Obraćam Vam se kao poduzetnik, gospodarstvenik, kolega, a naposljetku i kao kandidat za Sabor RH, pod rednim brojem 12 na listi br. 9, listi HDZ-a za Treću izbornu jedinicu.
Moja odluka da se upustim u ozbiljniji angažman u sferi politike motivirana je zabrinjavajućom gospodarskom situacijom u državi. Negativna selekcija u politici dovela je do toga da na pozicije dolaze podobni i posluÅ¡ni, a ne struÄni i poduzetni ljudi. Smatram da zahvaljujući svojem radnom iskustvu i znanju, mogu pridonijeti kvalitetnoj raspravi u Saboru u cilju rjeÅ¡avanja gospodarskih problema.
Trenutno meÄ‘u gospodarstvenicima vlada blagi optimizam na temelju pozitivnih izvoznih pokazatelja zabilježenih u posljednjim mjesecima. Ulazak u Europsku uniju pridonio je interesu za sklapanje poslovnih kontakata s hrvatskim tvrtkama, no svakako ne dovoljno za naÅ¡e potrebe. Kako bismo uspjeli promijeniti gospodarsko stanje u Hrvatskoj nužno je afirmirati privatni sektor kao nositelja ekonomskog razvoja te sve institucije vlasti i subjekte s kojima vlast upravlja – državna uprava, javna poduzeća, kao i lokalne i regionalne organe vlasti podrediti poduzetniÄkoj aktivnosti.
Nedostatak vjere politiÄara u potencijal hrvatske zemlje, intelektualne, struÄne i realizatorske sposobnosti hrvatskog poduzetnika te miÅ¡ljenje da se sve mora postići preko noći osnovna je prepreka u tome. Da bi se uspostavilo i unaprijedilo poslovno okruženje postoji viÅ¡e uvjeta:
• UreÄ‘enje zakonske regulative – ne primarno donoÅ¡enjem novih zakona već usklaÄ‘enjem i pojednostavnjenjem postojećih na naÄin da postanu primjenjivi u praksi
• Provedba zakona – nedopustivo je da kontrolni i represivni državni i lokalni aparat zakone tumaÄi po osobnom stavu i miÅ¡ljenju. Naime, Äesta je pojava da se isti zakoni u razliÄitim dijelovima države razliÄito tumaÄe
• Stimulativna porezna politika
Porezna politika, a posebno kontrola treba biti stimulativna; rukovodeći se geslom da se proraÄun ne puni kaznama nego intenzivnom gospodarskom djelatnošću
• Javna nabava kojom se stimulira uvoz mora hitno prestati
• IzjednaÄavanje uvjeta proizvodnje i stavljanje na tržiÅ¡te proizvoda domaćih i uvoznih proizvoÄ‘aÄa – nužno je uvesti stalnu i uÄinkovitu kontrolu uvoznih proizvoda kako bi se sprijeÄilo stavljanje na tržiÅ¡te robe loÅ¡e kvalitete te obmanjivanje kupaca lažnim deklaracijama
• Provedba antidampinške politike
Provoditi aktivnu protudampinÅ¡ku politiku Äime bi se omogućilo da na police trgovina doÄ‘u domaći kvalitetni proizvodi
• Spas hrvatske poljoprivredne i prehrambene industrije
Uvoz mesnih preraÄ‘evina i poljoprivrednih proizvoda drastiÄno raste izravno ugrožavajući domaću proizvodnju koja je već ionako na izdisaju. Zemlja koja nije u stanju proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe nije suverena država i treba uÄiniti apsolutno sve da se stanje u poljoprivredi hitno promijeni, od zahtjeva prema Europskoj uniji do stvaranja pogodnih uvjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju – otkloniti sve posljedice dosadaÅ¡nje promaÅ¡ene poljoprivredne politike, stimulirati poljoprivrednike i jamÄiti im otkup kvalitetnih proizvedenih proizvoda po garantiranim cijenama.
Kako oni koji nemaju vjere u ljude i u stvarni potencijal društva mogu kreirati inovativno, kreativno i radu orijentirano društvo spremno na poslove budućnosti?
Jaz izmeÄ‘u potreba gospodarstva i stvarnog znanja primjene i upravljanja tehnologijama i inovacijama je prevelik te uzrokuje neuÄinkovitost i nekonkurentnost u malim i srednjim poduzećima koje vape za znanjem i vjeÅ¡tinama koje sadaÅ¡nji obrazovni sustav ne nudi.
Naime, trenutna ponuda obrazovanja i praktiÄne obuke te njena organizacija kontraproduktivna je zahtjevima i potrebama modernog gospodarstva; posljedica Äega je nastajanje dvostrukog problema: S jedne strane veliki broj nezaposlenih koji nisu u stanju pronaći odgovarajuće radno mjesto, a naroÄito mladi ljudi s VSS pa ostaju trajno nezaposleni, a s druge strane stalni pritisak gospodarstvenika na uvoz radnika iz drugih zemalja kako bi mogli kvalitetno i na vrijeme ispunjavati narudžbe. Iz istih razloga, poduzeća nisu u stanju kreirati vlastite proizvode već se fokusiraju na uslužne poslove niže vrijednosti uglavnom za strane firme, te od moguće zarade iskoriÅ¡tavaju svega 20 – 30%.
Najveća vrijednost svake moderne tvrtke su patenti i know-how, Å¡to je osnovni pokretaÄ razvoja svake ekonomije. Jedino gospodarstvom koje ima uporiÅ¡te u obrazovanom i motiviranom radniku možemo postići napredak druÅ¡tva te zaraditi dovoljno novaca za alimentiranje potreba druÅ¡tva.
PolitiÄka stabilnost, fiskalna konsolidacija te poboljÅ¡anje kreditnog rejtinga – otplata dugova, mogu se postići samo radom i znanjem, a ne iz umotvorina politiÄara.
Hrvatska je mala država i treba stvoriti dinamiÄni gospodarski sustav koji će o svakoj tvrtki, a posebno o high-tech tvrtkama znati sve i prema njima se odnositi s posebnom pozornošću. DruÅ¡tvu, a posebno državnom aparatu, treba biti u interesu da pomogne takvim tvrtkama jer je vrlo teÅ¡ko razvijati vlastite visoko-tehnoloÅ¡ke proizvode i istovremeno biti prepuÅ¡ten globaliziranom tržiÅ¡tu i milosti stranih banaka koje su najÄešće potpuno ravnoduÅ¡ne prema njima.
Hvalevrijedna europska i nacionalna sredstva namijenjena gospodarstvu nerijetko ostaju neiskoriÅ¡tena zbog neprilagoÄ‘enosti domaćem gospodarstvu i vrlo kompliciranim, Äesto i nerazumnim zahtjevima raspisanih natjeÄaja, Å¡to samo upućuje na nerazumijevanje potreba domaćeg gospodarstva i mogućnosti da se europskim sredstvima mijenja njegov kurs poÅ¡tujući donesenu Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. – 2020. bez obzira Å¡to je puna nedostataka.
Promjena kursa gospodarske politike.
Kreiranje gospodarske politike u smjeru da naÅ¡a zemlja bude samo servis u pružanju jednostavnijih usluga nižih dodanih vrijednosti, kako u turizmu tako i u pružanju usluga niže dodane vrijednosti tehnoloÅ¡ki visokovrijednim stranim kompanijama je potpuno pogreÅ¡no, a naroÄito je pogreÅ¡no razmiÅ¡ljanje dobrog dijela naÅ¡ih politiÄara da se u Hrvatskoj ionako niÅ¡ta ne proizvodi te da za drugo nismo sposobni. KljuÄni problem u Hrvatskoj je odnos prema tehniÄkom, poglavito inženjerskom kadru, prije svega onom koji djeluje u realnom sektoru jer upravo ti ljudi u najvećoj mjeri stvaraju nove vrijednosti koje se razmjenjuju u globalnoj ekonomiji i koje pune proraÄun iz kojeg idu plaće za nastavnike, lijeÄnike, socijalna davanja, politiÄare, itd.
Sve dok druÅ¡tvo to ne shvati i ne prihvati tu Äinjenicu, mi nećemo biti samoodrživa država, nego ćemo se zaduživati dok će politiÄke elite lagodno živjeti zadužujući svoju djecu, a dobre plaće imat će samo oni u javnom sektoru, oni bliski vlasti i galamdžije.
Sjeverozapadni dio Hrvatske osuÄ‘en je na industriju. Imamo tradiciju u mnogim granama industrije koja je znaÄajna za moderni industrijski razvoj i koja je temelj rasta u svim srednje i sjeverno-europskim zemljama.
Sve navedeno neće dati oÄekivani rezultat
o bez promjene kursa ekonomske politike
o bez provođenja stvarnih strukturnih reformi koje ne moraju biti bolne, ali moraju biti dobro promišljene, hrabre i sveobuhvatne
o bez aktivne državne politike prema realnom sektoru, posebno prema izvoznicima
o bez djelotvorne zaštite domaćeg tržišta i domaće proizvodnje
Promjenu kursa gospodarske politike Hrvatske treba temeljiti na stvaranju globalno konkurentnih vlastitih proizvoda, a ne na uslužnim djelatnostima.
• Zakonska regulativa
• Porezna politika
• Monetarna politika
• Regulacija tržišta
• Obrazovanje i politika zapošljavanja
• Poljoprivredna politika
• EU fondovi
• Personalizirani pristup razvoju tvrtki
Mi poduzetnici i gospodarstvenici gradimo i stvaramo nove vrijednosti. Gotovo svakodnevno donosimo važne odluke o kojima ovisi naše poslovanje. Moramo raditi više, bolje, kvalitetnije, a na žalost i jeftinije. Upravo to tražimo od buduće Vlade RH: da imamo jeftiniju državu i efikasniji javni servis.
Vjerujem i nadam se ćete kao poduzetnici, gospodarstvenici i ljudi podržati moje nastojanje da kroz zalaganje u Saboru RH pridonesem stvaranju boljeg poslovnog okruženja i gospodarskog rasta u Lijepoj našoj.
Dragutin Gotić
Paprika, feferoni, mahune, cikla i nezaobilazni krastavci samo su dio kolekcije koja se sprema za zimnicu. Pripremanje zimnice ne može proći bez kiseljenja krastavaca.
