rujan 2016. – Stranica 57

VeÄ‡ sada veÄ‡i broj noÄ‡enja nego u cijeloj prošloj godini

10. rujna 2016.

123

PoÄetkom ovog mjeseca premaÅ¡en je broj noÄ‡enja ostvaren tijekom cijele proÅ¡le godine. To je pokazatelj da je ova turistiÄka sezona uistinu rekordna, objavili su iz Ministarstva turizma i Hrvatske turistiÄke zajednice.

Prema prvim podacima sustava eVisitor i eCrew te na temelju izvrÅ¡enih prijava i odjava od 1. sijeÄnja do 9. rujna, u Hrvatskoj je realizirano ukupno 13,63 milijuna dolazaka i 80,24 milijuna noÄ‡enja.u prvih osam mjeseci ove godine najviÅ¡e noÄ‡enja je ostvareno u jadranskim Å¾upanijama i to u Istri (20,7 milijuna noÄ‡enja), Primorsko-goranskoj (14,4 milijuna noÄ‡enja), Splitsko-dalmatinskoj (14 milijuna noÄ‡enja), Zadarskoj (9,7 milijuna noÄ‡enja), DubrovaÄko-neretvanskoj (5,9 milijuna noÄ‡enja) i Å ibensko-kninskoj (5,3 milijuna noÄ‡enja).

Od poÄetka godine do kraja kolovoza u hrvatskim su destinacijama najviÅ¡e noÄ‡enja ostvarili turisti iz NjemaÄke (14,2 milijuna noÄ‡enja), Slovenije (8,4 milijuna noÄ‡enja), Austrije (5,7 milijuna noÄ‡enja), Italije (4,7 milijuna noÄ‡enja) i Poljske (4,5 milijuna noÄ‡enja).

www.vzaktualno.hr/Index.hr

Dva puta brÅ¾e surfanje bez dodatnih troškova

10. rujna 2016.

139

Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma (HT) Davor TomaÅ¡koviÄ‡ u petak je najavio kako Ä‡e od rujna 180.000 korisnika Å¡irokopojasnog interneta surfati dva do pet puta brÅ¾e bez dodatne naknade. Korisnici Najboljih tarifa surfat Ä‡e po najveÄ‡im dostupnim 4G brzinama bez dodatnog troÅ¡ka.

HT je u protekle dvije godine investirao u razvoj mobilne i fiksne Å¡irokopojasne infrastrukture. Rezultat tih ulaganja su podignute brzine prijenosa za 180.000 fiksnih korisnika s Äetiri na 20 megabita u sekundi. Do kraja godine pedeset posto korisniÄke baze imat Ä‡e brzine od 20 megabita po sekundi.Å to se tiÄe mobilne Å¡irokopojasne mreÅ¾e, Hrvatski Telekom je jedini operater koji u mreÅ¾i nudi brzine prijenosa do 262 megabita u sekundi, a ima i najveÄ‡u pokrivenost mreÅ¾om 4G. 5G mreÅ¾a mogla bi biti u opticaju do 2020.

www.vzaktualno.hr/T portal

Smotrom povijesnih postrojbi završilo obiljeÅ¾avanje Dana Å¾upanije

10. rujna 2016.

131

ZavrÅ¡etak programa obiljeÅ¾avanja Dana VaraÅ¾dinske Å¾upanije upriliÄen je petak poslijepodne smotrom povijesnih postrojbi te nastupom Älanova Husarske pukovnije na Starome gradu u VaraÅ¾dinu. Tako su se zamjeniku Å¾upana Alenu KiÅ¡iÄ‡u uz veÄ‡ spomenutu Husarsku pukovniju postrojili i Älanovi Zrinske garde iz Äakovca, VaraÅ¾dinskih Purgara, Husara iz KapoÅ¡vara te Älanovi IvaneÄke Rudarske Äete.

Zamjenik Å¾upana KiÅ¡iÄ‡ je tom prigodom naglasio kako je ova smotra veÄ‡ postala tradicija, a husari kao simbol VaraÅ¾dinske Å¾upanije njeguju tradiciju i bogatu povijest same Å½upanije.

– Drago mi je da su ove godine doÅ¡li i maÄ‘arski husari, imati Ä‡e se prilike upoznati s ljepotama naÅ¡ega VaraÅ¾dina, a koristim priliku da Äestitam svim postrojbama na trudu i entuzijazmu. NjegujuÄ‡i povijest podsjeÄ‡aju nas na svoje slavne dane. NaÅ¡i husari su meÄ‘u vodeÄ‡im povijesnim postrojbama koje plijene paÅ¾nju gdje god idu – rekao je zamjenik Å¾upana te dodao kako VaraÅ¾dinska Å¾upanija tradicionalno organizira susret i druÅ¾enje povijesnih postrojbi.

Nakon predaje prijavka, zainteresirani graÄ‘ani mogli su uÅ¾ivati u jahaÄkim vjeÅ¡tinama husara, jahanju u manjeÅ¾u te u tzv. husarskoj alki. NajmlaÄ‘i gosti imali su priliku sudjelovati besplatnom jahanju, Å¡to je mnoge maliÅ¡ane itekako obradovalo. Smotri je prisustvovala i predsjednica Å½upanijske skupÅ¡tine Dubravka BiberdÅ¾iÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Policija u POS-u lovila i uhitila višestrukog razbojnika

10. rujna 2016.

171

VaraÅ¾dinska policija uhitila je muÅ¡karca koji je u ponedjeljak opljaÄkao pekarnicu u JalkoveÄkoj ulici, a joÅ¡ ranije, tijekom kolovoza, opljaÄkao je trgovinu u ulici Matka Laginje i kladionicu u ZagrebaÄkoj ulici. Materijalna Å¡teta u sva tri sluÄaja razbojniÅ¡tva iznosi nekoliko tisuÄ‡a kuna.

Policija je muÅ¡karca uhitila u Äetvrtak u kasnim veÄernjim satima u POS naselju u ulici Hrvatskih branitelja u trenutku kada se pripremao za novo razbojniÅ¡tvo.

-AnalitiÄkim pristupom i proaktivnim postupanjem policijskih sluÅ¾benika, 8. rujna oko 20.40 sati, u ulici Hrvatskih branitelja u VaraÅ¾dinu uoÄena je nepoznata muÅ¡ka osoba koja upravlja na biciklu, a koja bi odgovarala osobnom opisu poÄinitelja kaznenih djela razbojniÅ¡tava. PostupajuÄ‡i prema muÅ¡karcu, isti se dao u bijeg u smjeru ulice Marije JuriÄ‡ Zagorke, te je sustignut od strane policijskih sluÅ¾benika i uhiÄ‡en na mjestu dogaÄ‘aja – doznajemo u policiji. Radi se muÅ¡karcu starosti 33 godine. Nakon Å¡to je dovrÅ¡ena krim istraga i podnijeta kaznena prijava, muÅ¡karac se nalazi u pritvoru u PU varaÅ¾dinskoj.

s.k./vzaktualno.hr

Balade Petrice Kerempuha

10. rujna 2016.

126

U Äetvrtak, 15. rujna, s poÄetkom u 19 sati, u palaÄi Herzer Gradskog muzeja VaraÅ¾din (FranjevaÄki trg 10) odrÅ¾ava se premijerno predstavljanje prvog cjelovitog prijevoda na njemaÄki jezik â€žBalade Petrice Kerempuha“ Miroslava KrleÅ¾e, u prepjevu knjiÅ¾evnika, knjiÅ¾evnog prevoditelja i germanista Borisa PeriÄ‡a.

KrleÅ¾ine Balade pripadaju u kapitalna djela ne samo hrvatsko-kajkavskoga nego i korpusa hrvatske knjiÅ¾evnosti uopÄ‡e, pa je ovaj prijevod, kako istiÄe recenzent Davor Å alat bitan doprinos recepciji djela Miroslava KrleÅ¾e, ali i kajkavskog jezika i njegove knjiÅ¾evne produkcije uopÄ‡e, kako kod stranog, tako i kod zainteresiranog domaÄ‡eg Äitatelja, kojem Ä‡e ovi prepjevi pruÅ¾iti zanimljive uvide u brojna Å¾ivopisna dodirna mjesta izmeÄ‘u hrvatske kajkavÅ¡tine i njemaÄkog jezika.

Prepjev je objavljen u Biblioteci Äasopisa Most / The Bridge, DruÅ¡tva hrvatskih knjiÅ¾evnika, a predstavit Ä‡e ga prof. dr. sc. Tomislav Pletenac i autor prijevoda Boris PeriÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Predstavljeni zaštiÄ‡eni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi varaÅ¾dinskog kraja

9. rujna 2016.

285

Ispred Å½upanijske palaÄe na FranjevaÄkom trgu u VaraÅ¾dinu predstavljeni su zaÅ¡tiÄ‡eni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi varaÅ¾dinskog kraja u izvedbi Udruge kuhara VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Tako su brojni prolaznici i Å¡etaÄi srediÅ¡tem VaraÅ¾dina mogli kuÅ¡ati zaÅ¡tiÄ‡ene prehrambene proizvode poput varaÅ¾dinskih klipiÄ‡a, trnoveÄke makovnjaÄe ili vidoveÄkog gibanika, a podijeljene su i prigodne broÅ¡ure i recepti.

Uz Å¾upana Predraga Å tromara predstavljanju su prisustvovali i tajnik Udruge kuhara VaraÅ¾dinske Å¾upanije Damir Crleni te proÄelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a dr. sc. Dragutin Vincek.

– Danas smo predstavili i promovirali tradicionalne proizvode varaÅ¾dinskog kraja koji su zaÅ¡tiÄ‡eni nekom oznakom, bilo da je rijeÄ o jamstvenom Å¾igu, oznaci izvornosti ili zemljopisnom porijeklu – istaknuo je Vincek te dodao da Upravni odjel sustavno podrÅ¾ava i pomaÅ¾e proizvoÄ‘aÄima tradicionalnih proizvoda u njihovoj zaÅ¡titi i promociji.

Naime, stanovnici VaraÅ¾dinske Å¾upanije Äuvaju dugogodiÅ¡nju tradiciju proizvodnje domaÄ‡ih jela i uzgoja autohtonih Å¾ivotinja ovog kraja pri Äemu bogatstvo okusa i ukusa predstavlja plod tradicije, truda i rada uz koriÅ¡tenje znanja obogaÄ‡enih specifiÄnim povijesno-geografskim uvjetima prostora. Posebnost upravo takvih tradicionalnih proizvoda otkrili su ponajprije kao gostoljubivi domaÄ‡ini, koji su oduvijek nastojali dati viÅ¡e dragom gostu koji bi sjedao za njihov stol. Tako su danas tradicionalni proizvodi redovito proizvodi vrhunske kvalitete, odnosno dodane vrijednosti, kako zbog bolje kakvoÄ‡e sirovine, tako i zbog koriÅ¡tenja tradicionalnih tehnoloÅ¡kih postupaka. Stoga buduÄ‡nost ovih jedinstvenih proizvoda nije samo u njihovoj zaÅ¡titi, veÄ‡ upravo u prenoÅ¡enju znanja i vjeÅ¡tina, odnosno naslijeÄ‘ene tradicije s koljena na koljeno.

Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije zaÅ¡tiÄ‡eno je Äak 13 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: varaÅ¾dinsko zelje, vidoveÄki gibanik, meso zagorskog purana, ludbreÅ¡ki rozetlin, varaÅ¾dinski klipiÄ‡, trnoveÄka makovnjaÄa, purek z Bednje, zagorski puran z varaÅ¾dinskog kraja, kuÄanski koÅ¡ÄiÄjak, varaÅ¾dinsko buÄino ulje, varaÅ¾dinski medenjaci, domaÄ‡a prirodna medena rakija i vabuÄin.

www.vzaktualno.hr

Pismo zabrinutih graÄ‘ana vijeÄ‡nicima

9. rujna 2016.

129

Predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Grada VaraÅ¾dina Josip Hehet je Älanovima Gradskog vijeÄ‡a danas, 9. rujna, proslijedio pismo anonimnih zabrinutih graÄ‘ana u kojem oni upuÄ‡uju zamolbu vijeÄ‡nicima za prihvaÄ‡anjem prijedloga modela financiranja rjeÅ¡avanja baliranog smeÄ‡a u Brezju, informacije su iz varaÅ¾dinske gradske uprave:

www.vzaktualno.hr

PoduzetniÄka inicijativa Srednje škole

9. rujna 2016.

118

U Kulturnom centru â€žIvan Rabuzin“ u Novom Marofu u petak je odrÅ¾an 2. Sajam poduzetniÅ¡tva i poduzetniÄkog obrazovanja kojeg je organizirala Srednja Å¡kola Novi Marof, a sufinanciran je sredstvima Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta. Na Sajmu su predstavljeni poduzetnici novomarofskog kraja i strukovne obrazovne ustanove VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Ravnateljica novomarofske srednje Å¡kole Jasminka Behin istaknula je da je organizacija upravo ovakvog sajma bila dugogodiÅ¡nja Å¾elja novomarofskih poduzetnika. O interesu za sajam govori i Äinjenica da je od proÅ¡logodiÅ¡njih 35 veÄ‡ ove godine brojka doÅ¡la na 44 izlagaÄa.

– Radimo na odrÅ¾ivosti ovog projekta Å¡to znaÄi da smo se i ove godine odluÄili i angaÅ¾irali na organizaciji sajma. Imali smo sreÄ‡u da smo cijeli projekt aplicirali na natjeÄaj Ministarstva poduzetniÅ¡tva i obrta tako da je ove godine generalni pokrovitelj spomenuti Ministarstvo – rekla je Behin. Dodala je i da je prvi cilj, s kojim se krenulo, da se kao srednja strukovna Å¡kola poveÅ¾u s poduzetnicima i lokalnim gospodarstvom.

– Naravno da isto tako promoviramo ono Å¡to mi kao Å¡kola radimo na podruÄju gospodarstva, imamo ekonomiste, a Å¾elimo isto tako uvesti i obrtniÄka zanimanja, ona koja su potrebna ovom kraju. To moÅ¾emo jedino ako saznamo Å¡to obrtnici i poduzetnici ovoga kraja trebaju – naglasila je Behin.

GradonaÄelnik Novog Marofa, SiniÅ¡a JenkaÄ, koji je takoÄ‘er bio na otvorenju, sajam vidi kao jako dobru priliku da se poduzetnici, oni neÅ¡to manji i koji su tek krenuli u svoju poduzetniÄki pothvat, predstave, ali i da kroz radionice i predavanja od veÄ‡ih poduzetnika dobiju dodatna iskustva.

– Ovaj sajam i njegova organizacija pozitivan je primjer koji doprinosi proÅ¡irenju znanja, a nakon toga i poveÄ‡anju proizvodnje kod pojedinih poduzetnika. To bi sve u konaÄnici trebalo doprinijeti i poveÄ‡anju broja novih radnih mjesta – rekao je gradonaÄelnik JenkaÄ.

Sajam je posjetio i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡. MiÅ¡ljenja je da je sajam jako dobar primjer i spoj obrazovanja i gospodarstva.

– Ovo je jedan od zaista pozitivnijih primjera, a nas potpuno veseli Å¡to je nova Å¡kola uspjela doÄ‡i do kvalitetnog europskog projekta i putem njega imati dodanu vrijednost za cijelu regiju, Å¾upaniju i grad Novi Marof. To je spoj prema poduzetnicima i sajam kroz koji Ä‡e poduzetnici izloÅ¾iti svoje proizvode, ali isto tako kroz tribine reÄ‡i kako doÄ‡i do boljitka za sveukupno poduzetniÅ¡tvo ovdje u naÅ¡em kraju – izjavio je KiÅ¡iÄ‡. ZakljuÄio je da Srednja Å¡kola Novi Marof ovime ispunjava misiju da osim obrazovanja ima i dodanu vrijednost, a to je dobivanje i realizacija europskih projekata.

Ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Darko Horvat, koji je i otvorio Sajam poduzetniÅ¡tva i poduzetniÄkog obrazovanja u Novom Marofu, istaknuo je da je ovakva manifestacija jedinstvena u Hrvatskoj – uÄenici Å¾ele sami umreÅ¾iti realni sektor i srednje strukovno obrazovanje. Dodao je da je to smjer koji zagovora i njegovo Ministarstvo. InaÄe, predstavnici Ministarstva u sklopu sajma odrÅ¾ali su i radionicu u kojoj su uÄenicima srednjih strukovnih Å¡kola prezentirali Å¡to su danas strukovna zanimanja koja traÅ¾i trÅ¾iÅ¡te rada i kakva je intencija realnog sektora u otvaranju radnih mjesta. TakoÄ‘er, prezentirano im je i koja su to radna mjesta u ovom trenutku najbitnija za sjevernu Hrvatsku.

– U slijedeÄ‡e dvije do tri godine na ovom podruÄju otvorit Ä‡e se oko 1.700 novih radnih mjesta. VeÄ‡ sada se zna koji profili radnika Ä‡e se traÅ¾iti za dvije do tri godine. SrednjoÅ¡kolskih sustav trebao bi upravo takav profil radne snage plasirati na trÅ¾iÅ¡te – zakljuÄio je Horvat.

www.vzaktualno.hr

List maline: Äaj od lista maline

9. rujna 2016.

114

ÄŒaj od lista maline je najÄeÅ¡Ä‡i naÄin kako se koristi list maline. Priprema Äaja od lista maline je jednostavna, stavite u Å¡alicu Å¾liÄicu do dvije Äaja od lista maline i prelijete s dva decilitra kipuÄ‡e vode.

Ostavite u Å¡alici oko 10 minuta, Å¡alicu prekrite i nakon toga procijedite. ÄŒaj od lista maline najbolje je piti kada je topli i tada ima najbolji uÄinak.

ÄŒaj od lista maline najviÅ¡e koriste Å¾ene s menstrualnom tegobama, poznato je da je to Äaj koji smanjuje muÄnine i olakÅ¡ava porod. TakoÄ‘er, koristi se za jaÄanje imuniteta, a Å¡titi i od bolesti srca i krvnih Å¾ila.

Plod maline je takoÄ‘er od davnina poznat po svojoj ljekovitosti. Malina sadrÅ¾i vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin E, vitamin K, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, Å¾eljezo, omega 3 masne kiseline i vlakna.

PolitiÄke objave na društvenim mreÅ¾ama imaju slab utjecaj na promjenu mišljenja biraÄa

9. rujna 2016.

102

UoÄi parlamentarnih izbora, istraÅ¾ivaÄka tvrtka Hendal i online magazin posveÄ‡en tehnologiji, startupima i komunikaciji na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama, Netokracija, proveli su istraÅ¾ivanje koje pokazuje kako veÄ‡ina ispitanika smatra da druÅ¡tvene mreÅ¾e nisu pogodno mjesto za politiÄke rasprave, ali da su desno orijentirani pojedinci ipak skloniji o tome raspravljati online te i uklanjati osobe s popisa prijatelja zbog njihovih politiÄkih objava.

Na 328 aktivnih hrvatskih korisnika druÅ¡tvenih mreÅ¾a Hendal je, u suradnji s Netokracijom, 31. kolovoza ove godine proveo istraÅ¾ivanje o tome koliko su voljni iskazivati svoje stavove na internetu, smatraju li druÅ¡tvene mreÅ¾e primjerenim mjestom za to i moÅ¾e li uopÄ‡e takav sadrÅ¾aj promijeniti njihovo miÅ¡ljenje i stavove.

Na upit je li neka objava na druÅ¡tvenoj mreÅ¾i politiÄkog sadrÅ¾aja promijenila korisnikovo miÅ¡ljenje o nekoj temi, 28,7 % lijevo orijentiranih ispitanika odgovorilo je potvrdno, 20,8 % desno orijentiranih smatra isto, dok je tek 17,4 % osoba koje nisu iskazale svoju politiÄku orijentaciju odgovorilo s â€žda”.

S tvrdnjom kako druÅ¡tvene mreÅ¾e nisu pogodno mjesto za razgovor o politici slaÅ¾e se 55,2 % lijevo orijentiranih ispitanika te 52,8 % desno orijentiranih, dok isto smatra 68,9 % onih koji se nisu svrstali ni u jednu opciju.

21,7 % ispitanih osoba lijeve orijentacije uklonilo je nekoga s popisa prijatelja zbog objave s politiÄkim sadrÅ¾ajem, dok je isto uÄinilo 24,5 % desno orijentiranih i 18,9 % neodreÄ‘enih korisnika. No, kad se malo â€žzagrebe“ pod povrÅ¡inu, isto je uÄinilo 16,7 % osoba koje se svrstavaju u ljevicu te 24,7 % onih iz lijevog centra, ali i 18,6 % osoba koje se smatraju desnim centrom i Äak 50 % osoba koje se svrstavaju u desnicu.

Procjenjujemo li druge temeljem njihovih politiÄkih stavova? 22,4 % osoba lijeve orijentacije kaÅ¾e â€žda“, kao i 26,4 % osoba desne orijentacije i 17,4 % neorijentiranih. Ako pogledamo i ove odgovore detaljnije, potvrdno je odgovorilo 14,8 % ljevice te 27 % osoba iz lijevog centra te 25,6 % osoba iz desnog centra i 30 % desnice.

A koliko pojedinih osoba iznosi svoje politiÄke stavove na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama? 18,2 % onih koje nisu otkrile svoju orijentaciju, 30,8 % osoba lijeve politiÄke orijentacije, odnosno 35,2 % lijevo orijentiranih i 28,1 % iz lijevoga centra, te 35,8 % osoba desne orijentacije, odnosno 27,9 % osoba desnog centra i Äak 70 % osoba koje se smatraju desnicom.

www.vzaktualno.hr