travanj 2016. – Stranica 69

Habuš najavio radove, VaraÅ¾din kao veliko gradilište

7. travnja 2016.

138

GradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ obiÅ¡ao je danas radove na rekonstrukciji Ulice Ognjena Price, na potezu od Trenkove do Å pinÄiÄ‡eve ulice. TakoÄ‘er, bila je to prilika da se najave i drugi radovi na brojnim varaÅ¾dinskim prometnicama, a Äiji poÄetak se planira tijekom ovog mjeseca.

– Uvijek sa proljeÄ‡em kreÄ‡u radovi na komunalu, a treba naglasiti, sve su to zahtjevi naÅ¡ih mjesnih odbora, odnosno zahtjevi graÄ‘ana – rekao je HabuÅ¡ te istaknuo kako su radovi u Ulici Ognjena Price samo nastavak prijaÅ¡njih, kao Å¡to je obeÄ‡ano u zimskom periodu, te da Grad izdvaja 630 tisuÄ‡a kuna za tu namjenu, dok dio troÅ¡kova radova snose Termoplin i Varkom.

Najavio je radove u prigradskim naseljima, primjerice radove na Gajevoj ulici u KuÄ‡an Marofu, a takoÄ‘er, kreÄ‡u i radovi u HraÅ¡Ä‡ici, tu je i rjeÅ¡avanje problema igraliÅ¡ta u ÄŒrncu, a diljem VaraÅ¾dina sanirat Ä‡e se nogostupi.

– Najmanje dva rotora Ä‡emo ove godine napraviti, jedan je kod VI osnovne, a u planu su i rotori u Optujskoj (Supernova i Branka) – najavio je HabuÅ¡.

Nakon Ulice Ognjena Price gradonaÄelnik je obiÅ¡ao i druga gradiliÅ¡ta, primjerice ono u RadniÄkoj ulici u KuÄ‡an Marofu te razgledao novu javnu rasvjetu u Brezju (prilaz MBO) i ZagrebaÄkoj ulici – produÅ¾etak do ÄŒrnca.

www.vzaktualno.hr

Habijan: Strategija kompilacija radova uÄenika koji Å¾ele ispraviti jedinicu

7. travnja 2016.

124

Prvi Äovjek HDZ-a grada VaraÅ¾dina, Damir Habijan, odrÅ¾ao je u Äetvrtak konferenciju za novinare na kojoj je glavna tema bila Strategija razvoja grada VaraÅ¾dina. Njihovo priopÄ‡enje donosimo u cijelosti.

Povjerenstvo Hrvatske demokratske zajednice Grada VaraÅ¾dina, u nekoliko je navrata pozivalo aktualnu gradsku vlast da napokon donese kljuÄni dokument – Strategiju razvoja Grada VaraÅ¾dina za razdoblje 2014. – 2020.

Naime, navedeni dokument trebao bi biti temelj za djelovanje svake gradske uprave. U navedenom dokumentu trebali bi biti zacrtani ciljevi i smjer razvoja grada. I napokon, prije tri tjedna, navedeni dokument ugledao je svjetlo dana.

Prvotno Å¾elimo istaknuti kako je doista nejasno da u travnju 2016. godine donosimo Strategiju razvoja za razdoblje 2014. – 2020. godine. Nastavno na navedeno, ne Äudi da je Grad VaraÅ¾din ispao veÄ‡ u prvom krugu prilikom izbora europske prijestolnice kulture, obzirom da temeljni dokument, a Å¡to strategija zasigurno jest, u vrijeme izbora nije postojao.

MeÄ‘utim, obzirom da je aktualna gradska vlast radila na prijedlogu dvije i pol godine, Povjerenstvo HDZ Grada VaraÅ¾dina, oÄekivalo je da Ä‡emo pred sobom imati kvalitetan dokument koji Ä‡e biti okosnica razvoja ovog Grada. Dokument koji Ä‡e ukazati koji smjer je odabrala aktualna gradska vlast, koji su njeni prioriteti, gdje vidimo grad VaraÅ¾din u buduÄ‡em kratkoroÄnom razdoblju.

NaÅ¾alost, dokument koji je predstavljen javnosti, izgleda kao kompilacija radova uÄenika koji samo Å¾ele ispraviti jedinicu na polugodiÅ¡tu, a u nastavku Ä‡emo obrazloÅ¾iti razloge zbog kojih smo navedeni dokument ocijenili na navedeni naÄin.

Prvo, rijeÄ je o dokumentu koji je sadrÅ¾ajno isprazan, koji je rezultat na brzinu iskompiliranog sadrÅ¾aja samo da se zadovolji forma.

1. Na stranici 14. navodi se kako je â€žÅ¾elja da se sadrÅ¾aj u rijeku Dravu poboljÅ¡a i unaprijedi za dodatno pribliÅ¾avanje Å¾ivota graÄ‘ana rijeci Dravi.“ ToÄka, nigdje niti na jednom mjestu navedeni cilj se dodatno ne razmatra, niti se objaÅ¡njava na koji naÄin se isti misli realizirati.

2. U pojedinim dijelovima koriste se podaci o popisu stanovniÅ¡tva iz 2011., a u drugima iz 2001. godine?

3. VeÄ‡ smo u nekoliko navrata istaknuli kako ovaj dokument predstavlja jedan od kljuÄnih dokumenata koje je potrebno priloÅ¾iti prilikom natjeÄaja za sredstva iz fondova EU. S tim u svezi istiÄemo kako se u strategiji (stranica 20.) navodi kako se autobusni kolodvor ne uklapa u gradsku jezgru, te kako se novi autobusni kolodvor planira izgraditi na lokaciji izmeÄ‘u ulice Pavleka MiÅ¡kine, KoprivniÄke ulice i Å¾eljezniÄke pruge za ÄŒakovec. Postavlja se pitanje kako Ä‡e investitor koji je kupio nekretninu autobusnog kolodvora i Å¾eli izgraditi podzemni kolodvor na postojeÄ‡oj lokaciji reagirati kada shvati da aktualna gradska vlast ne planira na tom mjestu autobusni kolodvor. Kako Ä‡e investitor eventualno aplicirati na sredstva iz EU fondova kada se u strategiji navodi da se kolodvor izmjeÅ¡ta?

4. ZraÄna luka – navodi se kako ima problem nerijeÅ¡enih imovinsko – pravnih odnosa. MeÄ‘utim, uopÄ‡e ne analizira koji su konkretni problemi i kako ih rijeÅ¡iti, treba li VaraÅ¾din imati zraÄnu luku, kojih kapaciteta, eventualno povezivanje sa zraÄnom lukom u Zagrebu?

5. Zanimljivo aktualna gradska vlast najveÄ‡e POS naselje u Gradu VaraÅ¾dinu izgraÄ‘eno izmeÄ‘u 2003. i 2010. godine naziva naselje Grabanice. NaÅ¾alost naselje Grabanice su 600-700 metara zraÄne linije dalje, i nisu izgraÄ‘ene po POS modelu, veÄ‡ po privatnom investitoru – Stanoing (stranica 23).

6. TakoÄ‘er, prema aktualnoj gradskoj vlasti SveuÄiliÅ¡te Sjever je u 100% vlasniÅ¡tvu grada VaraÅ¾dina. Za informaciju – osnivaÄ SveuÄiliÅ¡ta Sjever od 2015. Godine je Republika Hrvatska.

7. Advent u VaraÅ¾dinu nije po aktualnoj gradskoj vlasti turistiÄka manifestacija vrijedna spomena…

Prema navedenom dokumentu oÄekivani pokazatelji uspjeÅ¡nosti vizije (nakon 2020. godine) su: 5.000,00 HRK iznos prosjeÄne neto plaÄ‡e, 49.000 stanovnika, 60.000 noÄ‡enja.

Navedeni ciljevi predstavljaju lijep skup Å¾elja, meÄ‘utim, ako govorimo o rastu prosjeÄne neto plaÄ‡e koja sada iznosi neÅ¡to manje od 4.000,00 HRK postavlja se pitanje na koji naÄin se misli ostvariti njen rast za 1.000,00 HRK? Prema strategiji razvoja ispada da Ä‡e se navedeni problem rijeÅ¡iti â€žpokretanjem investicija“. Dakle, i da se pokrene novi investicijski ciklus, postavlja se pitanje na koji naÄin aktualna gradska vlast misli primorati investitore da poveÄ‡aju neto plaÄ‡e? Da li je rijeÄ o selekciji investitora, rad na tome da u grad doÄ‘u trgovaÄka druÅ¡tva koji upoÅ¡ljavaju visoko kvalificiranu radnu snagu? U strategiji nema odgovora.

Nadalje, kao jedan od strateÅ¡kih ciljeva navodi se poveÄ‡anje broja objekata koji su renovirani i stavljeni u funkciju, te se izmeÄ‘u navedenog spominje gradska vijeÄ‡nica i PalaÄa Sermage (koji objekti koliko znamo veÄ‡ imaju svoju funkciju).

Å to se samih projekata tiÄe, razvidno je kako za iste nismo morali Äekati ovu strategiju. Naime, projekti poput VaraÅ¾dinske kuÄ‡e, Sinagoga, ureÄ‘enje dvoriÅ¡ta PalaÄ‡e Sermage, Muzej – svijet kukaca veÄ‡ su poznati desetak godina, i naÅ¾alost nisu se pomakli s mrtve toÄke.

ImajuÄ‡i u vidu sve navedeno, prije svega nedoreÄenost ciljeva, odnosno smjera u kojem grad ide, nedostatak rjeÅ¡enja uoÄenih problema, sadrÅ¾ajnu konfuznost dokumenta, miÅ¡ljenja smo da smo ponovno dobili dokument koji aktualna gradska vlast donosi pod pritiskom, donosi zato Å¡to mora donijeti.

PokuÅ¡ali smo ukratko ukazati na potpunu sadrÅ¾ajnu ispraznost dokumenta i njegovu kontradiktornost. Naime, kao Å¡to smo naveli, u odreÄ‘enim dijelovima istiÄu se Å¾elje (primjerice Å¡irenje grada na Dravu, revitalizacija zraÄne luke) da bi navedeni projekti bili potpuno izostavljeni iz strateÅ¡kih ciljeva.

Ovo je joÅ¡ jedan dokaz da aktualna gradska vlast nema prave volje ili znanja da naÅ¡em gradu vrati mjesto koje on zasluÅ¾uje, da se ista viÅ¡e bavi kadroviranjem i uhljebljivanjem umjesto razvojem naÅ¡eg grada. Ovo je dokaz da aktualnoj gradskoj vlasti nedostaje proaktivnosti, da ne sluÅ¡a svoje sugraÄ‘ane. Jer da je drugaÄije, onda bi u ovoj strategiji imali mjesta i za kulturne djelatnike, slobodne umjetnike, Å¡portaÅ¡e, gospodarstvenike. UreÄ‘enje trgova i fasada neÄ‡e poveÄ‡ati broj noÄ‡enja, niti Ä‡e mjere za poticanje gospodarstva dovesti do rasta plaÄ‡a.

HDZ Grada VaraÅ¾dina ne moÅ¾e podrÅ¾ati ovakav dokument i smatramo da je Å¾alosno da i nakon kaÅ¡njenja od dvije i pol godine nemamo jasnu sliku gdje Ä‡e biti grad VaraÅ¾din za 5 ili 10 godina.

www.vzaktualno.hr

Završen projekt „Sigurnost na vodi“ za DjeÄji vrtiÄ‡ VaraÅ¾din

7. travnja 2016.

149

U srijedu je odrÅ¾an zavrÅ¡ni seminar â€žSluÄajni spasilac“ kao sastavni dio projekta Hrvatskog Crvenog kriÅ¾a – â€žSigurnost na vodi“, kojim se Å¾eli podiÄ‡i svijest javnosti o opasnostima i rizicima povezanim s vodom te kodovima sigurnosti na vodi.

Cilj projekta je bio poduÄiti odgojno-obrazovne djelatnike o naÄinima uoÄavanja opasnosti, rizicima povezanim s vodom, kodeksom sigurnosti na vodi te postupcima pruÅ¾anja prve pomoÄ‡i. Tako je kompletnu edukaciju proÅ¡lo 30 odgajateljica DjeÄjeg vrtiÄ‡a VaraÅ¾din koje su osim tema vezanih za spaÅ¡avanje na vodi usvojile i znanja iz pruÅ¾anja prve pomoÄ‡i kao Å¡to su temeljni postupak odrÅ¾avanja Å¾ivota (reanimacija kod odraslih i djece ), zaustavljanje krvarenja i zbrinjavanje ozljeda kostiju te rukovanje s automatskim vanjskim defibrilatorom (AVD).

ZavrÅ¡no predavanje iz prve pomoÄ‡i odrÅ¾ao je predavaÄ Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a VaraÅ¾din, dr. Marko KekiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Nerješeno sa Slovacima

7. travnja 2016.

150

U zavrÅ¡nom natjecanju Srednjeeuropske Superlige STK Starr susreo se s ekipom U21 Team Slovakia u polufinalu Challenge Play-offa, od 5. do 8. mjesta. KonaÄni rezultat prvog susreta odigranog u VaraÅ¾dinu bio je nerijeÅ¡en 5:5.

Za VaraÅ¾dince, koji u ovom natjecanju nastupaju pod nazivom STK VaraÅ¾dinski stolnoteniski centar, nastupili su: Ronald ReÄ‘ep, Frane RunjiÄ‡, Samuel Mabey te mladi Leon Å antek i Nikola Horvat. Izostao je Tomislav Japec koji se oporavlja od lakÅ¡e ozljede. Za ekipu mlade SlovaÄke reprezentacije nastupili su: Roman Rezetka, Matus Diko i Alexander Valuch.

U igri parova ReÄ‘ep/FraniÄ‡ bili su bolji od Valuch/Rezetka 3:1 (11:5, 5:11, 11:7, 11:8), zatim je ReÄ‘ep pobijedio Rezetku 3:1 ( (11:7, 11:6, 8:11, 11:8), te Mabey Diko 3:1 (11:13, 11:7, 11:5, 11:6). RunjiÄ‡ Valuch odigrali su 1:3 (6:11, 12:10, 7:11, 9:11), a Mabey Rezetka 0:3 (2:11, 3:11, 4:11). ReÄ‘ep u sljedeÄ‡em meÄu pobjeÄ‘uje Valucha 3:1 (11:7, 11:6, 8:11, 11:9) i tada VaraÅ¾dinci u igru uvode i svoje mlade igraÄe kako bi u susretu, koji nije toliko presudan u ovoj sezoni skupili meÄ‘unarodnog iskustva s vrlo perspektivnim mladim slovaÄkim igraÄima. Å antek igra s Dikom 1:3 (6:11, 5:11, 11:7, 11:13), Mabey dobiva Valucha 3:1 (12:10, 8:11, 11:9, 11:.9), Å antek Rezetka 0:3 (6:11. 7:11, 9:11) i Horvat Diko 1:3 (10:12, 9:11, 11:7,9:11).

Uzvratni susret igra se 26. travnja u Bratislavi. Pobjednik susreta ulazi u finale u borbu za 5. mjesto Srednjeeuropske Superlige, a protivnik Ä‡e mu biti SKST Feromax Bratislava, dok Ä‡e se poraÅ¾eni susresti sa slovenskom ekipom NT Cebtar OtoÄec.

Hrvatska Superliga nastavlja se pretposljednjim kolom regularnog dijela natjecanja 16. travnja u kojem STK Starr doÄekuje ekipu STK Donat Zadar. VaraÅ¾dinci su veÄ‡ poÄeli pripreme za Final-four Superlige u koju Ä‡e najvjerojatnije krenuti s druge pozicije iako imaju isti broj bodova s prvoplasiranom ekipom STK Libertas Marinkolor iz Dubrovnika.

www.vzaktualno.hr/rl.

Iz trgovine ukrali proizvode, s farme stroj

7. travnja 2016.

235

U noÄ‡i s utorka na srijedu u Svetom Urbanu nepoznati je poÄinitelj provalio u trgovinu mjeÅ¡ovitom robom, odakle je ukrao veÄ‡u koliÄinu raznih prodajnih artikala u vrijednosti od nekoliko desetka tisuÄ‡a kuna. Protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku, navodi se u redovnom priopÄ‡enju meÄ‘imurske policije.

IzmeÄ‘u 30. oÅ¾ujka i 6. travnja u poljskom predjelu zvanom “Orosovo”, nedaleko KriÅ¾ovca, na neograÄ‘enom prostoru bivÅ¡e farme nepoznati poÄinitelj ukrao je poljoprivredni stroj, vrijednosti nekoliko desetaka tisuÄ‡a kuna. Protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku.

www.vzaktualno.hr

Predavanje o usponu na najviši vrh svijeta

7. travnja 2016.

139

LudbreÅ¡ka Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica â€žMladen Kerstner“ i Udruga Lumen organiziraju predavanje â€žZavirite u povijest alpinizma: Prvenstveni uspon Zapadnim grebenom na najviÅ¡i vrh svijeta“.

Predavanje Ä‡e odrÅ¾ati Vladimir MesariÄ‡ Dado, Älan ekspedicije Everest 1979., gorski vodiÄ s meÄ‘unarodnom licencom, instruktor HGSS-a, instruktor HPS-a, instruktor Hrvatske Å¡kole Outward Bound.

Predavanje Ä‡e biti odrÅ¾ano u petak, 8. travnja, u Gradskoj knjiÅ¾nici i Äitaonici Mladen Kerstner s poÄetkom u 19 sati.

www.vzaktualno.hr

Tri nesreÄ‡e i tri ozlijeÄ‘ene osobe

7. travnja 2016.

171

JuÄer, oko 8.30 sati, u VaraÅ¾dinskoj ulici u Nedeljancu, u prometnoj je nesreÄ‡i ozlijeÄ‘ena jedna osoba. MuÅ¡karac starosti 48 godina upravljao je teretnim vozilo pod utjecajem alkohola od 1.02 g/kg iz smjera Gojanca prema Cargovcu.

Zbog nedrÅ¾anja potrebitog razmaka pri voÅ¾nji u slijedu, prednjim je dijelom vozila udario u straÅ¾nji dio osobnog vozila kojim je ispred njega u istom smjeru upravljala 41-godiÅ¡njakinja, koja je smanjivala brzinu kretanja u namjeri skretanja u lijevo u dvoriÅ¡te. Uslijed udara vozaÄica je ozlijeÄ‘ena te je prevezena u OpÄ‡u bolnicu VaraÅ¾din, a njezine Ä‡e se ozljede okvalificirati naknadno.

U prometnoj nesreÄ‡i koja se juÄer, oko 18.20 sati, dogodila u Dravskoj ulici u Bartolovcu, ozlijeÄ‘en je 65-godiÅ¡njak. On je upravljao mopedom iz smjera VaraÅ¾dinske ulice prema Å½abniku. Dolaskom u lijevi zavoj, zbog neprilagoÄ‘ene brzine kretanja stanju kolnika i uvjetima prometovanja, izgubio je nadzor nad upravljaÄem i sletio u desno van kolnika te pao na bankinu. Medicinska mu je pomoÄ‡ pruÅ¾ena u varaÅ¾dinskoj OpÄ‡oj bolnici, a njegove ozljede za sad nisu okvalificirane.

Å½ena od 44 godine ozlijeÄ‘ena je u prometnoj nesreÄ‡i koja se dogodila u srijedu, oko 5 sati u VaraÅ¾dinskoj ulici u Lepoglavi. Ona je upravljala biciklom obilaznicom grada Lepoglave u smjeru Ivanca. Tom joj je prilikom u jednom trenutku pao lanac s bicikla, zbog Äega je svrnula pogled i umanjila stabilnost bicikla te pala na kolnik. Nakon prometne nesreÄ‡e ozlijeÄ‘ena je sama zatraÅ¾ila medicinsku pomoÄ‡ u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din – doznajemo u policiji.

www.vzaktualno.hr

Kolarek Karakaš: Svaka preventiva poÄinje u djetinjstvu

7. travnja 2016.

152

Danas, 7. travnja, obiljeÅ¾ava se Svjetski dan zdravlja, pa su Ljekarna Salus i Hrvatska stranka svih kajkavaca organizirali akciju provjere Å¡eÄ‡era u krvi i podizanja svijesti graÄ‘ana o vlastitom zdravlju.

Tema ovogodiÅ¡njeg obiljeÅ¾avanja Svjetskog dana zdravlja je dijabetes, a dopredsjednica HSSK-a, pedijatrica dr. Mirjana Kolarek KarakaÅ¡, istiÄe vaÅ¾nost preventive, a svaka preventiva poÄinje u djetinjstvu.

– Dijabetes tipa 1, koji se obiÄno javlja u djetinjstvu, karakterizira manjak hormona inzulina koji pospjeÅ¡uje ulaz Å¡eÄ‡era u stanice. To je autoimuna bolest koja nastaje u kombinaciji nasljeÄ‘a i vanjskih uvjeta. ToÄan uzrok se joÅ¡ uvijek ne zna. Na njega ne moÅ¾emo djelovati. MeÄ‘utim, na dijabetes tipa 2, koji se javlja u odrasloj dobi, utjeÄe nepravilna prehrana odnosno prekomjerna tjelesna teÅ¾ina i manjak kretanja. To je ono Å¡to mi moÅ¾emo mijenjati. MoÅ¾emo, mijenjati navike u zdravi naÄin Å¾ivota – kazala je Kolarek KarakaÅ¡ te dodala da preventiva i zdravi naÄin Å¾ivota moraju poÄeti veÄ‡ u djetinjstvu.

– Djeci moramo usaditi navike zdravoga Å¾ivota koliko god je to moguÄ‡e. Roditelji i druÅ¡tvo to moraju pokazati svojim primjerom. 10 % Å¡kolske djece ima prekomjernu tjelesnu teÅ¾inu. Zamislite koliko Ä‡e to biti u odrasloj dobi. Moramo mijenjati prehrambene navike da se jede viÅ¡e voÄ‡a, povrÄ‡a, bijelog mesa, manje grickalica i brze i loÅ¡e hrane, manje slatkih i gaziranih sokova, jer najbolji izbor tekuÄ‡ine je voda. Isto tako, djeca nam se sve manje kreÄ‡u, sve viÅ¡e su uz raÄunala. To je nezdrav Å¾ivot. S druge strane djeca su kao spuÅ¾ve, upijaju sve Å¡to roditelji rade. I zato im trebamo biti primjer. Poruka je da moÅ¾emo utjecati na neke bolesti, a svaka preventiva poÄinje u djetinjstvu – zakljuÄila je Kolarek KarakaÅ¡.

www.vzaktualno.hr

Napao biciklistu na nadvoÅ¾njaku i ukrao mu bicikl

7. travnja 2016.

138

JoÅ¡ jedno razbojniÅ¡tvo i kraÄ‘a, na koje baÅ¡ i nismo naviknuti na naÅ¡im ulicama, dogodilo se u subotu, oko 23.45 sati, na nadvoÅ¾njaku u Gospodarskoj ulici u VaraÅ¾dinu. Nepoznata je osoba, navodi policija, drsko okrala 34-godiÅ¡njaka.

-Navedeni je priÅ¡ao oÅ¡teÄ‡enom koji je pokraj sebe gurao bicikl te ga gurnuo svom snagom. Napadnuti je 34-godiÅ¡njak pao i glavom udario u asfalt, dok je poÄinitelj za to vrijeme uzeo bicikl oÅ¡teÄ‡enog te se njime odvezao s mjesta dogaÄ‘aja. Prilikom pada 34-godiÅ¡njak je lakÅ¡e ozlijeÄ‘en zbog Äega mu je medicinska pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din. Policijski sluÅ¾benici nastavljaju rad na otkrivanju poÄinitelja ovog kaznenog djela – doznaje se u policiji.

www.vzaktualno.hr

Do kraja 2015. sklopljeno 108 Å¾ivotnih partnerstva

7. travnja 2016.

135

U Hrvatskoj je sklopljeno 108 Å¾ivotnih partnerstva, 57 izmeÄ‘u partnera muÅ¡kog, a 51 izmeÄ‘u partnerica Å¾enskog spola, podatak je iz IzvjeÅ¡Ä‡a o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2015. godinu koji donosi Jutarnji.hr.

SluÅ¾bena je to statistika Ministarstva uprave, koja obuhvaÄ‡a razdoblje od kolovoza 2014., kada je na snagu stupio Zakon o Å¾ivotnom partnerstvu osoba istog spola, do kraja proÅ¡le godine. Pravobraniteljica ViÅ¡nja LjubiÄiÄ‡ upozorava da se, u odnosu na godinu prije, ne primjeÄ‡uje napredak u zaÅ¡titi fiziÄkog integriteta osoba istospolne orijentacije i suzbijanja kaznenih djela motiviranih mrÅ¾njom prema tog skupini.

Po MUP-ovoj evidenciji, lani nije pokrenut niti jedan kazneni postupak radi nekog kaznenog dijela motiviranog mrÅ¾njom prema osobama istospolne orijentacije, iako je policija procesuirala pet kaznenih djela motiviranih mrÅ¾njom zbog spolne orijentacije Å¾rtve.

Pravobraniteljica je u 2015. radila na gotovo 2500 predmeta, njih 486 odnosilo se na individualnu zaÅ¡titu od diskriminacije, preostalih oko dvije tisuÄ‡e otvoreno je veÄ‡inom na inicijativu pravobraniteljice kako bi se utvrdilo provoÄ‘enje zakona. Glavnina prituÅ¾bi i dalje se odnosi na spolnu diskriminaciju (90 posto), tuÅ¾e se veÄ‡inom Å¾ene, najviÅ¡e je prituÅ¾bi na podruÄje rada i socijalne sigurnosti.

Pravobraniteljica upozorava na prisutni jaz u plaÄ‡ama, muÅ¡karac u Hrvatskoj godiÅ¡nje prosjeÄno zaradi oko 10.400 kuna bruto viÅ¡e od Å¾ene. Hrvatsko trÅ¾iÅ¡te rada ostaje spolno segregirano. Od ukupno 19 podruÄja djelatnosti, Å¾ene su izrazito ili znaÄajno podzastupljene u osam, najviÅ¡e u graÄ‘evinarstvu, rudarstvu, vodoopskrbi, gospodarenju otpadom… Financijske i djelatnosti osiguranja, zdravstvo i socijala te obrazovanje, podruÄja su u kojima su nadzastupljene.

Lani je neznatno porastao broj oÄeva koji su koristili rodiljni i roditeljski dopust. Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) bilo ih je 2200 ili 2,04 posto. Kada se zbroje sve kategorije korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora i naknada, koristilo ih je oko 3500 oÄeva ili 1,7 posto – donosi Jutarnji.hr.

Foto: Lezbijska grupa Kontra Facebook