rujan 2016. – Stranica 67

Vic dana – Pohvala

6. rujna 2016.

115

VraÄ‡a se Perica kuÄ‡i i s vrata govori:

“Tata, mama danas me uÄitelj po prvi put pohvalio!”

Tata:

“Super, a Å¡ta je rekao?”

Perica:

“Rekao je: svi ste vi djeco magarci a ti Perice najveÄ‡i.”

Fotografski maraton ÄŒakovec 17. rujna

6. rujna 2016.

132

U organizaciji Fotokluba ÄŒakovec i Udruge Fotomotiva, u subotu, 17. rujna, organizira se zabavno druÅ¾enje za sve fotografe amatere, entuzijaste i profesionalce. FotoMaÄŒak je fotografski maraton, cjelodnevno fotografsko natjecanje, Äiji je cilj popularizacija kvalitetne fotografije, jaÄanje suradnje meÄ‘u fotoklubovima, druÅ¾enje i razvijanje fotografske kulture uz promociju ÄŒakovca i MeÄ‘imurske Å¾upanije.

Tako Ä‡e se tijekom dana fotografi natjecati u izradi fotografija na 18 zadanih tema, kreÄ‡uÄ‡i se kroz grad ÄŒakovec i bliÅ¾u okolicu. Cilj je ostvariti Å¡to bolji plasman poÅ¡tujuÄ‡i zadane tematike u odreÄ‘enom vremenskom periodu. Natjecatelji Ä‡e prolaziti kroz tri kontrolne toÄke, na kojima Ä‡e im biti dodijeljeno Å¡est razliÄitih tema, a dokaz o obilasku kontrolne toÄke biti Ä‡e udaren Å¾ig u natjecateljski karton. Svi natjecatelji dobivaju startni broj i kartu ÄŒakovca, a na karti Ä‡e biti naznaÄeno gdje se nalaze kontrolne toÄke i vrijeme u kojem su one otvorene. Nakon natjecanja svi natjecatelji duÅ¾ni su predati karticu s radovima u .jpg formatu, a za svaku temu moguÄ‡e je predati maksimalno jedan rad.

Pozivaju sve zaljubljenike u fotografiju, neovisno o opremi koju posjeduju, da im se pridruÅ¾e i osvoje vrijedne nagrade. Prijave se zaprimaju zakljuÄno sa 17. rujna u 9 sati, a sve detalje sudjelovanja moÅ¾ete pronaÄ‡i na web stranici www.fotomacak.fotomotiva.hr i na Facebook stranici www.facebook.com/fotomacak.cakovec.

www.vzaktualno.hr

Sve veÄ‡a potraÅ¾nja za outsourcingom

6. rujna 2016.

136

Hrvatske tvrtke sve bolje prepoznaju prednosti outsourcinga. ÄŒak 45 posto njih najveÄ‡om prednoÅ¡Ä‡u outsourcinga smatra moguÄ‡nost da se tvrtka fokusira na osnovnu djelatnost, a 30 posto poduzeÄ‡a najviÅ¡e cijeni struÄnost ljudi iz tvrtki koje se bave outsourcingom. Za 15 % poduzeÄ‡a najvaÅ¾nije je Å¡to se narudÅ¾bom vanjskih usluga smanjuju kadrovski problemi, a 10 % njih za outsourcing se odluÄuje zbog uÅ¡teda. Otkrilo je to istraÅ¾ivanje koje su provele tvrtke Cronata i BNB Sklad na uzorku od 60 hrvatskih poduzeÄ‡a. Iako je u istraÅ¾ivanje pozvan podjednak broj privatnih i drÅ¾avnih tvrtki, potonje su se odazvale u daleko manjem broju.

– NajveÄ‡a stigma na rijeÄ â€žoutsourcing“ baÄena je upravo u drÅ¾avnom sektoru zbog straha djelatnika za svoja radna mjesta. S druge strane naÅ¡e je istraÅ¾ivanje pokazalo da Äak 92 posto anketiranih djelatnika smatra da outsourcing ne ugroÅ¾ava njihovo radno mjesto, a Äak 95 posto njih jasno istiÄe da je outsourcing poÅ¾eljan – kazala je Natalija CrniÄki iz tvrtke BNB Sklad iz Zagreba.

Hrvatska poduzeÄ‡a najviÅ¡e koriste vanjske usluge ÄiÅ¡Ä‡enja i odrÅ¾avanja (61,7 %) te informatike (48,3 %). Velik broj njih koristi i vanjsku zaÅ¡titu (40 %), knjigovodstvene (38,3 %) te usluge marketinÅ¡kih i agencija za odnose s javnoÅ¡Ä‡u (18,3 %). Najmanje se naruÄuju struÄne usluge poduzeÄ‡a za outsourcing nabave (8,3 %), prodaje (6,7 %) i administrativnih poslova (5 %).

– Neki su se rezultati istraÅ¾ivanja poklopili s onime Å¡to prepoznajemo i kroz poslovnu praksu. Naime, mnoga poduzeÄ‡a dugi niz godina naruÄuju poslove koji su uobiÄajeni za outsourcing poput ÄiÅ¡Ä‡enja i knjigovodstvenih usluga. Pritom su oÄekivanja jasna, poduzeÄ‡e se ne Å¾eli baviti poslovima koji mu nisu srodni i koji mu oduzimaju dodatno vrijeme. SpecifiÄne intelektualne usluge koje im se nude na trÅ¾iÅ¡tu, tvrtke joÅ¡ dovoljno ne prepoznaju. Tako iako veÄ‡ina poduzeÄ‡a priznaje da ima poteÅ¡koÄ‡a s prodajom i nabavom, uprave joÅ¡ uvijek nisu spremne taj segment posla prepustiti nekome izvan poduzeÄ‡a – kazala je mr. sc. NataÅ¡a CikaÄ, direktorica tvrtka Cronata iz VaraÅ¾dina.

I dok outsourcing prodaje i nabave na svjetskom trÅ¾iÅ¡tu raste oko 12 posto godiÅ¡nje, u Hrvatskoj se veÄ‡i outsourcing tih usluga tek oÄekuje. Da je moguÄ‡, potvrÄ‘uje istraÅ¾ivanje. ÄŒak 55 % hrvatskih poduzeÄ‡a namjerava viÅ¡e koristi outsourcing.

– Uz manjak vremena i volje za traÅ¾enje odgovarajuÄ‡ega poslovnog suradnika za outsourcing, anketirani su djelatnici, veÄ‡inom iz uprava poduzeÄ‡a, kao najveÄ‡i razlog koji ih sprjeÄava u angaÅ¾iranju tvrtki za outsourcing, naveli slab izbor poduzeÄ‡a koje nude Å¾eljenu uslugu. To nam je otkrilo da tvrtke zapravo slabo poznaju Å¡to se sve od usluga za outsourcing i koliko kvalitetno danas nudi na naÅ¡em trÅ¾iÅ¡tu – kazala je Natalija CrniÄki, profesorica fizike i kemije koja je prodajne vjeÅ¡tine povezala sa specifiÄnim znanjima iz STEM podruÄja, pedagogije i psihologije, Å¡to danas primjenjuje u poduzeÄ‡u BNB Sklad koje se bavi outsourcingom prodaje te savjetovanjem.

Mr. sc. NataÅ¡a CikaÄ s kojom je radila na istraÅ¾ivanju, kazala je da su usluge njezine tvrtke Cronata prvo prepoznate u inozemstvu. Stranci, naime, izuzetno cijene domaÄ‡e struÄnjake koji poznaju lokalno trÅ¾iÅ¡te, tj. dobavljaÄe i svu potrebnu logistiku.

– Iako je osnovni razlog za outsourcing nabave u poÄetku bilo smanjenje troÅ¡kova zaposlenika, danas je sve veÄ‡i naglasak na dodanoj vrijednosti koju outsourcing nabave nudi kroz rast poslovanja, inovacije krajnjih dobavljaÄa, upravljanje rizicima i sliÄno – kazala je CikaÄ.

StruÄnjakinje za nabavu i prodaju detaljno Ä‡e rezultate istraÅ¾ivanja o outsourcingu u Hrvatskoj predstaviti na predavanju za Älanice mreÅ¾e poslovnih Å¾ena Women in Adria s naslovom â€žOutsourcing u sluÅ¾bi razvoja poslovanja“ u hotelu Westin u Zagrebu u Äetvrtak, 15. rujna, u 9 sati.

www.vzaktualno.hr

Od 9000 Å¾itelja Ludbrega, samo je njih 300-tinjak bez radnog mjesta

6. rujna 2016.

134

Ludbreg u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji zadnjih godina doÅ¾ivljava gospodarski procvat o Äemu govore i podaci da je ove godine nezaposlenost u tom gradu 20 posto manja nego u 2015., a konstantno raste i zaposlenost. Tako je sredinom godine, na 9000 stanovnika, u Ludbregu bilo 3400 zaposlenih i 300-injak nezaposlenih. Naravno, nisu svi zaposleni u gradu LudbreÅ¾ani jer se veÄ‡ proÅ¡le godine pojavila potreba za “uvozom” radne snage, za sada samo iz ostatka kontinentalne Hrvatske – donosi Poslovni.hr.

Da se radi o velikom ekonomskom uzletu, pokazuje i Äinjenica da je gradski proraÄun od 55 milijuna kuna, najveÄ‡i u povijesti toga grada. Å toviÅ¡e, kako pojaÅ¡njava gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡, prihodi proraÄuna su ove godine iznad svakog plana i za 20-ak posto veÄ‡i nego lani te Ä‡e i naredni proraÄun biti veÄ‡i. “Sretan sam da smo ostvarili rast prihoda Grada usprkos mini poreznoj reformi koja nam je prije koju godinu uzela 10-11 posto prihoda. VeÄ‡ je ovogodiÅ¡nji proraÄun nadmaÅ¡io porezne prihode prije reforme, a novi, kojeg Ä‡emo formirati u 11 mjesecu, Ä‡e biti i znatno veÄ‡i”, kazao je BiliÄ‡. GradonaÄelnik je ponosan da je Äak 71 posto zaposlenih u Ludbregu vezano za preraÄ‘ivaÄku industriju, uglavnom mala i srednja poduzeÄ‡a, a polako se oporavlja i poljoprivreda, posebice mala obiteljska gospodarstva. Zbog svega toga je Ludbreg ove godine dobio i prestiÅ¾nu nagradu meÄ‘unarodnog ekonomskog foruma Perspektive sa sjediÅ¡tem u Dubrovniku “Stvaratelji za stoljeÄ‡a”, za doprinos razvoju poduzetniÅ¡tva u Srednjoj i JugoistoÄnoj Europi u konkurenciji 400-tinjak nominiranih kandidata.

Sjeverozapadna Hrvatska je poznata po visokoj zaposlenosti, ali naÅ¾alost i po najmanjim plaÄ‡ama u zemlji. No, Ludbreg je uspio doskoÄiti i tome te su plaÄ‡e koje isplaÄ‡uju tamoÅ¡nji poduzetnici za 171 kunu viÅ¡e od prosjeka VaraÅ¾dinske Å¾upanije. “ProsjeÄna neto plaÄ‡a u Ludbregu je lani bila 3995 kuna, Å¡to je viÅ¡e od 3824 kune na razni Å½upanije, ali i dalje puno niÅ¾e od 4878 kuna koliki je nacionalni prosjek plaÄ‡e u poduzetniÅ¡tvu”, kaÅ¾e BiliÄ‡. Dodaje kako su rast plaÄ‡a uspjeli postiÄ‡i u dogovoru s poduzetnicima kojima je u interesu da imaju Å¡to zadovoljnije i motiviranije radnike, ali da na to utjeÄe i dobro poslovanje tvrtki iz tog grada kao i deficit radne snage. Å toviÅ¡e, deficit radne snage je toliki da se veÄ‡ od druge godine viÅ¡e ne planira poticanje dolaska novih tvrtki u taj grad.

“Ludbreg je proÅ¡le godine registrirao svoju poduzetniÄku zonu kao jedinstvenu cjelinu koja je popunjena s viÅ¡e od 70 posto, Å¡to je svrstava u uspjeÅ¡nije zone u Hrvatskoj. Aktiviran je i dugo pripremani projekt njenog sjevernog dijela, a ovih dana se oÄekuje i graÄ‘evinska dozvola te poÄetak radova i dolazak prvog poslovnog subjekta tvrtke Ameropa koja Ä‡e u svoje poslovne pogone investirati gotovo 20 milijuna kuna. Pored toga oÄekuje se poÄetak radova na novom pogonu u zapadnom dijelu zone tvrtke Ducati u izgradnju nove hale i zapoÅ¡ljavanje novih 50-tak LudbreÅ¾ana uz ulaganje od preko 50 milijuna kuna. OÄekujemo da Ä‡emo do kraja godine popuniti poduzetniÄku zonu i da Ä‡e to biti kraj kvantitativnog poveÄ‡avanja broja poduzetnika u Gradu. Naime, zbog deficita radne snage smo vjerojatno doÅ¡li do ruba moguÄ‡nosti i poveÄ‡avanje broja poduzetnika u gradu ne bi viÅ¡e imao smisla”, navodi BililÄ‡.

No, zato se planira poraditi na kvaliteti industrije poticanjem visokoprofitabilnih sektora elektronike i farmaceutike koje su veÄ‡ uvelike prisutne u Ludbregu. Koliko je tamoÅ¡nje gospodarstvo konkurentno, pokazuje i podatak da je u 2015. vrijednost izvoza iz Ludbrega iznosila gotovo 380 milijuna kuna.

Da Ludbreg nije samo dobar marketing govore i Äinjenice: pitoreskno mjesto u blizini autoceste i Å¾eljeznice opipljivo je ‘business friendly’. U njemu su prisutne velike kompanije poput ACG Lukapsa, jednog od najveÄ‡ih svjetskih proizvoÄ‘aÄa kapsula za farmaceutsku industriju, proizvoÄ‘aÄa ambalaÅ¾e Bomarka, kao i Ducati komponenti, Oprema UreÄ‘aja, Oprema Strojeva, ali i niza malih poduzetnika. VeÄ‡ina tamoÅ¡njih tvrtki orijentirana je prema izvozu od kojeg su proÅ¡le godine ostvarili 66,3 milijuna eura prihoda.

Da veliÄina nije uvijek presudna kad je u pitanju poduzetniÅ¡tvo, svjedoÄi Äinjenica da taj gradiÄ‡ ima 13,6 milijuna eura prijavljenih EU projekata, kao i 10 milijuna eura odobrenih. Ove godine zavrÅ¡ene su dvije velike investicije: 35 milijuna eura uloÅ¾io je Lukaps, a 7 milijuna eura Ducati u proÅ¡irenje kapaciteta. Grad se nada joÅ¡ veÄ‡em priljevu poduzetnika; u lipnju su zapoÄeli radovi na izgradnji poslovne zone Sjever u kojoj je 11.000 kvadratnih metara zemljiÅ¡ta veÄ‡ prodano, a joÅ¡ 112.000 kvadrata spremno Äeka ulagaÄe.

www.vzaktualno.hr/Poslovni.hr

Ante ÄŒaÄiÄ‡: Skupina je zahtjevna

6. rujna 2016.

103

Hrvatska i Turska podijelile su bodove na poÄetku puta prema Rusiji. Ivan RakitiÄ‡ doveo je Hrvatsku u vodstvo u 44. minuti iz kaznenog udarca, a poravnao je Hakan Calhanoglu iz slobodnog udarca u sudaÄkoj nadoknadi prvog dijela.

“Moram Äestitati svojim igraÄima koji su u ovakvoj atmosferi, bez potpore gledatelja, odigrali ovako dobru utakmicu. Naravno da Turska moÅ¾e biti mnogo zadovoljnija Å¡to ide kuÄ‡i s bodom, dok smo mi uskraÄ‡eni za dva, premda smo napravili toliko prilika da smo ih zasluÅ¾ili. Ipak, nogomet je ponekad okrutan. Dominirali smo, tri puta pogodili preÄku, a pogodak smo primili na samom kraju poluvremena iz, rekao bih, nepostojeÄ‡eg prekrÅ¡aja. Taj nas je pogodak uÄinio i nervoznima“, ispriÄao je Ante ÄŒaÄiÄ‡ po zavrÅ¡etku utakmice.

U preostala dva dvoboja Skupine I takoÄ‘er nije bilo pobjednika.

“Skupina je zahtjevna i nitko neÄ‡e lako osvajati bodove. Mislim da osvajanje ovog boda nije alarmantno, s obzirom da smo na poÄetku sezone sigurno Ä‡e igraÄi dizati svoju formu i bit Ä‡emo uÄinkovitiji”, dodao je izbornik.

Turska je nastupila bez nekolicine svojih zvijezda, no s talentiranim mladiÄ‡ima.

“OÄekivao sam da Ä‡e Turska biti Å¾ilava, dobro organizirana i da Ä‡e se brzo vraÄ‡ati u svoj raspored. Kad god su imali priliku, zaprijetili su naÅ¡em golu, te treba Äestitati i njihovim igraÄima i izborniku, koji se odluÄio i za nova imena. Ipak, najviÅ¡e se pitalo nas, imali smo situacije da postignemo pogodak viÅ¡e“, zakljuÄio je Ante ÄŒaÄiÄ‡.

Tekst i foto HNS

HDZ štedljiviji u odnosu na prošle izbore

6. rujna 2016.

133

HDZ je s partnerima u jedanaest izbornih jedinica na promidÅ¾bu, uglavnom po medijima, potroÅ¡io gotovo 3 milijuna kuna, pokazuje izvjeÅ¡Ä‡e koje je ta stranka u ponedjeljak objavila na svojoj internetskoj stranici. To je drastiÄan pad utroÅ¡enog iznosa u odnosnu na izbore 2015. godine, kada je na kampanju u konaÄnici potroÅ¡ieno Äak 15,5 milijuna kuna, piÅ¡e tportal.

Prema privremenom izvjeÅ¡taju, HDZ je najviÅ¡e potroÅ¡io u 2. izbornoj jedinici gdje je prva na listi Ivana MaletiÄ‡, a na listi su joÅ¡ i Zlatko HasanbegoviÄ‡ te Milijan BrkiÄ‡. U toj izbornoj jedinici na kampanju je potroÅ¡eno neÅ¡to viÅ¡e od 436 tisuÄ‡a kuna.Najmanje je, pak, HDZ potroÅ¡io na kampanju u 11. izbornoj jedinici, tzv. dijaspori gdje se na promidÅ¾bu potroÅ¡ilo gotovo 185 tisuÄ‡a kuna. U posljednjih mjesec dana HDZ je prikupio i 2,6 milijuna kuna donacija, a stranka je objavila i popis svih donatora.

MeÄ‘u donatorima nalaze se i imena stranaÄkih duÅ¾nosnika poput Miroslava TuÄ‘mana s donacijom od 5.000 kuna, Å¡efa krapinsko-zagorskog HDZ-a Å½arka TuÅ¡eka koji je stranci donirao 30.000 kuna, zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana BrkiÄ‡a koji je donirao 5.000 kuna, predsjednika Sabora Å½eljka Reinera s donacijom od 25.000 kuna, dok je predsjednik HDZ-a Andrej PlenkoviÄ‡ stranci donirao 30.000 kuna – piÅ¡e T portal.

www.vzaktualno.hr/T portal

Da se igrao uzvrat u VaraÅ¾dinu prošli bismo

5. rujna 2016.

296

RukometaÅ¡i GRK VaraÅ¾din rano su se oprostili od EHF Kupa, veÄ‡ nakon prvog pretkola. Ukupno gledajuÄ‡i Ankaraspor bila je bolja i proÅ¡la je dalje. Istina, imali su Dabrovi teÅ¾ak zadatak jer su, ionako igraÄki oslabljeni, morali obje utakmice odigrati na strani. Odmah po povratku iz Ankare trener Vladimir VujoviÄ‡ nazvao nas je i iznio svoje impresije.

– Nismo mogli puno viÅ¡e oÄekivati. Bez stoÅ¾ernih igraÄa u obrani, HuÄ‘a i Vinceka, sa samo trinaestoricom golobradih mladiÄ‡a teÅ¡ko je bilo suprotstaviti se jakim Turcima. SuÄ‘enje je u obje tekme bilo katastrofalno. Nevjerojatno je kako su, i koliko su, Ukrajnici navlaÄili za domaÄ‡ina. Dobro, prvi dan, prvu utakmicu, odigrali smo slabo i izgubili s osam razlike, ali i tu su se suci “pokazali”. U drugoj tekmi bili su joÅ¡ “bolji” tako da su se i gledatelji u dvorani zabavljali na njihov raÄun i njihove odluke kontra nas. Vjerujem da smo bili kompletni i da se uzvrat igrao na naÅ¡em terenu, stigli bi tih osam razlike i proÅ¡li u sljedeÄ‡u rundu natjecanja. Å to je tu je, okreÄ‡emo se domaÄ‡em prvenstvu – rekao je trener GRK VaraÅ¾din Vlado VujoviÄ‡.