veljača 2016. – Stranica 76

4. veljače 2016.

295

Arhiva

Å to se tiÄe utvrÄ‘ivanja porezne obveze primjenjuju se ista pravila kao i za 2014., a izmjene se odnose iskljuÄivo na naÄin podnoÅ¡enja godiÅ¡nje porezne prijave, piÅ¡e Poslovni.hr.

Porezna uprava ovih je dana objavila upute i objaÅ¡njenja o naÄinu podnoÅ¡enja godiÅ¡nje porezne prijave na dohodak za proÅ¡lu godinu. Glavna je novost uvoÄ‘enje posebnog postupka utvrÄ‘ivanja godiÅ¡njeg poreza Äijom primjenom veÄ‡ina graÄ‘ana ne mora viÅ¡e podnositi porezne prijave. VeÄ‡ina graÄ‘ana od ove godine viÅ¡e ne treba podnositi poreznu prijavu, a obraÄun porezne obveze obavljat Ä‡e se automatski u Poreznoj upravi na temelju prikupljanih podataka.

Prema novim pravilima, prijavu viÅ¡e ne trebaju ispunjavati i samostalno podnositi sljedeÄ‡e kategorije graÄ‘ana:

1. zaposleni koji su primali plaÄ‡u od viÅ¡e poslodavaca istodobno

2. graÄ‘ani koji su primili dohodak iz inozemstva, a nisu platili porez tijekom godine

3. umirovljenici s inozemnom mirovinom za koju su duÅ¾ni platiti porez u Hrvatskoj, a nisu to uÄinili tijekom godine

4. porezni obveznici koji su imali pravo dobrovoljno podnijeti poreznu prijavu radi povrata poreza, pod uvjetom da Porezna uprava raspolaÅ¾e svim podacima potrebnim za utvrÄ‘enje iznosa ukupnog godiÅ¡njeg dohotka te iznosa poreznih olakÅ¡ica na temelju kojih mogu ostvariti pravo na umanjenje poreznih obveza.

Za prve tri navedene skupine Porezna uprava u tzv. posebnom postupku temeljem prikupljenih podataka izvrÅ¡it Ä‡e godiÅ¡nji obraÄun i do 30. lipnja te dostaviti rjeÅ¡enje s utvrÄ‘enim porezom za uplatu ili za povrat poreza, piÅ¡e tportal. Isto Ä‡e uÄiniti i za porezne obveznike koji su imali pravo dobrovoljno podnijeti poreznu prijavu. MeÄ‘utim, u takvim sluÄajevima porezno rjeÅ¡enje dostavljat Ä‡e se samo onima koji ostvare pravo na povrat poreza. GraÄ‘ani koji su obuhvaÄ‡eni posebnim postupkom povrat preplaÄ‡enog poreza mogu oÄekivati u prvoj polovici kolovoza, najavljuju iz Porezne uprave.

Poreznu prijavu podnose Äetiri kategorije poreznih obveznika:

1. graÄ‘ani koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrÄ‘uju na temelju poslovnih knjiga), osim onih koji plaÄ‡aju porez na dohodak u pauÅ¡alnom iznosu

2. pomorci (Älanovi posade broda u meÄ‘unarodnoj plovidbi koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada

3. graÄ‘ani za koje Porezna uprava ne raspolaÅ¾e podacima o njihovom ostvarenom dohotku odnosno porezni obveznici koji su u 2015. ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu

4. porezni obveznici koji mogu ostvariti povrat poreza na temelju poreznih olakÅ¡ica koje nisu prijavljene Poreznoj upravi.

Treba naglasiti da su graÄ‘ani iz prve tri kategorije duÅ¾ni podnijeti prijavu dok oni iz Äetvrte kategorije mogu dobrovoljno podnijeti prijavu kako bi ostvarili povrat poreza.

www.vzaktualno.hr

Prva ovogodišnja akcija davanja krvi u Toplicama

4. veljače 2016.

320

Arhiva

Gradsko druÅ¡tvo Crvenog kriÅ¾a Novi Marof u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din organizira prvu ovogodiÅ¡nju akciju dobrovoljnog davanja krvi u VaraÅ¾dinskim Toplicama. Akcija Ä‡e se odrÅ¾ati u utorak, 9. veljaÄe 2016. godine, u hotelu â€žMinerva“ u VaraÅ¾dinskim Toplicama u vremenu od 8.00 do 12.00 sati.

Iz Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a Novi Marof pozivaju sve dobrovoljne darivatelje krvi i one koji to Å¾ele postati, u dobi od 18 do 65 godina, da se odazovu na akciju dobrovoljnog davanja krvi. PodsjeÄ‡aju dobrovoljne darivatelje koji su veÄ‡ dali krv da sa sobom ponesu osobnu iskaznicu i knjiÅ¾icu DDK.

Budite darivatelj krvi! PokaÅ¾ite plemenitost i otkrijte najbolji dio sebe! Darujte krv!, poruke su iz Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a Novi Marof.

Informacije vezane za akcije dobrovoljnog davanja krvi moÅ¾ete saznati u GDCK Novi Marof na adresi Kralja Tomislava 16, pozivom na broj 042/611-401 ili na njihovoj Facebook stranici.

www.vzaktualno.hr

Hrvatska ostala 18.

4. veljače 2016.

233

Arhiva

Hrvatska nogometna reprezentacija je ostala na 18. mjestu na najnovijoj FIFA-inoj ljestvici koja je objavljena u Äetvrtak, dok prvo mjesto i dalje drÅ¾i Belgija, obk javila je HINA, a prenosi Indeks.hr.

MeÄ‘u prvih deset reprezentacija nema promjena u odnosu na proÅ¡li mjesec s obzirom da nisu igrane ni natjecateljske ni prijateljske utakmice. Iza Belgije na drugom mjestu je Argentina, treÄ‡a je Å panjolska, suparnik Hrvatske u skupini D na Europskom prvenstvu u Francuskoj, a Äetvrta je NjemaÄka.

Napredak od jednog mjesta zabiljeÅ¾ila je Turska, koja je suparnik Hrvatske i na Euru u Francuskoj i u kvalifikacijskoj skupini za SP 2018. Turska je sada 20. reprezentacija svijeta. ÄŒeÅ¡ka, koja je takoÄ‘er u skupini D na Euru u Francuksoj, nalazi se na 25. mjestu, Å¡to je napredak od jednog mjesta u odnosu na proÅ¡li mjesec.

Od ostalih suparnika Hrvatske iz kvalifikacijske skupine za SP 2018., Island je pao dva mjesta na 38. poziciju, Ukrajina je napredovala dva mjesta i sada je 27., a Finska je nazadovala tri mjesta i sada je na 47. poziciji.

www.vzaktualno.hr

EK procjenjuje rast gospodarstva i pad nezaposlenosti

4. veljače 2016.

278

Arhiva

Europska komisija poveÄ‡ala je u Äetvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto, ali je istaknula da Ä‡e tempo oporavka biti ograniÄen zbog visokih dugova i privatnog i javnog sektora. Europska komisija je u Äetvrtak objavila zimske ekonomske procjene za ovu i iduÄ‡u godinu, u kojima je ustvrdila da je stopa rasta hrvatskog bruto domaÄ‡eg proizvoda (BDP) u treÄ‡em tromjeseÄju proÅ¡le godine od 1,3 posto na kvartalnoj razini bila veÄ‡a od oÄekivanja – donosi Jutarnji.hr.

“Gospodarski rast Ä‡e vjerojatno usporiti u Äetvrtom tromjeseÄju, no sve u svemu, oÄekuje se da je gospodarstvo u cijeloj 2015. poraslo za 1,8 posto. ZahvaljujuÄ‡i snaÅ¾nom zamahu do kojeg je doÅ¡lo u drugoj polovini 2015., procjenjuje se da Ä‡e se u 2016. oporavak uÄvrstiti”, navodi EK u svom izvjeÅ¡Ä‡u o Hrvatskoj.

Komisija procjenjuje da Ä‡e domaÄ‡a potraÅ¾nja ostati glavni pokretaÄ rasta, pri Äemu Ä‡e poboljÅ¡anje uvjeta na trÅ¾iÅ¡tu rada poduprijeti potroÅ¡nju kuÄ‡anstava. Ulaganja bi trebala dobivati na ubrzanju u 2016. i 2017. kako se poboljÅ¡ava apsorpcija EU fondova, a oÄekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potroÅ¡nje rastu.

EK oÄekuje da Ä‡e stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanje radno aktivnog stanovniÅ¡tva, ali i poveÄ‡anja zaposlenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto. S druge strane, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduÄ‡e godine na 13,8 posto. U ovoj godini Komisija oÄekuje i nastavak rasta investicija, nakon Å¡to su lani porasle za 1,7 posto. U ovoj godini oÄekuje se rast ukupnih investicija za 2,6, a u iduÄ‡oj godini 2,7 posto – donosi izmeÄ‘u ostalog Jutarnji.hr.

Å½elja je ukljuÄiti mlade u rad udruge

4. veljače 2016.

270

Arhiva

U Vatrogasnom domu DVD-a VaraÅ¾dinbreg odrÅ¾ana je redovna skupÅ¡tina likovne udruge Kula Kneginec.

IzvjeÅ¡Ä‡e o radu za proteklo jednogodiÅ¡nje razdoblje podnio je predsjednik udruge Ivan KeretiÄ‡ koji je istaknuo kako su organizirali niz likovnih kolonija na kojima su sudjelovali istaknuti slikari domaÄ‡eg likovnog stvaralaÅ¡tva. Udruga se ukljuÄivala i pojavljivala na svim manifestacijama koje je organizirala OpÄ‡ina Gornji Kneginec i tako se prezentirala mjeÅ¡tanima opÄ‡ine i gostima koji su sudjelovali na manifestacijama. IzmeÄ‘u ostalog organizirana je likovna radionica u trgovaÄkom centu Lumini, a cilj prezentacije bio je pokazati posjetiteljima razliÄite tehnike umjetniÄkog izraÅ¾avanja Älanova udruge.

Za 2016. godinu iznesen je program rada i financijski plan, koji takoÄ‘er obiluje brojnim aktivnostima knegineÄkih likovnjaka s tendencijom ukljuÄivanja mlaÄ‘ih uzrasnih kategorija u rad udruge. IzvjeÅ¡Ä‡e o financijsko-materijalnom poslovanju podnijela je blagajnica SnjeÅ¾ana BubnjariÄ‡ i predloÅ¾ila poveÄ‡anje Älanarine Å¡to je i jednoglasno usvojeno.

SkupÅ¡tini je bio nazoÄan i zamjenik opÄ‡inskog naÄelnika Robert Äuranec koji je pohvalio dosadaÅ¡nji rad udruge i pozvao na suradnju u manifestacijama koje organizira OpÄ‡ina Gornji Kneginec.

www.vzaktualno.hr

HDZ Å¾eli 21 Å¾upaniju, MeÄ‘imurje subregija?

4. veljače 2016.

304

Arhiva

Prijedlog nove podjele Hrvatske na pet ili sedam mega Å¾upanija podigao je pravu buru u hrvatskim politiÄkim krugovima. No, iako prijedlog teritorijalnog preustroja zemlja dolazi iz Vladinih krugova, njemu su, prema svemu sudeÄ‡i, skloniji u oporbenim, nego u vladajuÄ‡im redovima – donosi Jutarnji.hr.

– Sa simpatijama gledam na tu ideju – kratko nam je juÄer prokomentirao prijedlog Arsen Bauk, bivÅ¡i SDP-ov ministar uprave, ne Å¾eleÄ‡i se upuÅ¡tati u daljnje rasprave. Tom su prijedlogu, Äini se, skloni i u IDS-u. Boris MiletiÄ‡, predsjednik IDS-a, istiÄe kako nije presudno koliko Ä‡e regija ili Å¾upanija Hrvatska imati. To bi, naglaÅ¡ava, trebalo ovisiti o kriterijima koje treba definirati. Po njemu, vaÅ¾nije je provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju i osigurati da nove Å¾upanije budu uÄinkovite u ispunjavanju svojih funkcija i povlaÄenju novca iz fondova EU. MiletiÄ‡ naglaÅ¡ava i kako Istra mora biti samostalna regija.

– Spajanje Istre i Rijeke u istu regiju ne bi imalo nikakvog smisla. U bivÅ¡oj je drÅ¾avi postojala Zajednica opÄ‡ina Rijeka, u koju je bila ukljuÄena i Istra, koja je stagnirala. Istra zasluÅ¾uje biti zasebna regija, ima svoj regionalni i kulturni identitet i povijest te ekonomsku odrÅ¾ivost – istiÄe MiletiÄ‡.

Podsjetimo, prema prijedlozima koji dolaze iz Vladinih krugova, Hrvatska bi do lokalnih izbora u svibnju sljedeÄ‡e godine dobila novi teritorijalni ustroj. Na stolu je i prijedlog da se sadaÅ¡njih 20 Å¾upanija i grad Zagreb zamijene s pet ili sedam “velikih” Å¾upanija, koje bi se formirale oko vodeÄ‡ih regionalnih srediÅ¡ta – Zagreba, VaraÅ¾dina, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita.

Iako tako iscrtanog novog upravnog zemljovida joÅ¡ nema, barem ne iz sluÅ¾benih krugova, iz dosad dostupnih informacija proizlazi da bi pet slavonskih Å¾upanija Äinilo jednu mega Å¾upaniju, dok bi se u Dalmaciji formirale dvije nove “velike” Å¾upanije – jedna sa srediÅ¡tem u Splitu, koja bi vjerojatno obuhvaÄ‡ala Splitsko-dalmatinsku i DubrovaÄko-neretvansku Å¾upaniju, i druga sa srediÅ¡tem u Zadru, koja bi, osim sadaÅ¡nje Zadarske Å¾upanije, vjerojatno obuhvatila i Å ibensko-kninsku Å¾upaniju – donosi Jutarnji.hr.

Istra bi i u novoj podjeli vjerojatno ostala zasebna Å¾upanija, dok bi ostatak zemlje bio podijeljen na tri veÄ‡e Å¾upanije – jednu sa srediÅ¡tem u Zagrebu, koja bi obuhvatila SrediÅ¡nju Hrvatsku, drugu sa srediÅ¡tem u VaraÅ¾dinu, koja bi se formirala na sjeveru zemlje, i treÄ‡u sa sjediÅ¡tem u Rijeci, koju bi Äinila, u najmanju ruku, danaÅ¡nja Primorsko-goranska Å¾upanija. Otvoreno je pitanje LiÄko-senjske Å¾upanije: Lika bi se u podjeli najvjerojatnije spojila s Rijekom, no nije iskljuÄena ni moguÄ‡nost njezina spajanja sa Zadrom ili Äak sa SrediÅ¡njom Hrvatskom.

NaÅ¡i sugovornici iz Vladinih krugova istiÄu kako bi se time dobile funkcionalno i financijski znatno jaÄe Å¾upanije, koje bi stanovniÅ¡tvu pruÅ¾ale kvalitetnije usluge. Dodaju i kako bi se usporedo s novom podjelom na regionalnu razinu spuÅ¡tale i nove ovlasti, kao i novi prihodi. Uz promjenu regionalnog ustroja izvrÅ¡ila bi se i reforma lokalne samouprave, odnosno gradova i opÄ‡ina.

I dok u oporbi priliÄno blagonaklono gledaju na taj prijedlog, u HDZ-u su na oprezu. Iz razgovora sa sugovornicima iz HDZ-a jasno je da oni nisu skloni tako radikalnim zahvatima, iako kaÅ¾u da se moÅ¾e razgovarati o proÅ¡irenju nadleÅ¾nosti Å¾upanija i naÄinu njihova financiranja.

– Mi smo za 21 Å¾upaniju. Sumnjam da bi se takvim preustrojem postigle neke znaÄajnije uÅ¡tede. Najprije bi trebalo napraviti analizu pa se onda moÅ¾e raspravljati o tome – kaÅ¾e nam jedan sugovornik iz HDZ-ovih redova. U istom pravcu idu i razmiÅ¡ljanja Gorana Pauka, predsjednika Hrvatske zajednice Å¾upanija (HZÅ½) i Å¡ibensko-kninskog Å¾upana.

– Neka nam dokaÅ¾u da bi takav ustroj bio bolji – istiÄe Pauk, dodajuÄ‡i kako se ovdje puno govori o regionalizaciji, ali bez ikakve analitiÄke podloge.

S druge strane, struÄnjaci prijedlogu teritorijalnog preustroja daju prolaznu ocjenu, ali uz opasku “uvjetno”. Ivan KopriÄ‡ s Instituta za javnu upravu istiÄe kako “ideja nije loÅ¡a, ali treba je razraditi”.

– Ja sam predlagao pet regija. ZaÅ¡to u Dalmaciji imati dvije regije? U konceptu kakav nudim mogu postojati subregije, poput Istre, MeÄ‘imurja, Zapadne Slavonije, Baranje, Zadra, Dubrovnika ili Like, koje bi imale odreÄ‘enu samoupravu unutar veÄ‡ih regija. No, usporedo s novom podjelom trebalo bi provesti i decentralizaciju – zakljuÄuje Ivan KopriÄ‡ – objavio je Jutarnji.hr.

RobotiÄari u Centru svijeta

4. veljače 2016.

293

Arhiva

Ludbreg i Srednja Å¡kola u Ludbregu bit Ä‡e u subotu, 20. veljaÄe, domaÄ‡ini 2. kola Hrvatske lige robotiÄara Hrvatskog robotiÄkog saveza. Natjecanje Ä‡e se odrÅ¾ati u gradskoj dvorani u Ludbregu od 10 do 17 sati, a organizira ga Hrvatski robotiÄki savez u suradnji sa Srednjom Å¡kolom Ludbreg.

Prijave su otvorene do 7.2.2016. na stranici: http://www.hrobos.hr/prijave-2015-16.html

Ne sumnjamo u kvalitetnu organizaciju, toplu gostoljubivost i dobre rezultate ludbreÅ¡kih robotiÄara.

www.vzaktualno.hr

Edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika iz prve pomoÄ‡i

4. veljače 2016.

281

Arhiva

Gradsko druÅ¡tvo Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾din u srijedu je provelo edukaciju iz pruÅ¾anja prve pomoÄ‡i za 60 djelatnika Osnovne Å¡kole SraÄinec i srednje Graditeljske, prirodoslovne i rudarske Å¡kole.

Ovo je nastavak provedbe programa osposobljavanja uÄitelja, nastavnika i struÄnih suradnika za pruÅ¾anje prve pomoÄ‡i djeci i uÄenicima sa zdravstvenim teÅ¡koÄ‡ama koji je zapoÄeo u 2015. godini i prema kojem je obuku proÅ¡lo ukupno 225 odgojno-obrazovnih djelatnika Å¡kola na podruÄju grada VaraÅ¾dina i okolnih opÄ‡ina.

Cilj ove edukacije je da nastavnici usvoje osnovna znanja o bolestima i odreÄ‘enim stanjima kako bi mogli prepoznati promjene u ponaÅ¡anju uÄenika i pojavu prvih simptoma te s usvojenim vjeÅ¡tinama staloÅ¾eno i bez panike pruÅ¾iti adekvatnu pomoÄ‡ i tako sprijeÄiti daljnje komplikacije, a u iznimnim situacijama, spasiti Å¾ivot.

Usvojenim vjeÅ¡tinama stiÄe se odreÄ‘ena sigurnost kod pomaganja uÄenicima, kontrolira se panika i bolje se moÅ¾e nositi sa stresnom situacijom koja Äesto spreÄava pravovremenu reakciju, istiÄu iz varaÅ¾dinskog Crvenog kriÅ¾a te dodaju da nauÄeno znanje i usvojene vjeÅ¡tine uvelike pridonose i promjeni stava o bolesnim uÄenicima kako kod odgojno-obrazovnih radnika tako i kod ostalih uÄenika.

GDCK VaraÅ¾din i u narednom razdoblju nastavlja s edukacijom za sve zainteresirane Å¡kole.

www.vzaktualno.hr

MilanoviÄ‡ u subotu stiÅ¾e u VaraÅ¾din

4. veljače 2016.

299

Arhiva

VeÄ‡ tradicionalno SDP VaraÅ¾dinske Å¾upanije u ovo doba godine slavi obljetnicu osnivanja. Ove je godine rijeÄ o 25. obljetnici koliko postoji organizacije te stranke u Å¾upaniji. Proslava je u varaÅ¾dinskom hotelu Turist gdje Ä‡e se u subotu od 18.00 sati okupiti nekoliko stotina SDP-ovaca iz cijele Å¾upanije, ali i brojni gosti. Jedan od gostiju je i predsjednik stranke i bivÅ¡i premijer Zoran MilanoviÄ‡.

Bit Ä‡e to Å¡esti puta zaredom da MilanoviÄ‡ dolazi na proslavu. PredviÄ‘en je i njegov govor odnosno obraÄ‡anje Älanstvu. Kako nesluÅ¾beno doznaje Aktualno.hr MilanoviÄ‡ ne stiÅ¾e sam u VaraÅ¾din. Dolazi i veliki broj Äelnih ljudi stranke, odnosno veÄ‡i broj ministara bivÅ¡e Vlade iz redova SDP-a. Okupljanje je ove godine vaÅ¾no i zbog skorih unutarstranaÄkih izbora gdje Ä‡e SDP-ovci, prema odredbi njihovog Statuta, jedan Älan-jedan glas, birati novog predsjednika.

Birat Ä‡e izmeÄ‘u sadaÅ¡njeg predsjednika MilanoviÄ‡a, Å¾upana Primorsko-goranske Å¾upanije Zlatka Komadine te Älana stranke iz Zadra DuÅ¡ka Polovine Lunga. InaÄe, sjever Hrvatske, odnosno organizacije te stranke, slove za Ävrstu bazu MilanoviÄ‡a. HoÄ‡e li to potvrditi i rezultati izbora vidjet Ä‡e se u travnju.

www.vzaktualno.hr

VeÄeras otvorenje izloÅ¾be maski

4. veljače 2016.

329

Arhiva

Iz Kerameikona pozivaju posjetitelje na izloÅ¾bu maski koja Ä‡e se odrÅ¾avati od danas do 28. veljaÄe u Å¡est velikih izloga njihove Galerije K10, u KukuljeviÄ‡evoj ulici 10, u VaraÅ¾dinu.

Na sudjelovanje su se odazvali mnogi umjetnici iz Hrvatske i Slovenije, a osim Älanova Kerameikona i ULUPUH-a, tu su i oni koji tek startaju u svom umjetniÄkom izraÅ¾avanju. Svaki sudionik izloÅ¾be predstavlja rad po vlastitom izboru tako da je naglaÅ¡ena velika raznolikost pristupa temi koja dozvoljava veliku individualnost, ali ima i univerzalnu poveznicu.

Na izloÅ¾bi maski sudjeluju Slavenka BakoviÄ‡, Sandra Ban, Å tefanija BaranaÅ¡iÄ‡, Vanda Bilinski, Marina BlaÅ¾ek, Å½eljka BraÄko, Sanja Brezovec, Ana EreÅ¡, Ljiljana FuÄkor Grahovac, Petar GaliÄ‡, Sapana Gandharb, Narcisa GlaÅ¾ar, Mladen IvanÄiÄ‡, Nedjeljko KrÄar, Margareta KrstiÄ‡, Ljubica LovrenÄiÄ‡, Lidija MaÄek StaniÄ‡, Mirjana MareniÄ‡, ViÅ¡nja MarkovinoviÄ‡, Dora PeziÄ‡ MijatoviÄ‡, Katica Podlesek, Boris Roce, Karmen Å arman, BlaÅ¾enka Å oiÄ‡ Å tebih, Jadranka Vilus, Marija ViÅ¡iÄ‡ Guina i Robert Wrana.

Iz Kerameikona najavljuju neformalno otvorenje izloÅ¾be veÄeras u 19 sati, a jako Ä‡e se veseliti ako i posjetitelji doÄ‘u zamaskirani.

www.vzaktualno.hr