svibanj 2016. – Stranica 55

Ako Å¾elite lijepo lice i zdravu koÅ¾u pripazite na ove pogreške

14. svibnja 2016.

137

Postoji nekoliko pogreÅ¡aka koje utjeÄu na ljepotu naÅ¡e koÅ¾e, ali i na samo zdravlje. Primjerice, dame bi trebale obratiti paÅ¾nju na Å¡minku kojoj je istekao rok trajanja, a pogubno za koÅ¾u je i neredovito ÄiÅ¡Ä‡enje lica.

ProÄitajte koji su to ‘neprijatelji’ lijepe koÅ¾e.

Prljavi aplikatori

Na makeÂ up aplikatorima se lako stavraju bakterije ako ih ne Äistite redovito. Kako ne biste naÅ¡kodili koÅ¾i lica, barem jednom tjedno Äetkice operite toplom vodom i s malo Å¡ampona.

Å minka kojoj je istekao rok trajanja

Maskara bi se trebala mijenjati svaka tri mjeseca, dok puder, kremasta rumenila i sjenila za oÄi treba mijenjati na svakih dest mjeseci. Rok trajanja kamenog pudera i pudera u prahu je do dvije godine, dok je ruÅ¾eve potrebno mijenjati nakon godinu dana.

Stiskanje priÅ¡tiÄ‡a

Dermatolozi savjetuju da priÅ¡tiÄ‡e ne treba stiskati jer time uzrokujete iritaciju i crvenilo koÅ¾e, koji se mogu zadrÅ¾ati i po nekoliko dana. PreporuÄuje se da upalu pokuÅ¡ate ublaÅ¾iti uz pomoÄ‡ leda. Stavite kockicu leda na priÅ¡tiÄ‡ i drÅ¾ite nekoliko minuta, a postupak ponovite nekoliko puta dnevno.

Kreme sa zaÅ¡titnim faktorom

Krema sa zaÅ¡titnim faktorom obavezna je i zimi. ÄŒak i “zubato sunce” uzrokuje pojavu bora i mrlja na licu, te bi kremu za zaÅ¡titnim faktorom trebali nanositi prije svakog izlaska.

Neredovito ÄiÅ¡Ä‡enje lica

Jedno od najvaÅ¾nijih beauty pravila jeste da nikada na spavanje ne odlazite sa Å¡minkom. Nakon skidanja Å¡minke, lice je potrebno oÄistiti sredstvom za ÄiÅ¡Ä‡enje. Izbjegavajte jaka sredstva za ÄiÅ¡Ä‡enje jer koÅ¾a moÅ¾e postati suha.

www.vzaktualno.hr/budiin.hr

Lepoglavska iskustva predstavljena u Dubrovniku

14. svibnja 2016.

148

Dobra suradnja Grada Lepoglave i Grada Dubrovnika osim na podruÄju mladih i kulture sada se proÅ¡irila i na sport. Na poziv DubrovaÄke razvojne agencije (DURA), u ime Grada Lepoglave i Zajednice Å¡portskih udruga grada Lepoglave zamjenik gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ sudjelovao je na konferenciji â€žMladi i sport u lokalnoj zajednici“ koja se poÄetkom tjedna organizirala u Dubrovniku.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta â€žSport za djecu i mlade: JaÄanje razvoja i suradnje u prekograniÄnom podruÄju – OH20-POLO“ financiranog sredstvima Europske unije iz Programa prekograniÄne suradnje Hrvatska-Crna Gora 2007-2013., a za cilj je imala otvoriti dijalog izmeÄ‘u sportskih i djelatnika javne uprave te onih koji u konaÄnici donose odluke.

Jedan od ciljeva bio je i pokazati primjere dobre prakse za alternativne izvore financiranja sportskih aktivnosti i razliÄite naÄine kojima se promovira fiziÄki aktivan Å¾ivot, a upravo su na toj sesiji na poziv organizatora predstavljena iskustva i aktivnosti Grada Lepoglave kad su mladi i sport u pitanju povezana pak i s konceptom Europskog grada sporta u 2015. godini.

– Nije loÅ¡e biti primjer dobre prakse jer tek kad se usporedite s drugima vidite gdje ste. Drago mi je da se ova suradnja Dubrovnika i naÅ¡e Lepoglave kontinuirano nastavlja te kako postajemo sve bolji suradnici, partneri i prijatelji. S obzirom na dobru ekipu, veÄ‡ smo dogovorili jednu aktivistiÄku priÄu za MeÄ‘unarodni dan mladih, a pomoÄ‡i Ä‡emo i naÅ¡im Gosparima u pripremanju aktivnosti za dobivanje statusa Grada sporta tako da Ä‡emo ovu dobru suradnju nastaviti i u buduÄ‡nosti – kazao je zamjenik gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ.

Pripadnici HV-a naoruÅ¾ani ušli u Austriju

14. svibnja 2016.

150

UoÄi komemoracije u Bleiburgu, poÄasni vod HV-a danas je sudjelovao u meÄ‘unarodnom skandalu u Austriji. PoÄasnom vodu HV-a je uoÄi komemoracije oduzeto oruÅ¾je od strane austrijske policije, doznaje index.hr.

Kako je Indexu dojavio njegov reporter Vojislav Mazzocco, austrijska policija zaustavila je poÄasni vod HV-a te im nisu dopustili da se pribliÅ¾e komemoraciji. Nakon toga austrijska je policija pripadnike HV-a odvela na oko kilometar dalje od komemoracije te svaku puÅ¡ku fotografirala posebno.

Cijeli je skandal komentirao je HNS-ov Boris BlaÅ¾ekoviÄ‡, bivÅ¡i izaslanik Hrvatskog sabora u parlamentarnoj skupÅ¡tini NATO-a.

– Vojska naoruÅ¾ana ne smije preko granice ukoliko to ne dozvoli Vlada, potvrdi Sabor te na kraju predsjednica. To je nedozvoljivo i taj dilentantizam u ponaÅ¡anju unutar drÅ¾ave danas je prava sramota. Naprosto je nedopustivo da se takve stvari deÅ¡avaju, oÄito tu nitko ne zna kako se drÅ¾ava vodi. Za dva vojnika koji sudjeluju na misiji u Somaliji Sabor je morao odobriti odlazak s oruÅ¾jem preko granica – objasnio je BlaÅ¾ekoviÄ‡ z index.hr.

BivÅ¡i hrvatski predsjednik Ivo JosipoviÄ‡ rekao je kako nije uvijek pravilo da Sabor specijalno dozvoljava odlazak naoruÅ¾anih vojnika preko granice, veÄ‡ samo kad se radi o vojnim misijama. Ipak, radi se definitivno o veliko gafu.

Vojni analitiÄar Igor Tabak takoÄ‘er je komentirao incident.

Sudjelovanje na stranim paradama, hodoÄaÅ¡Ä‡e u uniformama, pa onda i danaÅ¡nji incident u Bleiburgu pokazuju da tu ima mjesta ili dodatnom pravnom reguliranju ili odgovornosti. U meÄ‘uvremenu, treba i sluÅ¾beno provjeriti je li moÅ¾da Sabor ipak ispunio jednu od svojih osnovnih ovlasti Äije bi zanemarivanje predstavljalo Å¡iri druÅ¡tveni problem, objasnio je Tabak.

Austrija je inaÄe jedna od trajno neutralnih zemalja. Hrvatska vojska prekrÅ¡ila je sva pravila, uÅ¡avÅ¡i kao NATO Älanica na teritorij neutralne zemlje, piÅ¡e indeks.hr.

www.vzaktualno.hr

BrkiÄ‡ se vraÄ‡a da preuzme kontrulu i spasi HDZ

14. svibnja 2016.

150

Domoljubna koalicija na sve je labavijim nogama, a u Saboru ovog petka ponovo nije bilo kvoruma. To je stvorilo dodatn nervozu u redovima HDZ-a.

Primjerice, Gordan JandrokoviÄ‡ i Davorin Mlakar su u petak podnijeli ostavke na mjesta potpredsjednika Kluba zastupnika HDZ-a rekavÅ¡i ‘da je Klub disfunkcionalan i da je rijeÄ o unutarstranaÄkoj stvari’. Jedini koji bi u ovoj situaciji mogao spasiti HDZ jest glavni tajnik Milijan BrkiÄ‡, piÅ¡e veÄernji.hr i navodi da bi se on mogao vratiti u Sabor i uspostaviti kontrolu nad zastupnicima i strankom.
BrkiÄ‡ je nedugo nakon konstituiranja Sabora stavio u mirovanje svoj mandat uz obrazloÅ¾enje da ne moÅ¾e istovremeno biti i zastupnik i glavni tajnik.

Jedan dugogodiÅ¡nji Älan HDZ-a rekao je kako HDZ ne funkcionira otkad “nema” Milijana BrkiÄ‡a. Zato Å¡to odnosi izmeÄ‘u Karamarka i BrkiÄ‡a nisu idiliÄni, Å¡to je oÄito rezultiralo BrkiÄ‡evom pasivizacijom, HDZ-ovci kaÅ¾u da stranka nije pod kontrolom. Izgleda da je BrkiÄ‡ shvatio ozbiljnost situacije i da stvari preuzima u svoje ruke. Prvi korak bi bio povratak u Sabor.

www.vzaktualno.hr

Provedite Dan obitelji zajedno

14. svibnja 2016.

155

U Ludbregu Ä‡e se zajedniÄkim igrama u nedjelju, 15. svibnja, obiljeÅ¾iti MeÄ‘unarodni dan obitelji. Program na Trgu Svetog Trojstva poÄinje u 16 sati.

Organizatori, Grad Ludbreg i Koordinacijski odbor akcije â€žGrad Ludbreg – prijatelj djece“, pozivaju vas da ponesete lopte, rekete, karte, druÅ¡tvene igre i dobru volju, a u centru grada Äekaju vas zraÄni tobogan, trampolin, nogomet i zabavne igre.

www.vzaktualno.hr

Nastavlja se stabilni rast industrije namještaja

14. svibnja 2016.

136

Prema objavljenim podacima DrÅ¾avnog zavoda za statistiku tijekom treÄ‡eg mjeseca zabiljeÅ¾en je rast industrijske proizvodnje u skupni C31 proizvodnja namjeÅ¡taja od 17,8 posto. Istovremeno, sektor prerade drva C16 porastao je za 9,2 posto u odnosu na oÅ¾ujak proÅ¡le godine, istiÄu iz Hrvatskog drvnog klastera.

Navedeni rezultati nastavljaju se na pozitivan niz ovog industrijskog sektora koji traje od 2011. godine kada je krenuo oporavak iz kriznog okruÅ¾enja. Hrvatska drvna industrija od poÄetka godine biljeÅ¾i ohrabrujuÄ‡e pokazatelje na veÄ‡ini izvoznih trÅ¾iÅ¡ta, s time da su trendovi interesa za drvnim proizvodima na prekomorskim trÅ¾iÅ¡tima Azije vrlo postojani, Å¡to je dovoljan signal i poticaj mnogobrojnim ameriÄkim i europskim dobavljaÄima drvnih proizvoda.

SliÄne pozitivne trendove rasta izvoza drvnih proizvoda biljeÅ¾e i druge europske zemlje, tako je Å¡panjolska udruga namjeÅ¡tajaca ANIEME objavila da se proÅ¡le godine izvoz namjeÅ¡taja poveÄ‡ao za 9,8 posto i da je dosegao 1,85 milijardi eura. OhrabrujuÄ‡i rezultati ostvareni su u Litvi koja 66 posto sektorske proizvodnje plasira na strana trÅ¾iÅ¡ta, a izvoz drvopreraÄ‘ivaÄkog sektora je porastao za 10,2 posto na 2,52 milijarde eura.

www.vzaktualno.hr

Potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava Centru pavlina

14. svibnja 2016.

153

Na adresu Grada Lepoglave stigao je Ugovor Ministarsva turizma o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja javne turistiÄke infrastrukture u 2015. godini. Temeljem ovog Ugovora Gradu Lepoglavi bit Ä‡e uplaÄ‡ena bespovratna sredstva u iznosu od 430.900 kuna i to za â€žCentar za posjetitelje – Centar pavlina“.

– â€žCentar za posjetitelje – Centar pavlina“, uz TehnoloÅ¡ki centar drvne industrije, naÅ¡ je najveÄ‡i kapitalni projekt vrijedan viÅ¡e od 25 milijuna kuna. Centar pavlina plod je vizije i dugogodiÅ¡njeg studioznog timskog rada nas u Gradu, projektnog ureda, dizajnera, marketinÅ¡kih struÄnjaka, arhitekata i drugih struka, kako bismo u konaÄnici dobili jedinstveni sadrÅ¾aj koji je u skladu sa strategijom razvoja turizma i kulture naÅ¡eg grada, ali i Å¡ire regije te koji Ä‡e u godinama koje slijede privuÄ‡i u Lepoglavu velik broj turista i posjetitelja – istaknuo je gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡.

Lepoglavski Centar za posjetitelje jedan je od ukupno 19 centara u Hrvatskoj koji su dobili potporu od Ministarstva turizma, a sufinancira se do 80 % prihvatljivih troÅ¡kova.

– Ministarstvo turizma odobrilo nam je drugu fazu projekta Centra za posjetitelje u kojoj Ä‡emo izraditi glavni i izvedbeni projekt te studiju muzeoloÅ¡kog programa Centra. ProÅ¡le smo godine takoÄ‘er uz potporu Ministarstva turizma prezentirali idejno arhitektonsko-urbanistiÄko rjeÅ¡enje dobiveno na meÄ‘unarodnom natjeÄaju, a ovime bismo zatvorili sve preduvjete za realizaciju Centra odnosno kompletirali projektnu dokumentaciju do graÄ‘evinske dozvole – istaknuo je Dejan Bjelivuk, voditelj projekta Centra za posjetitelje.

Centar pavlina bit Ä‡e za Lepoglavu znaÄajan turistiÄki sadrÅ¾aj i na jednom Ä‡e mjestu objediniti svoju bogatu povijest od 12. stoljeÄ‡a do danas, pavlinsku umjetnost i znanost, crkvu i samostan s Rangerovim freskama, povijest i kulturnu baÅ¡tinu, tradiciju, lepoglavsku Äipku koja se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske nematerijalne kulturne baÅ¡tine, povijest kaznionice, lepoglavski ahat i vulkan Gaveznicu te drugu turistiÄku ponudu Lepoglave.

Direktorica TuristiÄke zajednice Ljubica DuboveÄak ne krije zadovoljstvo zbog nastavka projekta Centra za posjetitelje, za koji kaÅ¾e kako je najvaÅ¾niji projekt za razvoj turizma grada Lepoglave, ali i ovog dijela kontinentalne Hrvatske, koji Ä‡e pokrenuti i ostale turistiÄke subjekte kao Å¡to su restorani, OPG-ovi, trgovine, proizvoÄ‘aÄi suvenira, smjeÅ¡tajni objekti i drugi da oplemene svoju ponudu.

www.vzaktualno.hr

Mlade rukometašice Šeste idu na poluzavršnicu DrÅ¾avnog prvenstva

14. svibnja 2016.

128

UÄenice Älanice Å SD-a Å esta nastupile su na Å½upanijskom natjecanju iz rukometa za 5.-6. razrede na kojem su nakon tri susreta ostvarile dvije pobjede i poraz Å¡to je u konaÄnici bilo i viÅ¡e nego dovoljno za osvajanje prvog mjesta.

Osvojenim 1. mjestom VI. OÅ izborila je nastup na poluzavrÅ¡nici DrÅ¾avnog prvenstva koje Ä‡e se odrÅ¾ati 16.05. u Zagrebu. Na natjecanju su nastupile ekipe OÅ Vidovec, OÅ Novi Marof, OÅ Ludbreg i VI.OÅ

Rezultati:

1. OÅ NOVI MAROF : OÅ LUDBREG 4:5

2. OÅ NOVI MAROF : OÅ VI.VARAÅ½DIN 8:6

3. OÅ VIDOVEC : OÅ VI.VARAÅ½DIN 5:12

4. OÅ VIDOVEC : OÅ NOVI MAROF 6:8

5. OÅ VI.VARAÅ½DIN : OÅ LUDBREG 12:5

6. OÅ LUDBREG : OÅ VIDOVEC 8:5

KonaÄan poredak:

1. mjesto VI.OÅ VaraÅ¾din

2.mjesto OÅ Novi Marof

3.mjesto OÅ Ludbreg

4.mjesto OÅ Vidovec

Za ekipu Å SD-a Å esta nastupile su: Leona GugiÄ‡, Gabriela GugiÄ‡, Lara PeriÄ‡, Zara DukiÄ‡, Amalija Petrac, Vinka Jagec, Jana KovaÄiÄ‡, Ana ViÅ¡njiÄ‡, Mara Å Äuric, Ana IvankoviÄ‡, Antonia FilipoviÄ‡ i Teodora PetriÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Severu na fotografiji ulovio najbolji "Moj kutak EU"

14. svibnja 2016.

158

Fotografija Domagoja Severa pobijedila je izmeÄ‘u 1290 fotografija pristiglih na natjeÄaj s temom â€žMoj kutak EU“, koji je provelo PredstavniÅ¡tvo Europske komisije u Hrvatskoj. Polje uljane repice u cvatu predstavilo je kontinentalni kutak Hrvatske i EU te jednoglasnom odlukom Å¾irija odnijelo pobjedu.

Glavnu nagradu Domagoju je uruÄio Å¡ef PredstavniÅ¡tva Europske komisije u Hrvatskoj Branko BariÄeviÄ‡, u povodu obiljeÅ¾avanja Europskog tjedna u Zagrebu.

InaÄe, Domagoj Sever osim Å¡to je oÄito “zaljubljen” u fotografiju bavi se i politikom. Jedan je od najmlaÄ‘ih Älanova SkupÅ¡tine VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a “brani boje” SDP-a.

www.vzaktualno.hr

Kokosovo ulje saveznik u borbi protiv raka debelog crijeva

14. svibnja 2016.

161

Kokosovo ulje trenutno je jedno od najpopularnijih sastojaka u prehrani danaÅ¡njice. Ovo iznimno hranjivo ulje saÄinjeno od laurinske kiseline, koja Äini gotovo 50 posto kokosovog ulja, prema najnovijim teorijama u samo 48 sati ubija viÅ¡e od 93 posto stanica raka debelog crijeva.

Iako je njegova moÄ‡ u borbi protiv mnogih bolesti odavno poznata, postotak kojim ono ubija stanice raka iznenadilo je znanstvenike sa SveuÄiliÅ¡ta Adelaide u Australiji koji su se bavili prouÄavanjem sastojaka kokosovog ulja. Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najÄeÅ¡Ä‡i oblik raka u muÅ¡karaca (iza raka pluÄ‡a) i u Å¾ena (iza raka dojke). Od ukupnog broja dijagnosticiranih sluÄajeva raka u Hrvatskoj na ovu zloÄ‡udnu bolest otpada 15-16% sluÄajeva u muÅ¡karaca i 13-14% sluÄajeva u Å¾ena.

Znanstvenici su otkrili da je laurinska kiselina iz kokosovog ulja, koja se joÅ¡ nalazi i u majÄinu mlijeku, otrovala stanice raka na naÄin da je istodobno izazvala oksidativni stres, pritom znatno smanjujuÄ‡i razinu glutationa, koji je potreban stanicama raka da bi se zaÅ¡titile od oksidativnog stresa, odnosno viÅ¡ka radikala iz kisika.

Kokosovo ulje od prije je poznato kao dobar saveznik uborbi protiv mnogih virusa, bakterija, gljivica i parazita. Ono je odliÄno za probavu i jetru ali i za koÅ¾u i zacjeljivanje rana. Odnedavno se koristi i u lijeÄenju srÄanih bolesnika, protiv Alzheimerove bolesti, kao i dijabetesa, piÅ¡e portal The Raw Food.

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom jedan je od najÄeÅ¡Ä‡ih oblika zloÄ‡udnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajuÄ‡im trendom porasta uÄestalosti. Smatra se da Ä‡e u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom Å¾ivota oboljeti pribliÅ¾no 4,6% muÅ¡karaca i 3,2% Å¾ena. U Aziji i Africi ovaj oblik raka je znaÄajno rjeÄ‘i.

Rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine Å¾ivota, a 90% svih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da Ä‡e do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5% rizika da Ä‡e umrijeti od raka debelog crijeva. U hrvatskoj populaciji rak debelog crijeva ne otkriva rano. Svega 18 % bolesnika ima rak u poÄetnoj fazi, u 29% sluÄajeva rak se proÅ¡irio u limfne Ävorove, a u 17 % sluÄajeva dao je metastaze u udaljene organe.

Dnevnik.hr