rujan 2016. – Stranica 37

Više od 700 trkaÄa na ulicama VaraÅ¾dina

18. rujna 2016.

154

TrkaÄki klub Marathon 95 danas organizira meÄ‘unarodnu cestovnu utrku 22. Brooks VaraÅ¾dinski polumaraton.

Ove godine VaraÅ¾dinski se polumaraton vraÄ‡a u centar grada sa startom i ciljem na Kapucinskom trgu te trkaÄima iz Hrvatske i inozemstva nudi atraktivnu stazu koja u svom poÄetnom dijelu, zajedno s utrkom graÄ‘ana i juniora na 5 kilometara, prolazi povijesnim srediÅ¡tem VaraÅ¾dina. 22. VaraÅ¾dinski polumaraton je i ekipno prvenstvo Hrvatske u polumaratonu (21.097,5 metara) te dio programa obiljeÅ¾avanja Dana branitelja VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Cijeli program na Kapucinskom trgu bit Ä‡e promocija sporta, rekreacije i zdravlja.

Uz pomoÄ‡ Grada VaraÅ¾dina, Zajednice sportskih udruga Grada VaraÅ¾dina, TuristiÄke zajednice grada VaraÅ¾dina, Policijske uprave varaÅ¾dinske i VaraÅ¾dinske Å¾upanije, u pripremu programa ukljuÄili se Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Å poljar VaraÅ¾din izradom unikatnih medalja za sve koji Ä‡e zavrÅ¡iti polumaraton. Utrka Ä‡e imati humanitarni znaÄaj jer Ä‡e 10 kuna od svake uplaÄ‡ene polumaratonske startnine biti izdvojeno za Centar. TakoÄ‘er, 50-ak djelatnika tvrtke Press Glass iz Hrvatske i Poljske sudjelovanjem na utrci prikupit Ä‡e donacije za pomoÄ‡ Udruzi za autizam Pogled iz NedeliÅ¡Ä‡a.

Zavod za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska Å¡kola VaraÅ¾din te Srednja Å¡kola MaruÅ¡evec predstavit Ä‡e svoje programe i projekte zdravog Å¾ivota i prehrane, predstavit Ä‡e se Klub nordijskog hodanja VaraÅ¾din, a Älanovi DruÅ¡tva za zaÅ¡titu od dijabetesa VaraÅ¾din mjerit Ä‡e tlak i Å¡eÄ‡er u krvi.

ÄŒlanovima TK Marathon 95 pomoÄ‡i Ä‡e volonteri iz braniteljskih udruga i Fakulteta organizacije i informatike, a u programu Ä‡e nastupiti Älanovi VaraÅ¾dinske graÄ‘anske garde i polaznici radionica DruÅ¡tva NaÅ¡a djeca VaraÅ¾din.

Program 22. VaraÅ¾dinskog polumaratona sutra na Kapucinskom trgu poÄinje od 7.30 sati podizanjem startnih brojeva. Start utrka djece je poslije 9 sati, a start polumaratona i utrke graÄ‘ana i juniora na 5 kilometara u 10 sati. ProglaÅ¡enje najboljih oÄekuje se oko 13 sati.

Nagrada za troje najbrÅ¾ih na polumaratonu su 1000, 800 i 600 kuna, a za obaranje rekorda utrke 1000 kuna. Rekorderi su Yared Admasu Miratu iz Etiopije (1:04:54) i Ida Kovacs iz MaÄ‘arske (1:16:02).

Dan uoÄi utrke prijavljeno je rekordnih 530 polumaratonaca i polumaratonki iz desetak zemalja te joÅ¡ 160 trkaÄa i trkaÄica za utrku na 5 kilometara. DosadaÅ¡nji rekord bio je 393 sudionika polumaratona iz 2014. godine.

Za vrijeme odrÅ¾avanja 22. VaraÅ¾dinskog polumaratona ulice kojima prolazi utrka bit Ä‡e zatvorene za promet pa organizatori i policija mole sugraÄ‘ane za strpljenje i razumijevanje.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Novi Marof u tri godine smanjio nezaposlenost za 47,5 posto

18. rujna 2016.

184

U tri godine Novi Marof je broj nezaposlenih smanjio sa 1.222 na 641. MeÄ‘u prvih deset najboljih u smanjenju broja nezaposlenih je i Slavonski Brod, koji je pak definitivni rekorder kada gledamo apsolutne brojke – broj nezaposlenih u tri godine u ovom je gradu smanjen za 5.154, piÅ¡e gradonaÄelnik.hr.

Kako je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih, jedan od kljuÄnih problema hrvatske drÅ¾ave, tako je i njegovo rjeÅ¡avanje jedna od kljuÄnih toÄaka i obeÄ‡anja stranaka u predizbornoj kampanji. Pa HDZ u svom programu obeÄ‡ava otvoriti 180 tisuÄ‡a radnih mjesta, SDP neÅ¡to skromnije – 145 tisuÄ‡a, dok se Most protiv nezaposlenosti planira boriti posebnom, novoosnovanom Agencijom, obeÄ‡avajuÄ‡i za sedam posto smanjiti stopu nezaposlenosti mladih.

I dok stranke na nacionalnoj razini obeÄ‡avaju, a upitno je koliko biraÄi vjeruju u ispunjenje tih obeÄ‡anja, gradonaÄelnik.hr je provjerio kako stvari stoje na terenu, na lokalnoj razini. Analizirali su podatke HZZ-a od 2012. do 2015. godine, te istraÅ¾ili koji je to grad, odnosno gradska vlast, u prve tri godine mandata bila najuspjeÅ¡nija u borbi protiv nezaposlenosti. Napominju da u analizi nisu obuhvaÄ‡ena 23 mala i srednja grada koji nemaju svoje podruÄne urede i Äiji nezaposleni se prijavljuju u podruÄne urede drugih gradova.

Kada se gleda postotna promjena broja nezaposlenih u navedenom razdoblju, apsolutni rekorder je Grad Novi Marof sa smanjenjem broja nezaposlenih od Äak 47,5 posto. Na dan 31.12.2012. imali su 1.222 nezaposlena, a 31.12.2015. godine 581 manje – 641. Iako je veÄ‡i dio analiziranog perioda na Äelu grada bila garnitura na Äelu s Darkom HreniÄ‡em, posljednju godinu odradio je aktualni gradonaÄelnik, SiniÅ¡a JenkaÄ koji objaÅ¡njava Å¡to je dovelo do pozitivnih trendova.

– Grad Novi Marof nizom mjera, koje su u naÅ¡oj domeni i moguÄ‡nostima, radi na stvaranju uvjeta kako bi Å¡to efikasnije doveli nove investitore na podruÄje grada, ali i pomogli postojeÄ‡ima radi unaprjeÄ‘enje i proÅ¡irenja njihove proizvodnje te otvaranja novih radnih mjesta. Subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika, aktivnosti na proÅ¡irenju, opremanju i formiranju novih poduzetniÄkih zona samo su neki od poteza ove gradske uprave kojoj je stvaranje povoljne poduzetniÄke klime jedan od prioriteta u radu. PraktiÄki na dnevnoj razini, i ja kao gradonaÄelnik, i moji suradnici, u komunikaciji smo s poduzetnicima i gospodarstvenicima s podruÄja Novog Marofa kako bi na vrijeme vidjeli postoje li odreÄ‘eni problemi, odnosno na koji naÄin moÅ¾emo pomoÄ‡i jedni drugima – kaÅ¾e JenkaÄ.

Posebno pritom istiÄe tvrtku Lipa, gdje je doÅ¡lo do promjene vlasniÄke strukture, pokrenuta je proizvodnja, i ono Å¡to je najvaÅ¾nije, ponovno su zaposleni ljudi s podruÄja Novog Marofa.

– Dokaz je to da se ne radi samo o dolasku novih investitora veÄ‡ se oÅ¾ivljavaju i postojeÄ‡e tvrtke koje su unazad nekoliko godina zapale u probleme – kaÅ¾e JenkaÄ.

Sve zajedno, zakljuÄuje, rezultiralo je velikim smanjenjem nezaposlenosti. No, dodaje, â€žbili bi nepravedni kada bi izostavili pozitivne promjene u hrvatskom gospodarstvu“.

– NaÅ¡e aktivnosti u Gradu Novom Marofu i dogaÄ‘anja na podruÄju gospodarstva pokazale su se kao pozitivna sinergija koja je dovela do zapoÅ¡ljavanja velikog broja NovomarofÄana. No, tu ne stajemo. U kontaktu smo s novim investitorima. Upita ima puno, interes je veliki i s puno optimizma moÅ¾emo najaviti da Ä‡e se trend smanjivanja nezaposlenosti u Novom Marofu nastaviti i dalje – zakljuÄuje JenkaÄ.

Tek jedan postotni poen manje od Novog Marofa broj nezaposlenih je u ovom periodu smanjen u Ozlju, 46,5 posto, a na treÄ‡em mjestu je VaraÅ¾din s 44,1 posto. Slijede KriÅ¾evci, pa na petom mjestu Slavonski Brod s 43,4 posto manje nezaposlenih. No, kada se gledaju apsolutne brojke, Slavonski Brod je apsolutni rekorder – u tri godine broj nezaposlenih smanjen je za Äak 5.154 (s 11.865 na 6.711). Na Å¡estom je mjestu Pazin, a potom slijede Mursko SrediÅ¡Ä‡e i Vrbovec. Na devetom mjestu je Buzet, grad sa najmanjom stopom nezaposlenih u Hrvatskoj. Na 6.133 stanovnika u 2012. su imali 248 nezaposlenih, a na kraju 2015. tek – 147. IznenaÄ‘ujuÄ‡e, ali meÄ‘u top deset po postotnom smanjenju nezaposlenosti u ovom periodu kao posljednji je uÅ¡ao Obrovac, u kojem je broj nezaposlenih na kraju 2015. bio za 39 posto manji nego 2012.

www.vzaktualno.hr / gradonacelnik.hr

VaraÅ¾din i njegova višestoljetna tradicija

18. rujna 2016.

156

U srijedu, 21. 9.u palaÄi Herzer (GMV FranjevaÄki trg 10) odrÅ¾at Ä‡e se predavanje u 19 sati pod nazivom VaraÅ¾din i njegova viÅ¡estoljetna tradicija. Predavanje se prireÄ‘uje uz izloÅ¾bu â€žVaraÅ¾din pod krunom Habsburgovaca“ u palaÄi Herzer, od 19 sati, a pripremio ga je Josip Å imuniÄ‡, dipl. ing., uz prezentaciju Maje Å ulak-Å½elimorski, dipl. ing. Ulaz je besplatan.

Tema Srijede u Muzeju posveÄ‡ena je viÅ¡estoljetnoj tekstilnoj tradiciji u VaraÅ¾dinu, gdje su se kroz nekoliko stoljeÄ‡a proizvodile tkanine svilenog, pamuÄnog i vunenog tipa. Proizvodnju prirodne svile potaknuli su Habsburgovci 1784. godine, a kasnije su se, i to poÄetkom 20. stoljeÄ‡a, poÄele proizvoditi tkanine od umjetne svile, pamuÄne preÄ‘e i vune, odnosno od 1982. godine i poliestersko vlakno. ZahvaljujuÄ‡i tome, VaraÅ¾din je tijekom nekoliko desetljeÄ‡a bio veliko tekstilno srediÅ¡te u regiji, a tekstilstvo, nekoÄ‡ glavna industrijska grana, uvelike je utjecalo na razvoj grada, ali i Å¾ivot ovdaÅ¡njih stanovnika.

www.vzaktualno.hr

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad Å¾enama

18. rujna 2016.

156

Povodom obiljeÅ¾avanja 22. rujna Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad Å¾enama, Policijska uprava varaÅ¾dinska Ä‡e u suradnji sa Centrima za socijalnu skrb VaraÅ¾din, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg, Obiteljskim centrom VaraÅ¾din, Probacijskim uredom VaraÅ¾din, volonterima Tima za krizna stanja DruÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a varaÅ¾dinske Å¾upanije i Älanovima Å½upanijskog tima za suzbijanje i prevenciju nasilja u obitelj organizirati info pultove na kojima Ä‡e graÄ‘ani moÄ‡i dobiti sve informacije o oblicima nasilja nad Å¾enama.

ObiljeÅ¾avanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad Å¾enama za osnovni cilj ima senzibiliziranje druÅ¡tva na problematiku nasilja nad Å¾enama te slanje jasne poruke da Å¾ivimo u druÅ¡tvu koje ne tolerira nasilje ni u kakvom obliku. Problem nasilja nad Å¾enama ne smije ostati tajna veÄ‡ o toj temi treba javno govoriti, problem osvijestiti, a druÅ¡tvo i institucije, koje bi se time trebale intenzivno baviti, potaknuti na meÄ‘usobnu suradnju i aktivnost svih nas.

Ovim putem Å¾eli se osvijestiti javnost o problematici nasilja nad Å¾enama, osigurati dostupnost informacija o moguÄ‡nostima zaÅ¡tite, pomoÄ‡i i podrÅ¡ke osobama koje doÅ¾ivljavaju takav oblik nasilja.

Povodom navedenog Ä‡e u Äetvrtak, 22. rujna od 9 do 11 sati biti organizirani info pultovi na sljedeÄ‡im lokacijama:

– na FranjevaÄkom trgu u VaraÅ¾dinu

– na Trgu hrvatskih Ivanovaca u Ivancu

– u Ulici Antuna MihanoviÄ‡a u Novom Marofu, kod Kulturnog centra Ivan Rabuzin

– na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu.

www.vzaktualno.hr

Za zajedniÄki nastup 50 posto sufinanciranja troškova

18. rujna 2016.

158

Å½upanijska komora VaraÅ¾din poziva na zajedniÄko predstavljanje na sajmu obnovljivih izvora energije Cro Eco Energy Expo 2016, koji Ä‡e se odrÅ¾ati od 23. do 25. rujna u Gradskoj sportskoj dvorani VaraÅ¾din.

Ovo je specijalizirani sajam namijenjen izlagaÄima koji djeluju u podruÄju obnovljivih izvora energije, struÄnim posjetiteljima i Å¡irokoj publici. Svojim izlagaÄko-programskim sadrÅ¾ajem promiÄe energetski Å¡tedljivu tehnologiju i moguÄ‡nosti primjene sustava obnovljivih izvora energije u opremanju objekata. PromiÄe i poveÄ‡anje svijesti o koriÅ¡tenju energije i topline, o energetskoj uÄinkovitosti i mjerama uÅ¡tede energije.Å½K VaraÅ¾din financijski Ä‡e poduprijeti zajedniÄki nastup hrvatskih tvrtki na sajmu, u iznosu do 50% ukupnih troÅ¡kova izlaganja. ViÅ¡e o sajmu moÅ¾e se vidjeti na poveznici CRO EEE 2016.

www.vzaktualno.hr

Derbi bez golova

17. rujna 2016.

320

VaraÅ¾dinsko – meÄ‘imurski derbi privukao je na stadion Mladosti u ÄŒakovcu 500 gledatelja gladnih nogometa. MeÄ‘utim nisu imali bog zna Å¡to za vidjeti. Nakon 90 minuta Å¡ahovske partije dvojice trenera, KovaÄeviÄ‡a i Telebara, nije bilo golova i svaka je momÄad osvojila po bod.

PriliÄno rezervirano, pa Äak i preoprezno, krenule su obje momÄadi u utakmicu. Nije bilo prevelikog rizika niti s jedne strane. ÄŒak se moÅ¾e reÄ‡i da je tu prednjaÄio VaraÅ¾din koji je moÅ¾da i previÅ¡e respektirao svojeg domaÄ‡ina. KovaÄeviÄ‡ je imao problema s ozljedama pa je morao na tribinu poslati Å¡picu IvanoviÄ‡a, a na njegovo mjesto iznenaÄ‘ujuÄ‡e je postavio, inaÄe stopera, MesariÄ‡a. Kako se kasnije pokazalo, nije to bio ni tako loÅ¡ potez.

S druge strane, Telebar je na desni bok stavio Novoselca, sve ostale linije nisu donjele nikakvo iznenaÄ‘enje. VaraÅ¾din je oÄekivano dominirao, ali nije u toj igri bilo dovoljno agresije i odluÄnosti. Kao da su Äekali greÅ¡ku MeÄ‘imurja. Nisu je doÄekali, kao ni pad na fiziÄkom planu jer pokazalo se da su MeÄ‘imurci tjelesno dobro pripremljeni.

U prvom dijelu prvo dvije (polu)prilike EriÄ‡a, u 13. i 19. minuti, a onda bijeg MesariÄ‡a u 25. minuti i pogoÄ‘ena stativa. Ipak najbolju priliku imao je Ä†eliÄ‡ u 31. minuti kada je nakon kornera Jerteca s nekih osam metara odliÄno pucao glavom, a Å afariÄ‡ joÅ¡ bolje obranio. I to je uglavnom bilo sve Å¡to se tiÄe prvog dijela.

U nastavku joÅ¡ manje prilika i joÅ¡ manje nogometa. VaraÅ¾din je i dalje imao posjed lopte, ali bio je prespor i â€žpreneodluÄan“ da bi mogao neÅ¡to konkretnije napraviti. U 68. minuti Kresinger je na dodavanje MujanoviÄ‡a pucao kraj gola, sa nekih 10 – 12 metara, a onda je Golubar, u 74. minuti, nakon solo prodora po lijevoj strani doÅ¡ao pred golmana Å afariÄ‡a i pucao u njega. Nakon toga prilika viÅ¡e nije bilo.

Izjave nakon utakmice:

Miljenko Telebar, trener VaraÅ¾dina: Dobra utakmica, dobar protivnik. Znali smo da nam neÄ‡e biti lako jer MeÄ‘imurje nije naivna momÄad. Imali smo lagani posjed lopte, ali nismo to uspjeli kapitalizirati pogotkom. Na kraju moÅ¾da je ovo i najrealniji ishod. MoÅ¾da smo u nekim trenucima, kako vi kaÅ¾ete, bili rezervirani, moÅ¾da je trebalo preuzeti i viÅ¡e rizika, ali treba smiriti emocije i hladne glave proanalizirati utakmicu.

Mario KovaÄeviÄ‡, trener MeÄ‘imurja: KonaÄni rezultat je realan. Å½ao mi je da nije bilo golova zbog gledatelja kojih je bilo u priliÄnom broju. Imali smo moÅ¾da i bolje prilike od gostiju i Å¡teta Å¡to ih nismo iskoristili. No VaraÅ¾din je dobra, opasna momÄad i na koncu moram biti zadovoljan. Ima joÅ¡ puno do kraja, ali moram priznati da je VaraÅ¾din u prednosti ponajprije zbog Å¡irine igraÄkog kadra.

MeÄ‘imurje – VaraÅ¾din 0:0

ÄŒakovec – stadion Mladosti. Gledatelja: 500. Sudac: KurtoviÄ‡ (Osijek). Å½uti kartoni: EriÄ‡, Å imek (MeÄ‘imurje), Ä†eliÄ‡, Vuk (VaraÅ¾din).

MeÄ‘imurje: Å afariÄ‡, BraniloviÄ‡ (od 70. PajiÄ‡), Kqira, KristiÄ‡, Å imuniÄ‡, Å imek, Golik, HraniloviÄ‡, MarcijuÅ¡, MesariÄ‡, EriÄ‡ (od 90. ÄŒoriÄ‡).

VaraÅ¾din: GaloÅ¡i, Novoselec, Ä†eliÄ‡, ReÅ¾iÄ‡, Srpak (od 69. OÅ¡trek), Å afariÄ‡, Jertec, MujanoviÄ‡, Golubar (od 77. KolariÄ‡), Vuk, Kresinger.

Rezultati 5. kola 3. HNL istok: Koprivnica – BeliÅ¡Ä‡e 2:1, Bjelovar – Bedem 2:0, MeÄ‘imurje – VaraÅ¾din 0:0, Oriolik – Slavija 2:0, Marsonija – BSK 1:0, Slavonija – ViÅ¡njevac 4:0, Osijek – Mladost 2:0, Vukovar – Äakovo 2:0.

Na tablici vode VaraÅ¾din i MeÄ‘imurje sa 13 bodova, treÄ‡a je Slavonija sa 10, slijede Marsonia, Vukovar i Mladost sa 9 itd.

U 6. kolu 24. rujna, s poÄetkom u 16 sati, VaraÅ¾din doÄekuje Oriolik

www.vzaktualno.hr/r.l.

Informacije o bolesti u VaraÅ¾dinu, predavanja u Zagrebu

17. rujna 2016.

156

22.9. je izabran za obiljeÅ¾avanje KML-a, kroniÄne mijeloiÄne leukemije, zato Å¡to je genetska promjena leukemijske stanice nastala izmjenom genetskog materijala izmeÄ‘u 9. i 22. kromosoma, a novonastali kromosom nazvan Philadelphia kromosom nosi tzv. bcr-abl gen koji je odgovoran za nastanak ove bolesti, istiÄu iz Hrvatske udruge leukemija i limfomi.

Pojavnost KML-a je 1-2 novooboljelih na 100.000 stanovnika godiÅ¡nje. Bolest se javlja u svim dobnim skupinama, pojavnost raste s dobi, a prosjeÄna dob bolesnika je 55-60 godina. Kod djece je izuzetno rijetka, ali je ima. LijeÄi se isto kao kod odraslih bolesnika.

KML se najÄeÅ¡Ä‡e otkriva sluÄajno u tzv. kroniÄnoj fazi, a nelijeÄena prelazi u ubrzanu fazu i konaÄno u tzv. blastiÄnu transformaciju s kliniÄkim znaÄajkama akutne leukemije koja je tada otporna na terapiju.

Prognoza oboljelih od kroniÄne mijeloiÄne leukemije znaÄajno se poboljÅ¡ala u posljednjem desetljeÄ‡u, zahvaljujuÄ‡i razvoju ciljanih lijekova koji su se pokazali revolucionarnima pretvarajuÄ‡i nekad fatalnu malignu bolest u kroniÄnu, poput hipertenzije, Å¡eÄ‡erne bolesti i sl. Tako se danas, osim preÅ¾ivljenju, vaÅ¾nost sve viÅ¡e pridaje kvaliteti Å¾ivota, a najnoviji cilj u lijeÄenju âˆ’ izljeÄenje, tj. Å¾ivot bez lijekova, danas postaje stvarnost za odreÄ‘eni broj bolesnika.

U naÅ¡oj zemlji dostupnost novim lijekovima bila je vrlo brza. Godine 2002., samo godinu dana nakon odobrenja FDA – AmeriÄke uprave za hranu i lijekove, Glivec (imatinib) se naÅ¡ao na Listi lijekova HZZO-a te je postao dostupan mnogim oboljelima. Godine 2007. zapoÄinje primjena Tasigne (nilotiniba) i Sprycela (dasatiniba) putem donacije proizvoÄ‘aÄa u programu milosrdne primjene (â€žcompassionate use“), a od 2009. godine oni su se naÅ¡li na Listi lijekova za drugu liniju lijeÄenja. Stvaranje posebnog fonda za skupe lijekove koji nije teretio bolniÄki proraÄun, omoguÄ‡io je svim bolesnicima optimalno, ali i skupo lijeÄenje. Istovremeno se razvijala i dijagnostika te je kvantitativni PCR na BCR-ABL1/ab1 iz periferne krvi postao standardna metoda praÄ‡enja bolesti, dostupan bolesnicima u Hrvatskoj u standardiziranim laboratorijima.

Od kolovoza 2013. godine na Osnovnu listu lijekova HZZO-a ukljuÄeni su generiÄki oblici imatiniba, a od svibnja 2014. imatinib je skinut s Liste posebno skupih lijekova te od tada tereti ionako sve siromaÅ¡nije bolniÄke proraÄune. Problem je Å¡to bolniÄki odjeli dobiju odreÄ‘eni iznos novca za sve lijekove. Uslijed nedostatnih sredstava, moÅ¾e se dogoditi da neke bolnice uskrate lijek imatinib svojim pacijentima oboljelim od KML-a ili Ä‡e nekim drugim bolesnicima biti uskraÄ‡en lijek za njihovu dijagnozu.

Prijedlog HULL-a je da imatinib ne tereti bolniÄke proraÄune i da se nabavlja na recept u ljekarnama. Takav naÄin distribucije imatiniba je posebno vaÅ¾an za pacijente iz drugih gradova, da ne trebaju svaki mjesec dolaziti po svoj lijek u Zagreb ili druge veÄ‡e centre. Ti bolesnici dolaze hematologu na kontrole svaka tri mjeseca, a lijek nabavljaju mjeseÄno te bi se tako uÅ¡tedjelo i na putnim troÅ¡kovima. Ima viÅ¡e novih onkoloÅ¡kih lijekova koji se tako dobivaju putem recepta u ljekarni, a neki su i skuplji od imatiniba.

Ministarstvo zdravlja putem javne nabave odabralo je pripravke imatiniba, Å¡to vrijedi za podruÄje cijele Hrvatske uz stalnu cijenu tijekom jedne godine. MeÄ‘utim, ukoliko neki drugi proizvoÄ‘aÄ bolnicama ponudi niÅ¾u cijenu lijeka, bolnica se moÅ¾e odluÄiti za jeftiniji pripravak. To u praksi znaÄi da se pacijentima moÅ¾e dogoditi da u kratkom razdoblju dobiju razliÄite pripravke imatiniba. Ne treba naglaÅ¡avati Å¡to to znaÄi za praÄ‡enje uÄinkovitosti lijeÄenja. VeÄ‡ se dogaÄ‘alo da su bolesnici primali jedan lijek kroz mjesec dana, da bi potom dobili drugi. PodnoÅ¡ljivost pojedinih pripravaka nije uvijek jednaka i bolesnici mogu na njih razliÄito reagirati. U izradi raznih pripravaka koriste se druge pomoÄ‡ne tvari koje mogu izazvati razliÄite nuspojave, istiÄu iz HULL-a.

Vrlo je vaÅ¾no redovno pratiti bolest, kako terapijski uÄinak tako i nuspojave koje su kod ovih lijekova uobiÄajene i razliÄitog intenziteta kod pojedinih bolesnika, a to Ä‡e biti problem ukoliko bi pacijent u kratkom vremenskom razdoblju dobivao razliÄite lijekove.

Danas se u lijeÄenju KML-a transplantacija koÅ¡tane srÅ¾i provodi samo kod neuspjeha lijeÄenja inhibitorima tirozin kinaze (TKI) jer su se ti lijekovi pokazali superiornijima transplantaciji.

U Hrvatskoj, u KBC Zagreb, lijeÄenje transplantacijom se provodi veÄ‡ viÅ¡e od 30 godina. Prva u svijetu transplantacija umbilikalnom krvi (krvi iz pupkovine) kod KML-a, uÄinjena je upravo u Zagrebu (prim. Vinko BogdaniÄ‡, 1991. godine).

HULL Ä‡e ove godine obiljeÅ¾iti 22.9. Svjetski dan KML-a u VaraÅ¾dinu informativnim Å¡tandom na FranjevaÄkom trgu od 10 do 12 sati te u Zagrebu predavanjima od 18 sati u prostorijama udruge na Trgu hrvatskih velikana 2/II. O â€žKroniÄnoj mijeloiÄnoj leukemiji nekad i sad: priÄi o uspjehu ciljane terapije“ govorit Ä‡e prof.dr.sc. Boris Labar, a o Å¾ivotu nakon dijagnoze KML-a DraÅ¾en Vincek.

www.vzaktualno.hr