listopad 2016. – Stranica 83

1. listopada 2016.

113

Ispred prostorija 2. mjesnog odbora u Kolodvorskoj ulici u VaraÅ¾dinu danas je sveÄano otkriven spomenika â€žKaj“ autora Å½eljka Prsteca. Spomenik je podignut u Äast kajkavskog koji je uvrÅ¡ten u svjetsku obitelj standardnih knjiÅ¾evnih jezika.

Mirko Å emiga, predsjednik VijeÄ‡a 2. mjesnog odbora, istaknuo je da je inicijativa potekla od graÄ‘ana.

– PodrÅ¾ali smo inicijativu Predraga DaraboÅ¡a i graÄ‘ana da pokuÅ¡amo oÅ¾ivjeti Kolodvorsku ulicu koja je nekad bila Å¾ila kucavica u VaraÅ¾dinu, a s vremenom izgubila svoj znaÄaj. Sve se radilo na volonterskoj bazi. Oplemenili smo prostor, oslikali kontejnere i kante za smeÄ‡e, postavili haiku stihove na ograde. A kruna svega je otvaranje spomenika rijeÄi Kaj. Nije to veleban i skupi spomenik kakav Kaj zasluÅ¾uje, a li to je naÅ¡ mali doprinos da damo znaÄaj rijeÄi Kaj – rekao je Å emiga i dodao da Ä‡e biti joÅ¡ intervencija u ulici te pozvao graÄ‘ane da se jave s idejama.

– Ideja je bila spontana na inicijativu ljubitelja umjetnosti i kajkavskog jezika. GraÄ‘ani su sami pokrenuli akciju kako bi oÅ¾ivjeli duh Kolodvorske ulice. Kroz nju je ulazio Kaj i izlazio obogaÄ‡en, kroz kumice, Ä‘ake, radnike. Kolodvorska ima jedan svoj stari aristokratski duh, ali ima i puÄki, narodni duh. To smo htjeli oÅ¾ivjeti. Postavljanje ovog spomenika je poÄetak – kazao je jedan od inicijatora Predrag DarboÅ¡, a spomenik je djelo varaÅ¾dinskog umjetnika Å½eljka Prsteca.

– Zamisao je bila da iskoristimo stup koji je ovdje u dvoriÅ¡tu tko zna otkad. On je prekrasan, od viniÄkog kamena. Pitanje je bilo kaj metnuti gore i tak je doÅ¡lo do toga da to bude spomenik, ali ne jeziku nego datumu kad je Kaj proglaÅ¡en standardnim jezikom kao i svi ostali svjetski jezici. Skulptura je metalna, a zanimljivo je da pored Kaja ima i Å¡ezdesetak inaÄica Kaja na svjetskim jezicima – rekao je Prstec.

Spomenik Ä‡e biti trajna uspomena na 2015. godinu kada je kajkavski postao meÄ‘unarodno priznati standardni knjiÅ¾evni jezik i kada je dobio svoj internacionalni jeziÄni kod kjv. Prstecova instalacija moderne skulpture na stari stup davno sruÅ¡ene ograde smjelo integrira tradiciju u suvremenost na isti naÄin s kojim kajkavski jezik Å¾ivi i preÅ¾ivljava sve izazove moderniteta.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Dabrovi danas protiv PoreÄa

1. listopada 2016.

107

Nakon uvjerljive pobjede nad SpaÄvom u utorak rukometaÅ¡i GRK VaraÅ¾din veÄeras u 19 sati u Areni doÄekuju momÄad PoreÄa koja je u prvom kolu svladala rijeÄki Zamet 30:27.

Trener VaraÅ¾dina Vlado VujoviÄ‡ imat Ä‡e na raspolaganju sve igraÄe, svi su zdravi i Å¾eljni novog dokazivanja i nove pobjede. PoreÄ je inaÄe vrlo dobra momÄad koja se ove sezone pojaÄala sa MediÄ‡em i Å ehiÄ‡em iz Zagreba, te KuÅ¡anom iz MedveÅ¡Äaka. Vratio im se Matajia nakon duge ozljede, tu je joÅ¡ odliÄni Perajica, ali i pouzdani golman Car pa moÅ¾emo slobodno reÄ‡i kako VujoviÄ‡evu momÄad danas Äeka teÅ¾ak dvoboj jer PoreÄ Ä‡e ove godine sigurno konkurirati za sam vrh.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Poginula osoba u sudaru u Gornjem Knegincu

1. listopada 2016.

104

Iz Policijske uprave varaÅ¾dinske kratko su izvijestili da je u prometu smrtno stradala joÅ¡ jedna osoba. Prema kratkoj informaciji sinoÄ‡ u 19.05 u TopliÄkoj ulici u Gornjem Knegincu u sudaru dva osobna vozila jedna je osoba smrtno stradala.

To je sedma osoba smrtno stradala u â€žcrnom rujnu“ na cestama u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. U 2016. godini 13 je osoba izgubilo Å¾ivote u prometnim nesreÄ‡ama.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Bez poginulih na hrvatskim cestama

1. listopada 2016.

TISPOL je na europskoj razini objavio prve rezultate projekta EDWARD Äija je inicijativa prvi â€žEuropski dan bez poginulih u prometu“ odrÅ¾ana 21. rujna. Za sad su prikupljeni podaci u 23 drÅ¾ave, od kojih u 17 nije zabiljeÅ¾eno smrtno stradavanje. ZabiljeÅ¾eno je 17 poginulih osoba na taj dan. U 2015. godini zabiljeÅ¾en je 61 smrtni sluÄaj u 28 europskih zemalja. U Hrvatskoj 21. rujna nije bilo smrtno stradalih na cestama.

Glavna tajnica TISPOL-a Ruth Purdie je rekla kako je rezultat ove akcije veliki uspjeh za projekt, s obzirom da se u 17 zemalja nije dogodio niti jedan smrtni sluÄaj te da je manji broj smrtnih sluÄajeva u odnosu na 2015. godinu. Navodi kako je i daljnji smisao ove inicijative zajedniÄkim trudom osigurati sigurnost na cestama u cijeloj Europi i pridonijeti daljnjem smanjenju smrtnog stradavanja i teÅ¡kog ozljeÄ‘ivanja u prometnim nesreÄ‡ama. TakoÄ‘er je istaknula kako je TISPOL zahvalan na potpori Europske komisije u organizaciji ovog hvalevrijednog projekta kao i na financijskoj potpori od GEM humanitarne organizacije za sigurnost na cestama (Motoring Assist Road Safety Charity).

n.k. / www.vzaktualno.hr

Teška prometna nesreÄ‡a i samoubojstvo

1. listopada 2016.

116

U protekla 24 sata Å½upanijski centar 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 58 poziva. Izdvojili su tri poziva.

Centar je juÄer zaprimio dojavu o sudaru kombi i osobnog vozila na cesti Novo Selo Rok – ÄŒakovec. Poginula je jedna osoba dok su dvije osobe ozlijeÄ‘ene. Zaprimio je dojavu i o samoubojstvu vjeÅ¡anjem u GoriÄanu. TreÄ‡a se dojava odnosila na poÅ¾ar na lokomotivi teretnog vlaka izmeÄ‘u Donjeg Mihaljevca i Donjeg Kraljevca.

U protekla 24 sata Javna vatrogasna postrojba ÄŒakovec ukupno je zaprimila 22 poziva. Za Äetiri poziva izaÅ¡la je na intervencije.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Posjetili Arheološki park Aquae Iasae

1. listopada 2016.

U petak su uÄenici 8.a razreda Osnovne Å¡kole Antuna i Ivana KukuljeviÄ‡a u VaraÅ¾dinskim Toplicama, s profesorom povijesti i geografije Dragom IliÄ‡em, sudjelovali u obiljeÅ¾avanju Dana europske baÅ¡tine u ArheoloÅ¡kom parku Aquae Iasae.

UÄenici su uz struÄno vodstvo proÅ¡etali ArheoloÅ¡kim parkom gdje je bilo organizirano predavanje i izloÅ¾ba na otvorenom. Arheolozi, koji rade na tom lokalitetu, predstavili su dosadaÅ¡nje radove kao i daljnje planove i projekte. Sustavnim arheoloÅ¡kim istraÅ¾ivanjima, koja na toj lokaciji od 1953. godine provodi AntiÄki odjel ArheoloÅ¡kog muzeja u Zagrebu, otkriven je kompleks rimske arhitekture, a brojni kameni spomenici svjedoÄe da se radilo o ljeÄiliÅ¡nom i kultnom centru izrazito popularnom Å¡irom Rimskog Carstva.

Cilj manifestacije jest ukljuÄivanje zajednice kao jednog od kljuÄnih partnera u oÄuvanju baÅ¡tine.

ObiljeÅ¾avanje Dana europske baÅ¡tine inicijativa je koja putem kulturnopovijesnih vrijednosti kao zajedniÄkog kulturnog naslijeÄ‘a europskog kontinenta od davne 1985. godine Å¡iri znanje i svijest, kako o vlastitom kulturnom naslijeÄ‘u, tako i o vrijednostima drugih kultura, moguÄ‡im interakcijama, meÄ‘usobnoj toleranciji i poÅ¡tovanju. Republika Hrvatska se od 1995. godine pridruÅ¾ila ovoj manifestaciji i od tada kontinuirano, svake godine, obiljeÅ¾ava Dane europske baÅ¡tine u organizaciji Ministarstva kulture, Uprave za zaÅ¡titu kulturne baÅ¡tine.

www.vzaktualno.hr

Gospodarski subjekti VaraÅ¾dinske Å¾upanije meÄ‘u posljednjima po zaduÅ¾enosti

1. listopada 2016.

110

Prema situaciji posljednjeg dana kolovoza ukupan iznos neizvrÅ¡enih osnova za plaÄ‡anje u svim je Å¾upanijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Å ibensko-kninskoj Å¾upaniji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. NajzaduÅ¾eniji su bili blokirani poslovni subjekti s podruÄja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,2% prijavljenih neizvrÅ¡enih osnova za plaÄ‡anje (7,2 milijarde kn).

To je i oÄekivano s obzirom da je na podruÄju Å¾upanije Grad Zagreb sjediÅ¡te najveÄ‡eg broja poslovnih subjekata – navode u Fini. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske Å¾upanije s udjelom od 14% (2,7 milijardi kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6% (1,1 milijarda kn), Istarske s udjelom od 5,9% (1,1 milijarda kn), ZagrebaÄke s udjelom od 5% (0,9 milijardi kn) te Zadarske Å¾upanije s udjelom od 4% (0,8 milijardi kn).

Promatraju li se dospjele neizvrÅ¡ene osnove za plaÄ‡anje prema prosjeÄnom iznosu duga, najzaduÅ¾eniji su poslovni subjekti Grada Zagreba s 928,36 tisuÄ‡a kuna. Slijede oni MeÄ‘imurske Å¾upanije s 855,99 tisuÄ‡a, Krapinsko-zagorske sa 787,53 tisuÄ‡e te Splitsko-dalmatinske Å¾upanije sa 764,13 tisuÄ‡a kuna dospjelih neizvrÅ¡enih osnova. Najmanji je prosjeÄni iznos duga po poslovnom subjektu u PoÅ¾eÅ¡ko-slavonskoj Å¾upaniji (301,28 tisuÄ‡a kuna). ProsjeÄan iznos na razini Republike Hrvatske iznosi 609,97 tisuÄ‡a kuna, Å¡to je za 3,2% viÅ¡e nego prije godinu dana, kada je prosjeÄan dug iznosio 591,13 tisuÄ‡a kuna. Å to se tiÄe VaraÅ¾dinske Å¾upanije ona se nalazi na 18. mjestu s prosjeÄnim dugovanjem od 380 tisuÄ‡a kuna odnosno oko 230 milijuna kuna.

s.k./vzaktualno.hr

U Domu za starije i nemoÄ‡ne osobe „Novi Å¾ivot“ provodi se primarna selekcija otpada

1. listopada 2016.

Komunalna tvrtka ÄŒistoÄ‡a d.o.o. nastavlja sa svojim aktivnostima podjele kartonskih kutija, namijenjenih za razvrstavanje otpada. Nakon Å¡to su u proteklih godinu dana organizirali niz podjela kartonskih kutija po Å¡kolama u gradovima i opÄ‡inama s kojima ta tvrtka ima ugovore o prikupljanju otpada, ovoga puta na red je doÅ¡ao i jedan od domova za starije osobe.

Naime, prema svim zakonskim propisima te EU smjernicama, TD ÄŒistoÄ‡a d.o.o. kao davatelj javne usluge prikupljanja mijeÅ¡anog komunalnog otpada primjenjuje sustav primarne selekcije te odvajanje viÅ¡e vrsta otpada na kuÄ‡nom pragu. Tako je u svim domaÄ‡instvima i poslovnim prostorima na podruÄju OpÄ‡ine Cestica uspostavljen spomenuti sustav. Na red je doÅ¡ao i Dom za starije i nemoÄ‡ne.

– U suradnji s OpÄ‡inom i Domom za starije i nemoÄ‡ne osobe â€žNovi Å¾ivot“ pokrenut je navedeni sustav pod nazivom â€žEKO DOM“, ujedno kao dobar primjer kako se takoÄ‘er u starijoj dobi moÅ¾e aktivno ukljuÄiti u pravilno postupanje s otpadom te utjecati na brigu oko zaÅ¡tite okoliÅ¡a. Primarnom selekcijom utjeÄemo na svijest svakog pojedinca da razumnim postupanjem s otpadom zajedniÄki oÄuvamo prirodne resurse, a najveÄ‡i dio baÄenih ostataka pretvorimo u nove vrijedne i korisne tvari – istaknuo je u povodu podjele kartonskih kutija i edukativnog materijala u Domu za starije osobe â€žNovi Å¾ivot“ u Radovcu direktor ÄŒistoÄ‡e Davor Skroza.

ViÅ¡e o novini u Domom za starije i nemoÄ‡ne osobe â€žNovi Å¾ivot“, i kako su se korisnici doma snaÅ¡li, rekla je ravnateljica Valentina KoÄet Martinec.

– Krenuli smo s razvrstavanjem otpada iz razloga ekoloÅ¡ke osvijeÅ¡tenosti koja je u zadnje vrijeme jako naglaÅ¡ena. Å½elja nam je bila to preslikati na naÅ¡e korisnike. Cilj nam je da korisnici kutije za razvrstavanje otpada imaju po sobama kao i po centralnim prostorima Doma – pojasnila je ravnateljica te dodala da su korisnici voljni i spremni odazvati se novom naÄinu razvrstavanja otpada.

InaÄe, uvoÄ‘enje novog sustava razvrstavanja otpada â€žpoklopilo“ se s MeÄ‘unarodnim danom starijih osoba, 1. listopada, koji se ujedno obiljeÅ¾ava i kao dan Doma â€žNovi Å¾ivot“.

– ObiljeÅ¾avamo ga sveÄanije svake godine u krugu korisnika, Älanova njihovih obitelji i gostiju te poslovnih partnera. OdrÅ¾an je prigodni program s recitacijama, pjesmom i plesom i na kraju domjenkom – naglasila je KoÄet Martinec.

Dom â€žNovi Å¾ivot“ otvoren je 2009. godine. Unazad nekoliko godina ustanova u potpunosti ima popunjene kapacitete odnosno u njoj boravi 70 korisnika. Ustanova nudi 24-satnu skrb i njegu medicinskih sestara i njegovateljica te fizioterapiju i radnu terapiju. Korisnicima su takoÄ‘er na usluzi i brojne radionice za aktivno provoÄ‘enje slobodnog vremena.

s.k./vzaktualno.hr

UÄenice Pete OŠ najbolje nogometašice

1. listopada 2016.

112

U organizaciji Å kolskog Å¡portskog saveza Grada VaraÅ¾dina odrÅ¾ano je prvenstvo Gradske lige osnovnih Å¡kola u malom nogometu za djevojÄice. DomaÄ‡in je bila Peta osnovna Å¡kola, a nastupilo je Å¡est ekipa.

U grupi A Sedma je pobijedila Drugu 2:0 i Prvu 1:0, a Prva Drugu 2:0. U grupi B TreÄ‡a je pobijedila Å estu 2:0 i Petu 2:0, a Peta Å estu istim rezultatom. U polufinalu je su Peta i TreÄ‡a bile bolje od Sedme odnosno Prve sa po 2:1. Za treÄ‡e mjesto Sedma je pobijedila Prvu 1:0, a za prvo mjesto Peta TreÄ‡u 2:1.

Za Petu osnovnu, koja je stekla pravo nastupa na Å¾upanijskom prvenstvu, pod vodstvom mentorice Lovorke MaruÅ¡evec, igrale su Sara Å opar, Mihaela Habunek, Barbara StriÄak, Antinea MaÄ‘imurec, Ena ViÅ¡njiÄ‡, Ana Marija DragiÄeviÄ‡, Lara KovaÄiÄ‡, Danijela BodruÅ¾iÄ‡ i Lea Likar SabolÄki.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Edukativni i zabavni sadrÅ¾aji za sve uzraste

1. listopada 2016.

115

MeÄ‘unarodni sajam â€žLov, ribolov, priroda, turizam“ odrÅ¾avat Ä‡e se od 7. do 9. listopada u Gradskoj sportskoj dvorani VaraÅ¾din. NajveÄ‡a hrvatska manifestacija iz oblasti lova i ribolova, vezana na boravak u prirodi i turizam, i na svojem Ä‡e 21. izdanju okupiti stotinjak izlagaÄa iz Hrvatske, Slovenije, MaÄ‘arske, Austrije, NjemaÄke, ÄŒeÅ¡ke, SlovaÄke, Rumunjske i Bugarske.

– NajveÄ‡i broj izlagaÄa predstavlja opremu i proizvode za lov, ribolov. TakoÄ‘er, svoju ponudu predstavit Ä‡e i turistiÄke zajednice, hoteli i izletiÅ¡ta, a sa svojim tradicionalnim proizvodima predstavit Ä‡e se i OPG-ovi. Uz promociju proizvoÄ‘aÄa i nuditelja usluga iz navedenih podruÄja, jedan od primarnih ciljeva Sajma je edukacija. Upravo iz tog razloga posljednjih godina stavljamo naglasak na sadrÅ¾aje tog tipa kao Å¡to su izloÅ¾be, radionice i prezentacije – rekla je na konferenciji za medije direktorica Sajma Maja Å imenc iz tvrtke DMK Vall 042.

IzloÅ¾be Ä‡e biti postavljene tijekom cijelog vikenda. LovaÄki muzej Hrvatskog lovaÄkog saveza izloÅ¾it Ä‡e prepariranu divljaÄ hrvatskih krajeva, Å¡to svake godine plijeni pozornost, posebice djece i mladih. OÄekuje nas i izloÅ¾ba ZooloÅ¡kog vrta Zagreb, a predstavit Ä‡e gmazove i vodozemce, preteÅ¾no otrovne i neotrovne naÅ¡ih krajeva. Jesen je vrijeme berbe gljiva stoga Ä‡e Gljivarsko druÅ¡tvo SmrÄak iz ÄŒakovca veÄ‡ ovih dana krenuti u Å¡ume i na Sajmu izloÅ¾iti stotinjak razliÄitih vrsta gljiva. IzloÅ¾ba prepariranih slatkovodnih riba posjetiteljima Ä‡e takoÄ‘er biti poznata od proÅ¡le godine. Ptice grabljivice donosi Hrvatski sokolarski klub, a predstavit Ä‡e sedam zanimljivih ptica.

U suradnji s Hrvatskim kinoloÅ¡kim savezom bit Ä‡e odrÅ¾ana Revija pasa lovaÄkih pasmina, a posjetitelji mogu vidjeti 12 pasmina kakve koriste hrvatski lovci.

TakoÄ‘er, zbog velikog interesa proÅ¡le godine, ovog puta Ä‡e Udruga oboljelih i lijeÄenih od karcinoma pluÄ‡a vrÅ¡iti besplatne preventivne preglede tijekom cijelog dana. Za djecu stariju od Å¡est godina, dizajnerica Maja Patafta vodit Ä‡e kreativnu radionicu izrade ukrasnih magnetiÄ‡a i mobila, ali i tiska na majice. Oni sportskog duha mogu se okuÅ¡ati u disc golfu, relativno mladom sportu u Hrvatskoj koji je na Zapadu veÄ‡ nekoliko desetljeÄ‡a popularan meÄ‘u ljubiteljima rekreacije u prirodi.

Suorganizatori Sajma su Hrvatski lovaÄki savez i Hrvatski Å¡portsko-ribolovni savez pa su na konferenciji svoj dio programa predstavili predstavnici Å¾upanijskih saveza.

– Pozivam sve da nas posjete na Å¡tandu LovaÄkog saveza VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji Ä‡e ove godine urediti LovaÄko druÅ¡tvo TrÄka iz Å aulovca u suradnji s tvrtkom Zelendvor. TakoÄ‘er, ne propustite gulaÅ¡ koji Ä‡e lovci spraviti za posjetitelje neposredno nakon otvorenja u petak. Za struku, ali i sve zainteresirane odrÅ¾at Ä‡e se predavanje â€žMoguÄ‡nost primjene novih metoda u procjeni kvalitete staniÅ¡ta za uzgoj divljaÄi“, nakon Äeg Ä‡e HLS odrÅ¾ati sjednicu IzvrÅ¡nog odbora. Kao i svake godine, pojedinci i ekipe natjecat Ä‡e se na Sajamskom kupu u gaÄ‘anju leteÄ‡ih meta u LjubeÅ¡Ä‡ici, u organizaciji LD Vepar – najavio je dogaÄ‘anja predsjednik LovaÄkog saveza VaraÅ¾dinske Å¾upanije Ivan Kutnjak te istaknuo kako je Å¾upanijska ekipa nedavno osvojila treÄ‡e mjesto na drÅ¾avnom prvenstvu u konkurenciji Äak 21 ekipe.

– Uz Å¡portsko-ribolovni savez VaraÅ¾dinske Å¾upanije kao domaÄ‡ina, na Sajmu Ä‡e prisustvovati i ribolovni savezi ZagrebaÄke i MeÄ‘imurske Å¾upanije. Ove smo godine odluÄili istraÅ¾iti i predstaviti povijest razvoja spin ribolova o Äemu Ä‡e se odrÅ¾ati prezentacija i okrugli stol, a takoÄ‘er Ä‡emo predstaviti i Pravilnik o sportskom ribolovu i natjecanju – najavio je tajnik Å RS VaraÅ¾dinske Å¾upanije Marijan Kolednjak.

MeÄ‘unarodni sajam Lov, ribolov, priroda, turizam za posjetitelje Ä‡e biti otvoren u petak i subotu od 9 do 19 sati, a u nedjelju do 17 sati. Ulaznice Ä‡e stajati 25 kuna, dok Ä‡e za uÄenike, studente i umirovljenike biti po 15 kuna, za djecu do sedam godina ulaz je besplatan, a cijena obiteljske ulaznice bit Ä‡e 60 kuna. ViÅ¡e informacija dostupno je na internet stranici Sajma te na Facebooku.

www.vzaktualno.hr