listopad 2016. – Stranica 72

5. listopada 2016.

129

Od ukupnih gotovo 15 milijuna turistiÄkih dolazaka i 87 milijuna noÄ‡enja u devet mjeseci ove godine, na strane turiste se odnosi 13,4 milijuna dolazaka i 77,1 milijuna noÄ‡enja, dok je domaÄ‡ih turista bilo 1,5 milijun, a njihovih noÄ‡enja 9,8 milijuna.

Istra je sa 24,2 milijuna noÄ‡enja definitivni pobjednik devet mjeseci meÄ‘u svim Å¾upanijama, a u tu je Å¾upaniju doÅ¡lo i najviÅ¡e turista, 3,6 milijuna. Po noÄ‡enjima Istri su se u tom razdoblju najviÅ¡e pribliÅ¾ili Kvarner sa 16,4 milijuna noÄ‡enja i Splitsko-dalmatinska Å¾upanija sa 16,3 milijuna, dok je Zadarska Å¾upanija joÅ¡ jedina koja je preÅ¡la brojku od 10 milijuna odnosno tamo je ostvareno 11,1 milijun noÄ‡enja od poÄetka godine do kraja rujna. U kontinentalnom dijelu zemlje najveÄ‡i broj noÄ‡enja, 1,5 milijuna, ostvaren je u Gradu Zagrebu, dok je u svim ostalim kontinentalnim Å¾upanijama zabiljeÅ¾eno ukupno 1,4 milijun noÄ‡enja, od Äega najviÅ¡e, 436,3 tisuÄ‡e u KarlovaÄkoj Å¾upaniji.

www.vzaktualno.hr/Ministarstvo turizma

Vic dana – Poza

5. listopada 2016.

148

“Draga Å¾eno, imaÅ¡ li ti seksualne fantazije?”

“Imam dragi… da vodimo ljubav na plaÅ¾i, ispod palme, dok obalu zapljuskuju valovi oceana. Svuda oko nas miris egzotiÄnih trava a pored nas najslaÄ‘e vino na svijetu!”

“A ja sam gore ili dolje?”

“Ti si kod kuÄ‡e!”

Nagrade za „Muku po Ivanu“, Moniki Leskovar i Jordiju Savallu

4. listopada 2016.

323

Dodjelom nagrada i koncertom nagraÄ‘ivanih uÄenika Glazbene Å¡kole u VaraÅ¾dinu i VaraÅ¾dinskog komornog orkestra veÄeras su zavrÅ¡ene 46. VaraÅ¾dinske barokne veÄeri.

Nagradu â€žIvan LukaÄiÄ‡“ za najviÅ¡i izvodilaÄki domet ansambla dobili su izvoÄ‘aÄi â€žMuke po Ivanu“ Johanna Sebastiana Bacha za koncert odrÅ¾an 1. listopada u varaÅ¾dinskoj katedrali. Dobitnici su tako Katedralni zbor Chorus angelicus, Hrvatski barokni ansambl, violinistica Laura Vadjon, tenor Hugo Hymas, sopran Ivana Lazar, alt Martina Borse, tenor Dejan Maksimiljan VrbanÄiÄ‡, bas-bariton KreÅ¡imir StraÅ¾anac i bas-bariton Matija MeiÄ‡, s dirigentom AnÄ‘elkom Igrecom.

Dodijeljene su dvije nagrade â€žJurica Murai“ za najbolju interpretaciju, violonÄelistici Moniki Leskovar, za juÄeraÅ¡nji koncert u UrÅ¡ulinskoj crkvi, te Å¡panjolskom glazbeniku Jordiju Savallu, koji je koncert na violi da gamba, odrÅ¾ao 24. rujna, takoÄ‘er u UrÅ¡ulinskoj crkvi.

NagraÄ‘ene je izabrao Å¾iri u kojem su bili predsjednica muzikologinja dr. sc. Zdenka Weber te profesori varaÅ¾dinske Glazbene Å¡kole NataÅ¡a MariÄiÄ‡ i Predrag Å antek.

Predstavljen je i novi nosaÄ zvuka â€žJurica Murai kao Äembalist u komornim sastavima“ izaÅ¡ao u nakladi varaÅ¾dinske udruge Aulos.

Na zavrÅ¡noj sveÄanosti VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ naglasio je da je festival i prema struci i prema publici ispunio sva oÄekivanja.

– Å panjolska je dala do sada najjaÄi zaÄin festivalu. Veleposlanik je uloÅ¾io velik trud i dao snaÅ¾an doprinos VBV-u. Ogroman i teÅ¾ak zadatak imat Ä‡e organizatori za 47. izdanje s partnerom MaÄ‘arskom – rekao je HabuÅ¡, a veleposlanik Å panjolske Eduardo Aznar Campos je dodao da se oÄekivala visoka razina festivala.

– I doÅ¾ivjeli smo neÅ¡to posebno, s nastupima vrhunskih glazbenika. Å panjolski glazbenici oduÅ¡evljeni su gostoprimstvom VaraÅ¾dinaca, koji su bili kao anÄ‘eli, i ove atmosfere u prekrasnom baroknom gradu rado Ä‡e se sjeÄ‡ati – kazao je veleposlanik.

Ravnatelj VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri Davor BobiÄ‡ nije krio zadovoljstvo ovogodiÅ¡njim uspjehom festivala.

– â€žMuka po Ivanu“ bio je veliki podvig, a umjetnici iz Å panjolske pokazali su kvalitetu muziciranja na svjetskom nivou. Bit Ä‡e to teÅ¡ko nadmaÅ¡iti. Svake godine je druga drÅ¾ava, svake godine to su druge osobnosti i posebnosti, ali vjerujem da Ä‡emo ponovo na visokom nivou organizirati VaraÅ¾dinske barokne veÄeri s MaÄ‘arskom – rekao je BobiÄ‡.

n.k. / www.vzaktualno.hr

UnatoÄ ozljedama oÄekuje se pobjeda

4. listopada 2016.

135

Pred hrvatskom nogometnom reprezentacijom kvalifikacijski su dvoboji za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine. Vatreni Ä‡e u Äetvrtak, 6. listopada, snage odmjeriti s reprezentacijom Kosova, dok Ä‡e u nedjelju, 9. listopada, gostovati kod Finske.

“ZateÄeni smo svime Å¡to se dogodilo s ozljedama u proteklih nekoliko dana. Å½elim igraÄima da se Å¡to prije oporave. Hrvatska ima zavidan roster kvalitetnih igraÄa, moramo vjerovati igraÄima koje ovoga trenutka imamo te sam siguran kako Ä‡e dati sve od sebe da nadoknade izostanak ozlijeÄ‘enih igraÄa“, kazao je izbornik Ante ÄŒaÄiÄ‡.

“Atmosfera je uvijek dobra, premda nije ugodno Å¡to nam nedostaju ModriÄ‡, RakitiÄ‡, Lovren i sad Pjaca. MeÄ‘utim, imamo dosta kvalitetnih igraÄa koji ih mogu zamijeniti. NajvaÅ¾nije je sada krenuti s kvalifikacijskim pobjedama”, izjavio je vratar Danijel SubaÅ¡iÄ‡ te dodao da je Kosovo nepoznanica, ali da Ä‡e se napraviti video-analiza. ZakljuÄio je da je za pobjedu potrebno uÄ‡i 100 posto u utakmicu.

“VeÄ‡ je dovoljan hendikep bio izostanak ModriÄ‡a, RakitiÄ‡a i Lovrena, a sada je otpao i Pjaca koji takoÄ‘er mnogo daje reprezentaciji, no koga nema – bez njega se moÅ¾e i mislim da smo dovoljno kvalitetni da ih nadomjestimo kolektivom. PojedinaÄno ih, naravno, ne moÅ¾emo zamijeniti”, prokomentirao je Mateo KovaÄiÄ‡.

“Moramo biti usredotoÄeni na svoju igru i pokazati svoje najbolje lice. Moglo bi biti teÅ¡ko, ali vjerujem da smo dovoljno kvalitetni da dobijemo obje utakmice”, dodao je KovaÄiÄ‡.

www.vzaktualno.hr/HNS

Hrvatska ima jedan od najureÄ‘enijih sustava predškolskog obrazovanja u EU

4. listopada 2016.

122

Jedna od nedoumica roditelja je, kada djecu po prvi puta dovedu u vrtiÄ‡, tko to radi s naÅ¡om djecom? Koliko su obrazovani i tko su uopÄ‡e ti ljudi koji rade s naÅ¡om djecom? Neka su to od pitanja postavljena na poÄetku tribine o predÅ¡kolskom odgoju odrÅ¾anoj u utorak u VaraÅ¾dinu.

Kako je istaknuto na tribini, a prema zakonskim propisima joÅ¡ iz 90-tih, s djecom u predÅ¡kolskom obrazovanju trebali bi raditi gotovo iskljuÄivo visokoobrazovani, kako je istaknuti, najviÅ¡i struÄnjaci u obrazovanju. TakoÄ‘er, u tom procesu obrazovanja djelatnici bi trebali raditi konstantno na svom educiranju.

Te i joÅ¡ niz drugih zakonskih propisa na poÄetku tribine iznijela je BoÅ¾ena Strugar, predsjednica Sindikata radnika u predÅ¡kolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, u Äijoj je organizaciji i odrÅ¾ana tribina. Na pitanja kakva je aktualna situacija u predÅ¡kolskom odgoju u odnosu na sve ono Å¡to zakoni propisuju pokuÅ¡ala je odgovoriti Tijana VidoviÄ‡ iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.

Rekla je da svakoga dana s terena stiÅ¾e jako puno pitanja vezano uz predÅ¡kolski odgoj od kojih na neka mogu dati odgovor u trenu, dok su neka pitanja, ali i odgovori, malo sloÅ¾eniji.

Generalno gledajuÄ‡i, VidoviÄ‡ je rekla, da u odnosu na EU i njene Älanice moÅ¾emo biti jako zadovoljni Å¡to se tiÄe predÅ¡kolskog odgoja i obrazovanja. Primjerice rekla je da jedna Francuska nema program jaslica. Naglasila je i da na adresu Hrvatske stiÅ¾e jako puno rijeÄi hvale za ureÄ‘enost sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.

Dodala je da su malo slabiji rezultati na obuhvatu djece. U Hrvatskoj je u ovom trenutku predÅ¡kolskim odgojem obuhvaÄ‡eno 75 do 80 posto zemlje dok je europska direktiva da se u slijedeÄ‡ih nekoliko godina on poveÄ‡a na 85 posto. Zbog toga Hrvatska Ä‡e trebati poveÄ‡ati svoje kapacitete za prihvat djece u sustav predÅ¡kolskog odgoja.

s.k./vzaktualno.hr

„Šumski zec“ proslavio 70. roÄ‘endan

4. listopada 2016.

122

SveÄanom sjednicom LovaÄko druÅ¡tvo â€žÅ umski zec“ MargeÄan u nedjelju je obiljeÅ¾ilo 70. obljetnicu kontinuiranog rada. DruÅ¡tvu je dodijeljeno i posebno priznanje koje je predsjedniku Tomici ÄŒaklec uruÄio Ivan Kutnjak, predsjednik LovaÄkog saveza VaraÅ¾dinske Å¾upanije. SveÄanoj sjednici prisustvovali su i brojni gosti iz drugih lovaÄkih druÅ¡tava, a u ime VaraÅ¾dinske Å¾upanije sve prisutne pozdravio je ivaneÄki gradonaÄelnik i saborski zastupnik Milorad BatiniÄ‡. BatiniÄ‡ je ujedno bio i kum nove zastave LovaÄkog druÅ¡tva.

Bila je to i prilika da se podsjeti kako je zapravo sve poÄelo, te kojim su se ciljevima Älanovi DrÅ¡tva vodili kroz Äak sedam desetljeÄ‡a.

Tomica ÄŒaklec, predsjednik LovaÄkog druÅ¡tva â€žÅ umski zec“ MargeÄan, podsjetio je tako da je zavrÅ¡etkom rata 1945. godine nekoliko prijatelja prirode pokrenulo osnivanje lovaÄkog druÅ¡tva, Å¡to je i ostvareno godinu dana poslije, kada su kao Lovna jedinica Cerje uÅ¡li u sastav novoosnovanog lovaÄkog druÅ¡tva â€žFazan“ MaruÅ¡evec.

Nakon toga, zbog velikog broja Älanova i Å¾elje da se bolje i uspjeÅ¡nije gospodari loviÅ¡tima, 1970. donosi se odluka o odvajanju i tadaÅ¡nji najaktivniji lovci osnivaju LD â€žÅ umski zec“ MargeÄan sa sjediÅ¡tem u GaÄicama. Godine 1974. poÄinje se s izgradnjom lovaÄkog doma, a s vremenom se javja i sve veÄ‡e zanimanje mladih lovaca.

– BuduÄ‡i da su financijska sredstva uvijek bila odreÄ‘eni problem, poÄinje se druÅ¡tvo baviti lovnim turizmom. Mnogobrojni talijanski i drugi lovci vrlo su rado dolazili u lov na naÅ¡a polja, breÅ¾uljke i Å¡ume obronaka IvanÄice – podsjetio je ÄŒaklec.

Osvrnuo se i na aktivnosti u novijoj povijesti, te ujedno najavio i planove koji su pred LovaÄkim druÅ¡tvom.

– Udruga kroz cijelo vrijeme svog postojanja sudjeluje u svim aktivnostima koje organizira LovaÄki savez VaraÅ¾dinske Å¾upanije, sudjeluje na meÄ‘udruÅ¡tvenim natjecanjima na glinene golubove te samoorganizira meÄ‘udruÅ¡tveno natjecanje. Udruga danas broji Äetrdesetak Älanova i gospodari loviÅ¡tem veliÄine oko 3.800 hektara. Pred kraÄ‡e vrijeme druÅ¡tvo je sklopilo novi, treÄ‡i, ugovor o zakupu naÅ¡eg loviÅ¡ta do 2026. godine. Naravno da novi zakup postavlja pred sve Älanove druÅ¡tva nove zadatke, jer je odgovornost oÄuvanja divljaÄi u loviÅ¡tu velika, a uvjeti sve sloÅ¾eniji. Nadamo se da Ä‡e nam u svemu tome pomoÄ‡i i naÅ¡a stalna dobra suradnja s VaraÅ¾dinskom Å¾upanijom, Gradom Ivancem, Hrvatskim lovaÄkim savezom, LovaÄkim savezom VaraÅ¾dinske Å¾upanije i ostalim udrugama na podruÄju Å¾upanije – rekao je ÄŒaklec.

Nakon prigodnih govora uruÄena su odlikovanja Hrvatskog lovaÄkog saveza, kao i zahvalnice i priznanja suradnicima, sponzorima i drugim prijateljima lovaÄkog druÅ¡tva. Prije same sveÄane sjednice odrÅ¾ana je i sveta misa u Å¾upnoj crkvi.

www.vzaktualno.hr

Preminuo Ljuboslav KuntariÄ‡

4. listopada 2016.

121

U noÄ‡i s ponedjeljka na utorak u svome domu u Voloskom preminuo je u 92. godini Å¾ivota hrvatski skladatelj dipl. ing. Ljuboslav KuntariÄ‡.

U povijesti hrvatske glazbe ostat Ä‡e zabiljeÅ¾en kao prvi domaÄ‡i â€žhit maker“ Äija glazba je dominirala festivalima i radijskim eterom 1950-ih i 1960-ih godina. Autor je ogromnog broja pjesama od kojih mnoge kao evergreeni ostaju popularne i danas, viÅ¡e od pola stoljeÄ‡a od svog nastanka. Tu svakako spadaju Autobus Calypso, Ti ni ne slutiÅ¡, U nedilju Ane (Mali motorin), ÄŒeÅ¾nja te legendarna Ta tvoja ruka mala, na tekst Blanke Chudobe i u izvedbi Ive RobiÄ‡a kojom je pobijedio na prvom ZagrebaÄkom festivalu 1953. godine.

Od brojnih anegdota iz KuntariÄ‡eva dugog i bogatog Å¾ivota najzanimljivija je moÅ¾da upravo ona vezana uz ovu njegovu povijesnu festivalsku pobjedu. Naime, KuntariÄ‡ je za nju saznao mjesec dana kasnije, kada se vratio iz vojne sluÅ¾be na talijansko-jugoslavenskoj granici na koju je bio mobiliziran povodom eskalacije tzv. TrÅ¡Ä‡anske krize!

RoÄ‘en je u ÄŒakovcu 1925. godine, a mladost je proveo u VaraÅ¾dinu, PoÅ¾egi i Zagrebu. Glazbu je uÄio privatno kod Rudolfa Matza, Albe VidakoviÄ‡e, Ivane Lang i Tihomila VidoÅ¡iÄ‡a. Diplomirao je graÄ‘evinski fakultet i kao hidroinÅ¾enjer izmeÄ‘u 1951. i 1981. sudjelovao je u izgradnji brojnih objekata, posebice velikih turistiÄkih kompleksa na jadranskoj obali. Od poÄetka 1950-ih godina Å¾ivio je u Voloskom kraj Opatije.

Skladao je razne glazbene vrste od 1939. godine. Njegove zabavne melodije, koje je pisao u suradnji s istaknutim hrvatskim pjesnicima i tekstopiscima poput Drage BritviÄ‡a, Stjepana JakÅ¡evca te najviÅ¡e s Blankom Chudobom, predstavljaju samo mali dio njegovog ogromnog glazbenog opusa. U mladosti je pisao laku orkestralnu i komornu glazbu, a kasnije i glazbu za puhaÄke, tamburaÅ¡ke i mandolinske orkestre. NajveÄ‡i dio njegovog opusa posveÄ‡en je vokalnoj glazbi. Autor je preko 200 solo pjesama (uz pratnju klavira ili manjih sastava) i oko 170 klapskih pjesama. Posebno valja istaknuti KuntariÄ‡eve veÄ‡e forme glazbeno-scenskih djela, u Å¡to spadaju mjuzikli, operete, djeÄje opere i predstave, lutkarski igrokazi i sliÄno. Najpoznatiji meÄ‘u njima su mjuzikl Tata, udajem se za Crnca (1978.) i rock opera Karolina rijeÄka (1981.) Autor je i glazbe za 18 filmova a skladao je i glazbu za najpopularniju jugoslavensku televizijsku seriju PozoriÅ¡te u kuÄ‡i.

NajveÄ‡i dio njegovog opusa od ukupno preko 1.100 djela ipak pripada duhovnoj glazbi koju je KuntariÄ‡ stvarao do kraja svog Å¾ivota. Iza njega ostaje preko 650 duhovnih djela, od Äega 25 misa.

Ljubo KuntariÄ‡ osvojio je gotovo 50 festivalskih nagrada za svoje skladbe. Dobitnik je Nagrade za Å¾ivotno djelo grada Opatije, Zlatnog odliÄja Pro ecclesia et pontifice pape Ivana Pavla 2. za doprinos sakralnoj glazbi (2003.), Nagrade Zrinski MeÄ‘imurske Å¾upanije za najviÅ¡e zasluge u kulturi (2004.), Nagrade Porin za Å¾ivotno djelo (2009.), a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka MaruliÄ‡a. Bio je poÄasni graÄ‘anin MeÄ‘imurske Å¾upanije te gradova ÄŒakovca, PoÅ¾ege, OmiÅ¡a i Imotskog, poÄasni Älan franjevaÄkog bratstva provincije Sv. Ä†irila i Metoda te poÄasni Älan DruÅ¾be BraÄ‡e Hrvatskog Zmaja.

Posljednji ispraÄ‡aj odrÅ¾at Ä‡e se u Äetvrtak, 6. listopada, u 16 sati na groblju u Voloskom.

www.vzaktualno.hr