veljača 2016. – Stranica 79

3. veljače 2016.

312

Arhiva

Povodom nadolazeÄ‡eg FaÅ¡njaka, Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner u Ludbregu organizira radionice izrade maski.

Radionice pod motom: “Daj napravi svoju masku koristeÄ‡i vlastitu glavu i doÄ‘i nama na radionicu” vodit Ä‡e Å½eljko Hajsok. Prva radionica na rasporedu je u sutra, u Äetvrtak 4. veljaÄe, u vremenu od 17 do 19 sati. Dan kasnije, u petak 5. veljaÄe, radionica se odrÅ¾ava u istom terminu, a u subotu 6. veljaÄe u vremenu od 9 do 12 sati.

www.vzaktualno.hr

5 do 7 Å¾upanija, VaraÅ¾din regionalno središte

3. veljače 2016.

251

Arhiva

Do lokalnih izbora u svibnju sljedeÄ‡e godine Hrvatska bi, potvrdio nam je izvor iz Vladinih krugova, trebala dobiti novi teritorijalni ustroj, piÅ¡e Jutarnji.hr.

– Cilj Vlade je poveÄ‡anje uÄinkovitosti i kvalitete javne uprave. To ukljuÄuje i teritorijalni preustroj zemlje. Od Å¾upanija se, primjerice, oÄekuje da koordiniraju druÅ¡tveni i ekonomski razvoj na svojem podruÄju, a velik broj sadaÅ¡njih Å¾upanija to nije u stanju – kaÅ¾e naÅ¡ sugovornik.

Vlada Ä‡e, prema svemu sudeÄ‡i, iÄ‡i na zaobilaznu regionalizaciju. Naime, Å¾upanije Ä‡e opstati, pa neÄ‡e biti potrebno mijenjati Ustav. No, s druge strane, drÅ¾ava Ä‡e morati odrediti kriterije po kojima Ä‡e se krojiti novi Å¾upanijski ustroj zemlje. Jedan od njih svakako Ä‡e biti odreÄ‘eni broj stanovnika. No, u obzir Ä‡e se, gotovo je sigurno, uzimati i druga mjerila. Primjerice, Danskoj su, istiÄe naÅ¡ sugovornik, jedan od kriterija za krojenje novih regija bile i bolnice s obzirom na oÄekivanje da svaka regija na odreÄ‘enoj udaljenosti ima barem jednu takvu ustanovu. O svemu tome ovisit Ä‡e i koliko Ä‡e novih Å¾upanija Hrvatska u konaÄnici imati. Sada ih je, ako uraÄunamo i Grad Zagreb, koji ima status Å¾upanije, 21.

Kako se nesluÅ¾beno moÅ¾e Äuti, na stolu je i prijedlog podjele zemlje na pet do sedam Å¾upanija. To znaÄi da bi se nove Å¾upanije slagale oko vodeÄ‡ih regionalnih srediÅ¡ta u zemlji – Zagreba, VaraÅ¾dina, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita.

– Za zemlju veliÄine Hrvatske optimalno je da ima pet do sedam Å¾upanija – naglaÅ¡ava naÅ¡ izvor.

Drugim rijeÄima, proÄ‘e li takav prijedlog, to znaÄi da bi cijela Slavonija u buduÄ‡nosti bila samo jedna Å¾upanija, dok bi se na podruÄju Dalmacije mogle formirati dvije. SadaÅ¡nja Istarska Å¾upanija vjerojatno bi ostala jedna cjelina, dok bi se Å¾upanije u ostatku zemlje, prema tom prijedlogu, okrupnile oko Zagreba, VaraÅ¾dina i Rijeke.

Teritorijalni bi preustroj trebao zahvatiti i lokalnu razinu, odnosno gradove i opÄ‡ine. Hrvatska sada ima 128 gradova i 428 opÄ‡ina. U Vladi su skloni zadrÅ¾ati podjelu na gradove i opÄ‡ine, no do lokalnih bi se izbora moglo iÄ‡i na smanjenje njihova broja. Ipak, i tu je otvoreno pitanje kako to realizirati.

Jedan od kriterija svakako Ä‡e biti i minimalan broj stanovnika koje grad ili opÄ‡ina moraju imati. Na to je ovih dana upozorila i nova ministrica uprave Dubravka Jurlina-AlibegoviÄ‡. To, meÄ‘utim, neÄ‡e biti jedini kriterij. U obzir Ä‡e se vjerojatno uzimati i financijska snaga i razvijenost jedinica lokalne samouprave te njihova neovisnost o srediÅ¡njem drÅ¾avnom proraÄunu, kao i funkcije koje ostvaruju za Å¡iru zajednicu.

I u reformi lokalne samouprave, koja Ä‡e se odvijati usporedo s reformom regionalnog ustroja, cilj je, objaÅ¡njava naÅ¡ sugovornik, stvoriti jedinice lokalne samouprave, koje graÄ‘anima na odreÄ‘enom podruÄju mogu ponuditi izvrÅ¡avanje osnovnih funkcija. Dojam je da bi u Vladi najsretniji bili kada bi jedinice lokalne samouprave same predlagale svoje spajanje i okrupnjavanje, pa makar i samo u segmentu pruÅ¾anja komunalnih usluga, Å¡to bi velikom broju njih omoguÄ‡ilo da opstanu barem formalno, iako u praksi ne bi imale znaÄajnijih funkcija. Teritorijalni preustroj zemlje trebao bi se provesti usporedo s funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom, kojom bi se na regionalnu i lokalnu razinu spustilo kako veÄ‡e ovlasti tako i veÄ‡a financijska sredstva. No, u cijeloj priÄi valja voditi raÄuna da se ovdje radi tek o prvim prijedlozima reforme regionalnog i lokalnog ustroja, Å¡to znaÄi da bi konaÄni sadrÅ¾aj reforme mogao biti bitno drukÄiji. Sve Ä‡e ovisiti, uvjeravaju nas upuÄ‡eni, o tome Å¡to Ä‡e reÄ‡i partneri u socijalnom dijalogu, struÄnjaci i javnost.

KonaÄno, o tim prijedlozima treba postiÄ‡i i suglasje meÄ‘u partnerima u Vladi, Å¡to teÅ¡ko da Ä‡e biti lak zalogaj.

– O svim tim reformskim potezima razgovarat Ä‡e se u Vladi. Najprije se trebamo dogovoriti o kriterijima, a o njima Ä‡e potom ovisiti koliko Ä‡emo u konaÄnici imati Å¾upanija, gradova i opÄ‡ina – zakljuÄuje naÅ¡ sugovornik, istiÄuÄ‡i kako se u reformu neÄ‡e iÄ‡i ni sjekirom ni nabrzinu, piÅ¡e Jutarnji.hr.

www.vzaktualno.hr

UreÄ‘uje se etno kuÄ‡a „Jagina hiÅ¾a“

3. veljače 2016.

338

Arhiva

Kao bi obogatila svoju turistiÄku ponudu, ali i oÄuvala dio svoje povijesti i kulturne baÅ¡tine, OpÄ‡ina Trnovec BartoloveÄki ureÄ‘uje jedan od najstarijih objekata na svom podruÄju â€žJaginu HiÅ¾u“. Objekt u Trnovcu, koji je u vlasniÅ¡tvu OpÄ‡ine od proÅ¡le godine, datira s kraja 19. stoljeÄ‡a, a rijeÄ je o kuÄ‡i koja je bila u vlasniÅ¡tvu obitelji Lacko.

DovrÅ¡eni su radovi na ureÄ‘enju gospodarskog objekta kraj kuÄ‡e koji Ä‡e se koristiti za Äuvanje tradicionalnih oruÄ‘a i strojeva poput stare vrÅ¡ilice odnosno starinskih kola, koji se pak svake godine koriste za odrÅ¾avanje â€žÅ½etvenih sveÄanosti“. U ureÄ‘enje gospodarskog objekta uloÅ¾eno je 50 tisuÄ‡a kuna iz proraÄuna OpÄ‡ine.

OpÄ‡ina Ä‡e uskoro, u suradnji s KUD-om Mak, krenuti i na ureÄ‘enje same â€žJagine hiÅ¾e“. Za ovu je godinu u planu ureÄ‘enje kroviÅ¡ta i stolarije, kao bi se iduÄ‡e godine moglo krenuti i na unutarnje ureÄ‘enje. Za ureÄ‘enje kroviÅ¡ta i stolarije OpÄ‡ina Ä‡e iz proraÄuna izdvojiti dodatnih 45 tisuÄ‡a kuna. SlijedeÄ‡e godine, do â€žÅ½etvenih sveÄanosti“ u srpnju, u planu je i dovrÅ¡etak unutarnjeg ureÄ‘enja objekta.

– U konaÄnici â€žJagina hiÅ¾a“ trebala bi postati â€žetno kuÄ‡a“ i ujedno trajni podsjetnik na nekadaÅ¡nji naÄin Å¾ivota u opÄ‡ini Trnovec BartoloveÄki. VaÅ¾no je Äuvati svoju povijest i tradiciju te prenaÅ¡ati sjeÄ‡anja i uspomene na mlaÄ‘e generacije – kazao je naÄelnik OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Zvonko Å amec.

www.vzaktualno.hr

Inicijativa za osnivanje poljoprivredne zadruge

3. veljače 2016.

547

Arhiva

Grad Ludbreg pokrenuo je inicijativu za osnivanje poljoprivredne zadruge zajedno s opÄ‡inama Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti ÄurÄ‘ i Martijanec.

PojedinaÄnim djelovanjem mali poljoprivrednici Äesto su presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspjeÅ¡no sudjelovati na trÅ¾iÅ¡tu. Osim toga oni ne mogu, uz redoviti posao koji obavljaju, uspjeÅ¡no i povoljno nabavljati repromaterijal, preraÄ‘ivati i prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo i obavljati druge popratne poslove. Zbog toga se viÅ¡e njih udruÅ¾uje u zadrugu kako ne bi svaki pojedinaÄno morao plaÄ‡ati knjigovodstvene usluge, veÄ‡ zadruga vodi knjige za sve; umjesto da pojedinaÄno nabavljaju repromaterijal na malo, zadruga nabavlja za sve na veliko i puno povoljnije; umjesto da svaki zadrugar sam investira u skupe alate i strojeve, investirat Ä‡e se u zajedniÄke koji Ä‡e biti vlasniÅ¡tvo zadruge, a u sluÅ¾bi svih zadrugara prema potrebi. S druge strane, pojedinaÄni poduzetnik ima male kapacitete proizvodnje i nije zanimljiv velikim partnerima na trÅ¾iÅ¡tu, a kada se preko zadruge zajedniÄki prezentiraju proizvodi viÅ¡e zadrugara ona postaje respektabilniji poslovni subjekt. Zadruga je zadrugaru logistiÄka potpora kako bi ga se rasteretilo i oslobodilo mu dragocjeno vrijeme da radi ono Å¡to najbolje zna. Pravilima zadruge detaljno se utvrÄ‘uju meÄ‘usobni odnosi zadrugara i zadruge, a svaki zadrugar na SkupÅ¡tini zadruge ima jednako pravo glasa i odluÄivanja, istiÄe se u inicijativi.

Zadruga je druÅ¡tvo osoba kojom na demokratski i neposredan naÄin upravljaju svi njeni Älanovi koji ravnopravno sudjeluju u poslovanju zadruge, odluÄuju o svim bitnim pitanjima poslovanja i raspodjele dobiti. Glavni cilj zadruge – ostvariti Å¡to veÄ‡u korist za Älanove.

ÄŒlanovi zadruge mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ovi, obrti, trgovaÄka druÅ¡tva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti), ali i fiziÄke osobe. Prema Zakonu o zadrugama potrebno je najmanje 7 osnivaÄa.

Organizirat Ä‡e se sastanci za poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe:

8. veljaÄe 2016. u Vatrogasnom domu u Malom Bukovcu u 19 sati – za poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe OpÄ‡ina Mali Bukovec i Veliki Bukovec

10. veljaÄe 2016. u Kulturno informativnom centru u Martijancu u 19 sati – za poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe OpÄ‡ine Martijanec

11. veljaÄe 2016. u DruÅ¡tvenom domu u Svetom ÄurÄ‘u u 19 sati – za poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe OpÄ‡ine Sveti ÄurÄ‘

12. veljaÄe 2016. u vijeÄ‡nici PuÄkog otvorenog uÄiliÅ¡ta â€žDragutin Novak“ u Ludbregu u 19 sati – za poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe Grada Ludbrega.

Na ovim sastancima svi zainteresirani dobit Ä‡e konkretne informacije o zadruzi i prednostima koje ih oÄekuju ako se udruÅ¾e. Grad Ludbreg pruÅ¾it Ä‡e struÄnu i tehniÄku pomoÄ‡ kod osnivanja poljoprivredne zadruge.

Pozivaju sve poljoprivredne proizvoÄ‘aÄe koji se Å¾ele ukljuÄiti u osnivanje zadruge da se jave osobno u Grad Ludbreg, Odsjek za poduzetniÅ¡tvo, turizam i razvojne projekte ili nazovu na broj telefona 420-207.

www.vzaktualno.hr

Potpore za organizaciju varaÅ¾dinskih dogaÄ‘anja

3. veljače 2016.

278

Arhiva

TuristiÄka zajednica grada VaraÅ¾dina objavljuje poziv za dodjelu potpora za sufinanciranje organizacije dogaÄ‘anja koja nadopunjuju turistiÄku ponudu grada VaraÅ¾dina te stvaraju turistiÄki promet.

Kako bi se olakÅ¡ala organizacija i razvoj kulturnih, zabavnih, sportskih i ostalih dogaÄ‘anja u gradu VaraÅ¾dinu, TuristiÄka Ä‡e zajednica grada VaraÅ¾dina u Äetvrtak, 4. veljaÄe, objaviti poziv za dodjelu potpora. RijeÄ je o bespovratnim sredstvima namijenjenim za troÅ¡kove neposredne organizacije dogaÄ‘anja koja nadopunjuju turistiÄku ponudu grada VaraÅ¾dina te stvaraju turistiÄki promet.

Za sredstva potpore mogu se kandidirati trgovaÄka druÅ¡tva, obrti, zadruge, ustanove i udruge. Potrebna dokumentacija moÅ¾e se preuzeti na web stranicama TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina www.tourism-varazdin.hr. Rok za predaju dokumentacije je 19. veljaÄe 2016. godine.

Na temelju pristiglih prijava StruÄno povjerenstvo TuristiÄke zajednica grada VaraÅ¾dina Ä‡e odabrati dogaÄ‘anja koja unapreÄ‘uju i razvijaju turistiÄku ponudu grada te stvaraju prepoznatljivu sliku VaraÅ¾dina kao kulturno-turistiÄkog srediÅ¡ta regije. Poziv za kandidiranje dogaÄ‘anja prilika je za usklaÄ‘eno stvaranje dodane vrijednost varaÅ¾dinskog turistiÄkog proizvoda, a time i razvoja grada VaraÅ¾dina, istiÄu iz TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina.

www.vzaktualno.hr

Premijera “RuÅ¾iÄastih naoÄala” Marine Orsag

3. veljače 2016.

300

Arhiva

Marina Orsag, jedna od 10 najboljih stand-up komiÄarki na svijetu, premijeru svog novog showa â€žRuÅ¾iÄaste naoÄale“ odrÅ¾at Ä‡e u VaraÅ¾dinu, u kinu Galerija, u srijedu, 10. veljaÄe.

PoÄetkom prosinca Marina Orsag izabrana je za najbolju stand-up komiÄarku kontinentalne Europe i Rusije na prestiÅ¾nom globalnom natjecanju Jokenation. Ovom titulom 38-godiÅ¡nja se ZagrepÄanka uvrstila u 10 najboljih zabavljaÄa ove vrste na svijetu te joj je pripala Äast da nastupi u slavnoj Stravinski dvorani u Å¡vicarskom Montreuxu zajedno s ostalih 9 pobjednika.

Nakon ovacija koje je pokupila od publike i kolega te kratkotrajnog boÅ¾iÄ‡no-novogodiÅ¡njeg odmora, Marina se posvetila radu na novom autorskom showu pod nazivom â€žRuÅ¾iÄaste naoÄale“ kojeg Ä‡e premijerno izvesti u VaraÅ¾dinu u srijedu 10. veljaÄe. Nastupom u kinu Galerija zapoÄet Ä‡e i njezina turneja po Lijepoj naÅ¡oj i susjednim zemljama, a kako sama kaÅ¾e odluka da ju otvori upravo barokni biser sjeverozapadne Hrvatske bila je vrlo laka i logiÄna: â€žVaraÅ¾din je prijestolnica kulture, grad bogatog naslijeÄ‘a i Å¾ive sadaÅ¡njosti Äiji stanovnici posjeduju brojne talente Å¡to su nebrojeno puta veÄ‡ dokazali kroz povijest. A da vole dobar humor potvrÄ‘uje i moj kolega VaraÅ¾dinac Goran Furjan s kojim redovno nastupam u Studiju Smijeha i izvan njega veÄ‡ 6 godina, a zbog kojeg sam joÅ¡ viÅ¡e zavoljela ovaj grad i njegove ljude.“

U svom treÄ‡em solo stand-up showu Marina Ä‡e proÄ‡i kroz faze djetinjstva, odrastanja, neodrastanja, izgubljenih i naÄ‘enih ljubavi te kroz sve one sitne apsurdne stvari koje nas svakodnevno okruÅ¾uju. Sukladno stanju u drÅ¾avi u kojoj svaki dan plaÄemo od razoÄaranja, tuge i Å¡oka, doÄ‡i na sat i pol plakanja od smijeha viÅ¡e je nego potrebno svima nama.

â€žU posljednjih jedanaest godina rada u stand-up komediji te kroz Å¾ivot shvatila sam koliko je bitno gledati na svijet oko sebe pozitivno i zadrÅ¾ati dijete u sebi. Sve se moÅ¾e kad se hoÄ‡e. Zato sam ovaj puta odluÄila s publikom podijeliti sve one pozitivne stvari u Å¾ivotu, a one negativne kroz smijeh okrenuti na pozitivu. Posebno me veseli Å¡to Ä‡u upravo VaraÅ¾dincima prvima pokazati kako promatram svijet kroz moje ruÅ¾iÄaste naoÄale“, izjavila je Marina povodom najave premijere svog novog showa u varaÅ¾dinskom kinu Galerija 10. veljaÄe u 20 sati i 30 minuta za kojeg se ulaznice po cijeni od 40 kuna mogu nabaviti u suvenirnici VaraÅ¾dinskih vijesti na Trgu kralja Tomislava 7.

InaÄe, u jedanaest godina karijere Marina Orsag iza sebe ima preko 1800 nastupa, titulu najbolje Å¾enske stand-up komiÄarke Balkana 2013. te najbolje/g komiÄara/ke kontinentalne Europe i Rusije 2015. na Jokenation natjecanju. Osim toga, Marina je veliko dijete u maloj odrasloj osobi. VjeÄiti Petar Pan koji se hrani smijehom i pozitivom publike. Svjesna je toga da dÃ¢ ne nastupa na pozornici kao stand-up komiÄarka, imala bi velikih psihiÄkih problema. Ovako ima samo malih. Za Äokoladu prodala bi sve, a mota ljude oko sebe istom brzinom kojom mota. Ona je i organizatorica osam festivala, brojnih turneja po cijeloj drÅ¾avi, sudionica razliÄitih humanitarnih akcija te voditeljica. Zanimljivo je da je nastupila u svim zatvorima i popravnim domovima u Hrvatskoj kao i pred nekadaÅ¡njim predsjednikom Stjepanom MesiÄ‡em. 2011. godine Marina s partnerom iz Slovenije Andrejom TeÅ¾akom otvara prvi hrvatski Comedy Club Studio Smijeha u VlaÅ¡koj 92 koji uspjeÅ¡no posluje do danas.

ViÅ¡e informacija o turneji RuÅ¾iÄaste naoÄale Marine Orsag moÅ¾ete pronaÄ‡i na njezinoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/Marina-Orsag-149021095108191/

www.vzaktualno.hr

VeÄ‡e plaÄ‡e za odgajatelje u DV VaraÅ¾din

3. veljače 2016.

267

Arhiva

Danas je u salonu varaÅ¾dinske Gradske vijeÄ‡nice potpisan Kolektivni ugovor za radnike u predÅ¡kolskoj ustanovi DjeÄji vrtiÄ‡ VaraÅ¾din. Rezultat je to kolektivnog pregovaranja izmeÄ‘u predstavnika Grada VaraÅ¾dina, Sindikata radnika u predÅ¡kolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske i Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske, koje je trajalo od 2012. godine.

– Ono Å¡to je bio predmet sporova je usklaÄ‘enje plaÄ‡a odgajatelja sa standardima u osnovnom Å¡kolstvu. I tome je udovoljeno. Za Grad to znaÄi dodatno izdvajanje neÅ¡to malo viÅ¡e od 500.000 kuna godiÅ¡nje. Grad izdvaja blizu 16 milijuna kuna za djeÄje vrtiÄ‡e od Äega je 12,7 milijuna za plaÄ‡e djelatnika, 10,7 milijuna od Grada i 2 milijuna vlastitih sredstava vrtiÄ‡a odnosno od roditelja. ProsjeÄno Ä‡e porasti plaÄ‡a odgajateljima za 4,7 %. O tome smo najviÅ¡e razgovarali. Veseli me da Ä‡e naÅ¡i odgajatelji, koji inaÄe rade odliÄan posao, ovako imati joÅ¡ jedan poticaj za kvalitetan rad – rekao je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ te dodao da se sada planiraju ulaganja u objekte jer u proteklih 20 godina nije bilo kapitalnih ulaganja u vrtiÄ‡e.

Od ove godine koeficijent za odgajatelje je s 1,16 poveÄ‡an na 1,23 Å¡to je razina u osnovnom Å¡kolstvu i zakonska odredba.

– Kolektivni ugovor nije samo plaÄ‡a, veÄ‡ i druga prava koja su u njega ugraÄ‘ena. Hendikepirani smo jer s druge strane, strane lokalne vlasti, mijenjaju se pregovaraÄi. PlaÄ‡e svih zaposlenih moraju biti najmanje kao u sustavu Å¡kolstva. Ako je moguÄ‡e viÅ¡e, Å¡to ovisi o financijskim situacijama gradova i opÄ‡ina, moÅ¾e se i to traÅ¾iti – rekla je predsjednica Sindikata radnika u predÅ¡kolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske BoÅ¾ena Strugar izrazivÅ¡i zadovoljstvo postignutim u VaraÅ¾dinu.

Ugovor je potpisala i Leonarda StopiÄ‡, predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske, a Jasenka Husnjak, ravnateljica DjeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din, istaknula je se brine o 760 djece te da se poÅ¡tuje maksimum standarda.

PoveÄ‡anje koeficijenta odnosi se na 89 odgajatelja zaposlenih u DjeÄjem vrtiÄ‡u VaraÅ¾din.

www.vzaktualno.hr