2016. – Stranica 311

6. rujna 2016.

126

Kaktus je prepoznatljiva biljka koja se kod nas najÄeÅ¡Ä‡e uzgaja u kuÄ‡i, odnosno to je sobna biljka.

Kaktus je porijeklom iz toplih i suÅ¡nih krajeva, pa prema tome nije zahtjevna biljka. Å to se tiÄe zalijevanja kaktus ne treba imati vlaÅ¾nu zemlju, dovoljno ga je povremeno malo zaliti. To znaÄi da kaktus tijekom jeseni i proljeÄ‡a treba zaliti svaki drugi tjedan, dok ljeti svaki tjedan jedanput. Kaktus tijekom zime treba zalijevati rijetko, nekoliko puta tijekom zime jer je zima vrijeme kada kaktus miruje.

Ako imate priliku kaktus zalijevajte kiÅ¡nicom jer je kiÅ¡nica najbolja za zalijevanje sobnih biljaka.

Osim zalijevanja kaktusa za njihov uzgoj je vaÅ¾no da povremeno prihranjivanje zemlje. Postoje razliÄite vrste kaktusa, smatra se da ima izmeÄ‘u 1500 do 2200 vrsta kaktusa.

PoÄeli upisi za nove Älanice

6. rujna 2016.

130

VaraÅ¾dinske maÅ¾oretkinje poÄetkom nove Å¡kolske godine zapoÄinju s upisima novih Älanica. Zainteresirane djevojÄice vrtiÄ‡kog i predÅ¡kolskog uzrasta od 4 do 7 godina upisuju se u djeÄji sastav, od 8 do 10 godina u kadetski, od 11 do 13 godina u juniorski, te od 14 godina i starije u seniorski sastav.

Upisi Ä‡e se obavljati u vrijeme redovitih treninga maÅ¾oretkinja ponedjeljkom, srijedom i petkom tijekom mjeseca rujna u vremenu od 18 do 20 sati u djeÄjem vrtiÄ‡u Graberje, pa se pozivaju roditelji zainteresiranih djevojÄica da u navedenim terminima dovedu djecu kako bi se upoznali s radom maÅ¾oretkinja i dodatno informirali.

MaÅ¾oretkinje Ä‡e takoÄ‘er poÄetkom nove Å¡kolske godine obilaziti djeÄje vrtiÄ‡e i osnovne i srednje Å¡kole na podruÄju grada VaraÅ¾dina gdje Ä‡e u dogovoru s ravnateljima i uÄiteljima tjelesne i zdravstvene kulture zainteresirane djevojÄice vrtiÄ‡ke i Å¡kolske te srednjoÅ¡kolske dobi uz prezentaciju upoznati s aktivnostima koje provode tijekom godine na treninzima i nastupima.

www.vzaktualno.hr

Nastavak projekta „Å½ivimo zajedno, starimo kvalitetno“

6. rujna 2016.

111

Projekt â€žÅ½ivimo zajedno, starimo kvalitetno“ koji provodi Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg tijekom kolovoza preÅ¡ao je polovicu predviÄ‘enog vremena provedbe. Projekt je usmjeren poboljÅ¡anju kvalitete Å¾ivota umirovljenika i starijih osoba kroz organizirane dnevne aktivnosti.

Provodi se radnim danima u prije i poslijepodnevnim satima. Projekt predviÄ‘a 10 projektnih aktivnosti rekreativnog, obrazovnog i kreativnog karaktera. – Do sad je odraÄ‘eno preko 400 sati dnevnih aktivnosti. NajveÄ‡i interes je za medicinsku gimnastiku, u sklopu koje su i fizikalna terapija i masaÅ¾a. Uz to, redovito se odrÅ¾ava Å¡kola ruÄnih radova, raÄunalna radionica te likovna radionica. OdraÄ‘en je i prvi dio predavanja â€žGovorimo o zdravlju“, te ljetni dio dramsko recitatorske radionice.

Kao bonus, a temeljem ukazane potrebe odrÅ¾ano je i predavanje o zloporabi raznih ugovora o uzdrÅ¾avanju, gostovanje dramske grupe iz Doma za starije iz Koprivnice, a uskoro pripremamo i zanimljivo predavanje o nordijskom hodanju. U kolovozu je projekt nakratko usporio zbog godiÅ¡njih odmora, no raspored se lako prilagoÄ‘ava u dogovoru s korisnicima tako da nema zastoja. Projekt traje joÅ¡ oko 80 dana, pa Ä‡e se u jesenskom vremenu aktivnosti intenzivirati kako bi se u Å¡to veÄ‡oj mjeri osigurala odrÅ¾ivost i nastavak aktivnosti i izvan vremena predviÄ‘enog projektom.

Uskoro oÄekujemo i daljnju prezentaciju praktiÄnih rezultata pojedinih aktivnosti. Dramsko-recitatorska radionica veÄ‡ je u srpnju na â€žKeÅ¡nerijadi“ prezentirala rezultat svog rada kroz kratki komad â€žAudicija“, a tek nas oÄekuju izloÅ¾be likovne radionice i radionice ruÄnih radova. – rekao nam je voditelj projekta Aleksandar Horvat.

Projekt â€žÅ½ivimo zajedno, starimo kvalitetno“ provodi se od polovice svibnja i financiran je od strane Ministarstva socijalne politike i mladih te Grada Ludbrega. Aktivnosti se odrÅ¾avaju u prostorijama MeÄ‘ugeneracijskog centra u Ludbregu (Udruga umirovljenika) u zgradi Srednje Å¡kole. Dnevne aktivnosti izvode partneri projekta, a sastoje se od kreativnih radionica (ruÄni radovi, likovna, literarna, dramsko- recitatorska), obrazovnih sadrÅ¾aja (predavanja o zdravlju, osnove raÄunala), rekreativnih sadrÅ¾aja (medicinska gimnastika, fizioterapija i masaÅ¾a), zdravstvene usluge mjerenja krvnog tlaka i razine Å¡eÄ‡era u krvi, a sve su aktivnosti povezane meÄ‘usobnim druÅ¾enjem na meÄ‘ugeneracijskoj razini. Svi zainteresirani se i dalje mogu ukljuÄiti u neku od aktivnosti.

www.vzaktualno.hr

Prvi dan škole

6. rujna 2016.

128

Veselo i Å¾ivo za poÄetak nove Å¡kolske godine bilo je juÄer u Osnovnoj Å¡koli Vinica gdje su stariji uÄenici prigodnim recitacijama, igrokazom i pjesmom doÄekali prvaÅ¡iÄ‡e, njih 31, zajedno sa PodruÄnom Å¡kolom u Gornjem Ladanju, koji Ä‡e biti rasporeÄ‘eni u dva azreda.

Nakon pozdrava sve je pozdravio ravnatelj Å¡kole Nenad Mesek , zaÅ¾eljevÅ¡i im lijepe i nezaboravne trenutke tijekom osnovnoÅ¡kolskog Å¡kolovanja. Prisutnima se obratio i naÄelnik OpÄ‡ine Vinica Marijan Kostanjevac koji je takoÄ‘er poÅ¾elio puno uspjeha malim prvaÅ¡iÄ‡ima, a takoÄ‘er i svim ostalim malo starijim polaznicima naÅ¡e Osnovne Å¡kole, svim profesorima i uÄiteljima kao i svim ostalim djelatnicima Å¡kole, zamolivÅ¡i ih da kao i do sada revno vode brigu i poduÄavaju sve naÅ¡e uÄenike, a poglavito naÅ¡e najmanje uÄenike.

Na kraju je sveÄanost poÄetka Å¡kolske godine zavrÅ¡io preÄasni Valent Posavec molitvom i blagoslovom najmlaÄ‘ih uÄenika. NaÄelnik je povodom poÄetka Å¡kolske godine Äestitku s lijepim Å¾eljama uputio i uÄenicima, profesorima i ravnateljici te ostalim djelatnicima Srednje Å¡kole “Arboretum Opeka”.

www.vzaktualno.hr

Stradala srna

6. rujna 2016.

116

U protekla 24 sata Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 70 poziva. Izdvojili su dva poziva. Zaprimili su dojavu o prometnoj nesreÄ‡i u Zrinsko-Frankopanskoj ulici u ÄŒakovcu. U naletu motocikla na osobno vozilo nije bilo ozlijeÄ‘enih osoba. Zaprimili su i dojavu o naletu osobnog vozila na srnu na cesti izmeÄ‘u GradiÅ¡Äaka i Sv. Martina na Muri. Na vozilu je nastala materijalna Å¡teta, a srna je pobjegla.

U protekla 24 sata Javna vatrogasna postrojba ÄŒakovec ukupno je zaprimila 10 poziva, ali ni jednom nije bilo potrebe za intervencijom.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Vic dana – Pohvala

6. rujna 2016.

116

VraÄ‡a se Perica kuÄ‡i i s vrata govori:

“Tata, mama danas me uÄitelj po prvi put pohvalio!”

Tata:

“Super, a Å¡ta je rekao?”

Perica:

“Rekao je: svi ste vi djeco magarci a ti Perice najveÄ‡i.”

Fotografski maraton ÄŒakovec 17. rujna

6. rujna 2016.

134

U organizaciji Fotokluba ÄŒakovec i Udruge Fotomotiva, u subotu, 17. rujna, organizira se zabavno druÅ¾enje za sve fotografe amatere, entuzijaste i profesionalce. FotoMaÄŒak je fotografski maraton, cjelodnevno fotografsko natjecanje, Äiji je cilj popularizacija kvalitetne fotografije, jaÄanje suradnje meÄ‘u fotoklubovima, druÅ¾enje i razvijanje fotografske kulture uz promociju ÄŒakovca i MeÄ‘imurske Å¾upanije.

Tako Ä‡e se tijekom dana fotografi natjecati u izradi fotografija na 18 zadanih tema, kreÄ‡uÄ‡i se kroz grad ÄŒakovec i bliÅ¾u okolicu. Cilj je ostvariti Å¡to bolji plasman poÅ¡tujuÄ‡i zadane tematike u odreÄ‘enom vremenskom periodu. Natjecatelji Ä‡e prolaziti kroz tri kontrolne toÄke, na kojima Ä‡e im biti dodijeljeno Å¡est razliÄitih tema, a dokaz o obilasku kontrolne toÄke biti Ä‡e udaren Å¾ig u natjecateljski karton. Svi natjecatelji dobivaju startni broj i kartu ÄŒakovca, a na karti Ä‡e biti naznaÄeno gdje se nalaze kontrolne toÄke i vrijeme u kojem su one otvorene. Nakon natjecanja svi natjecatelji duÅ¾ni su predati karticu s radovima u .jpg formatu, a za svaku temu moguÄ‡e je predati maksimalno jedan rad.

Pozivaju sve zaljubljenike u fotografiju, neovisno o opremi koju posjeduju, da im se pridruÅ¾e i osvoje vrijedne nagrade. Prijave se zaprimaju zakljuÄno sa 17. rujna u 9 sati, a sve detalje sudjelovanja moÅ¾ete pronaÄ‡i na web stranici www.fotomacak.fotomotiva.hr i na Facebook stranici www.facebook.com/fotomacak.cakovec.

www.vzaktualno.hr

Sve veÄ‡a potraÅ¾nja za outsourcingom

6. rujna 2016.

137

Hrvatske tvrtke sve bolje prepoznaju prednosti outsourcinga. ÄŒak 45 posto njih najveÄ‡om prednoÅ¡Ä‡u outsourcinga smatra moguÄ‡nost da se tvrtka fokusira na osnovnu djelatnost, a 30 posto poduzeÄ‡a najviÅ¡e cijeni struÄnost ljudi iz tvrtki koje se bave outsourcingom. Za 15 % poduzeÄ‡a najvaÅ¾nije je Å¡to se narudÅ¾bom vanjskih usluga smanjuju kadrovski problemi, a 10 % njih za outsourcing se odluÄuje zbog uÅ¡teda. Otkrilo je to istraÅ¾ivanje koje su provele tvrtke Cronata i BNB Sklad na uzorku od 60 hrvatskih poduzeÄ‡a. Iako je u istraÅ¾ivanje pozvan podjednak broj privatnih i drÅ¾avnih tvrtki, potonje su se odazvale u daleko manjem broju.

– NajveÄ‡a stigma na rijeÄ â€žoutsourcing“ baÄena je upravo u drÅ¾avnom sektoru zbog straha djelatnika za svoja radna mjesta. S druge strane naÅ¡e je istraÅ¾ivanje pokazalo da Äak 92 posto anketiranih djelatnika smatra da outsourcing ne ugroÅ¾ava njihovo radno mjesto, a Äak 95 posto njih jasno istiÄe da je outsourcing poÅ¾eljan – kazala je Natalija CrniÄki iz tvrtke BNB Sklad iz Zagreba.

Hrvatska poduzeÄ‡a najviÅ¡e koriste vanjske usluge ÄiÅ¡Ä‡enja i odrÅ¾avanja (61,7 %) te informatike (48,3 %). Velik broj njih koristi i vanjsku zaÅ¡titu (40 %), knjigovodstvene (38,3 %) te usluge marketinÅ¡kih i agencija za odnose s javnoÅ¡Ä‡u (18,3 %). Najmanje se naruÄuju struÄne usluge poduzeÄ‡a za outsourcing nabave (8,3 %), prodaje (6,7 %) i administrativnih poslova (5 %).

– Neki su se rezultati istraÅ¾ivanja poklopili s onime Å¡to prepoznajemo i kroz poslovnu praksu. Naime, mnoga poduzeÄ‡a dugi niz godina naruÄuju poslove koji su uobiÄajeni za outsourcing poput ÄiÅ¡Ä‡enja i knjigovodstvenih usluga. Pritom su oÄekivanja jasna, poduzeÄ‡e se ne Å¾eli baviti poslovima koji mu nisu srodni i koji mu oduzimaju dodatno vrijeme. SpecifiÄne intelektualne usluge koje im se nude na trÅ¾iÅ¡tu, tvrtke joÅ¡ dovoljno ne prepoznaju. Tako iako veÄ‡ina poduzeÄ‡a priznaje da ima poteÅ¡koÄ‡a s prodajom i nabavom, uprave joÅ¡ uvijek nisu spremne taj segment posla prepustiti nekome izvan poduzeÄ‡a – kazala je mr. sc. NataÅ¡a CikaÄ, direktorica tvrtka Cronata iz VaraÅ¾dina.

I dok outsourcing prodaje i nabave na svjetskom trÅ¾iÅ¡tu raste oko 12 posto godiÅ¡nje, u Hrvatskoj se veÄ‡i outsourcing tih usluga tek oÄekuje. Da je moguÄ‡, potvrÄ‘uje istraÅ¾ivanje. ÄŒak 55 % hrvatskih poduzeÄ‡a namjerava viÅ¡e koristi outsourcing.

– Uz manjak vremena i volje za traÅ¾enje odgovarajuÄ‡ega poslovnog suradnika za outsourcing, anketirani su djelatnici, veÄ‡inom iz uprava poduzeÄ‡a, kao najveÄ‡i razlog koji ih sprjeÄava u angaÅ¾iranju tvrtki za outsourcing, naveli slab izbor poduzeÄ‡a koje nude Å¾eljenu uslugu. To nam je otkrilo da tvrtke zapravo slabo poznaju Å¡to se sve od usluga za outsourcing i koliko kvalitetno danas nudi na naÅ¡em trÅ¾iÅ¡tu – kazala je Natalija CrniÄki, profesorica fizike i kemije koja je prodajne vjeÅ¡tine povezala sa specifiÄnim znanjima iz STEM podruÄja, pedagogije i psihologije, Å¡to danas primjenjuje u poduzeÄ‡u BNB Sklad koje se bavi outsourcingom prodaje te savjetovanjem.

Mr. sc. NataÅ¡a CikaÄ s kojom je radila na istraÅ¾ivanju, kazala je da su usluge njezine tvrtke Cronata prvo prepoznate u inozemstvu. Stranci, naime, izuzetno cijene domaÄ‡e struÄnjake koji poznaju lokalno trÅ¾iÅ¡te, tj. dobavljaÄe i svu potrebnu logistiku.

– Iako je osnovni razlog za outsourcing nabave u poÄetku bilo smanjenje troÅ¡kova zaposlenika, danas je sve veÄ‡i naglasak na dodanoj vrijednosti koju outsourcing nabave nudi kroz rast poslovanja, inovacije krajnjih dobavljaÄa, upravljanje rizicima i sliÄno – kazala je CikaÄ.

StruÄnjakinje za nabavu i prodaju detaljno Ä‡e rezultate istraÅ¾ivanja o outsourcingu u Hrvatskoj predstaviti na predavanju za Älanice mreÅ¾e poslovnih Å¾ena Women in Adria s naslovom â€žOutsourcing u sluÅ¾bi razvoja poslovanja“ u hotelu Westin u Zagrebu u Äetvrtak, 15. rujna, u 9 sati.

www.vzaktualno.hr

Od 9000 Å¾itelja Ludbrega, samo je njih 300-tinjak bez radnog mjesta

6. rujna 2016.

135

Ludbreg u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji zadnjih godina doÅ¾ivljava gospodarski procvat o Äemu govore i podaci da je ove godine nezaposlenost u tom gradu 20 posto manja nego u 2015., a konstantno raste i zaposlenost. Tako je sredinom godine, na 9000 stanovnika, u Ludbregu bilo 3400 zaposlenih i 300-injak nezaposlenih. Naravno, nisu svi zaposleni u gradu LudbreÅ¾ani jer se veÄ‡ proÅ¡le godine pojavila potreba za “uvozom” radne snage, za sada samo iz ostatka kontinentalne Hrvatske – donosi Poslovni.hr.

Da se radi o velikom ekonomskom uzletu, pokazuje i Äinjenica da je gradski proraÄun od 55 milijuna kuna, najveÄ‡i u povijesti toga grada. Å toviÅ¡e, kako pojaÅ¡njava gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡, prihodi proraÄuna su ove godine iznad svakog plana i za 20-ak posto veÄ‡i nego lani te Ä‡e i naredni proraÄun biti veÄ‡i. “Sretan sam da smo ostvarili rast prihoda Grada usprkos mini poreznoj reformi koja nam je prije koju godinu uzela 10-11 posto prihoda. VeÄ‡ je ovogodiÅ¡nji proraÄun nadmaÅ¡io porezne prihode prije reforme, a novi, kojeg Ä‡emo formirati u 11 mjesecu, Ä‡e biti i znatno veÄ‡i”, kazao je BiliÄ‡. GradonaÄelnik je ponosan da je Äak 71 posto zaposlenih u Ludbregu vezano za preraÄ‘ivaÄku industriju, uglavnom mala i srednja poduzeÄ‡a, a polako se oporavlja i poljoprivreda, posebice mala obiteljska gospodarstva. Zbog svega toga je Ludbreg ove godine dobio i prestiÅ¾nu nagradu meÄ‘unarodnog ekonomskog foruma Perspektive sa sjediÅ¡tem u Dubrovniku “Stvaratelji za stoljeÄ‡a”, za doprinos razvoju poduzetniÅ¡tva u Srednjoj i JugoistoÄnoj Europi u konkurenciji 400-tinjak nominiranih kandidata.

Sjeverozapadna Hrvatska je poznata po visokoj zaposlenosti, ali naÅ¾alost i po najmanjim plaÄ‡ama u zemlji. No, Ludbreg je uspio doskoÄiti i tome te su plaÄ‡e koje isplaÄ‡uju tamoÅ¡nji poduzetnici za 171 kunu viÅ¡e od prosjeka VaraÅ¾dinske Å¾upanije. “ProsjeÄna neto plaÄ‡a u Ludbregu je lani bila 3995 kuna, Å¡to je viÅ¡e od 3824 kune na razni Å½upanije, ali i dalje puno niÅ¾e od 4878 kuna koliki je nacionalni prosjek plaÄ‡e u poduzetniÅ¡tvu”, kaÅ¾e BiliÄ‡. Dodaje kako su rast plaÄ‡a uspjeli postiÄ‡i u dogovoru s poduzetnicima kojima je u interesu da imaju Å¡to zadovoljnije i motiviranije radnike, ali da na to utjeÄe i dobro poslovanje tvrtki iz tog grada kao i deficit radne snage. Å toviÅ¡e, deficit radne snage je toliki da se veÄ‡ od druge godine viÅ¡e ne planira poticanje dolaska novih tvrtki u taj grad.

“Ludbreg je proÅ¡le godine registrirao svoju poduzetniÄku zonu kao jedinstvenu cjelinu koja je popunjena s viÅ¡e od 70 posto, Å¡to je svrstava u uspjeÅ¡nije zone u Hrvatskoj. Aktiviran je i dugo pripremani projekt njenog sjevernog dijela, a ovih dana se oÄekuje i graÄ‘evinska dozvola te poÄetak radova i dolazak prvog poslovnog subjekta tvrtke Ameropa koja Ä‡e u svoje poslovne pogone investirati gotovo 20 milijuna kuna. Pored toga oÄekuje se poÄetak radova na novom pogonu u zapadnom dijelu zone tvrtke Ducati u izgradnju nove hale i zapoÅ¡ljavanje novih 50-tak LudbreÅ¾ana uz ulaganje od preko 50 milijuna kuna. OÄekujemo da Ä‡emo do kraja godine popuniti poduzetniÄku zonu i da Ä‡e to biti kraj kvantitativnog poveÄ‡avanja broja poduzetnika u Gradu. Naime, zbog deficita radne snage smo vjerojatno doÅ¡li do ruba moguÄ‡nosti i poveÄ‡avanje broja poduzetnika u gradu ne bi viÅ¡e imao smisla”, navodi BililÄ‡.

No, zato se planira poraditi na kvaliteti industrije poticanjem visokoprofitabilnih sektora elektronike i farmaceutike koje su veÄ‡ uvelike prisutne u Ludbregu. Koliko je tamoÅ¡nje gospodarstvo konkurentno, pokazuje i podatak da je u 2015. vrijednost izvoza iz Ludbrega iznosila gotovo 380 milijuna kuna.

Da Ludbreg nije samo dobar marketing govore i Äinjenice: pitoreskno mjesto u blizini autoceste i Å¾eljeznice opipljivo je ‘business friendly’. U njemu su prisutne velike kompanije poput ACG Lukapsa, jednog od najveÄ‡ih svjetskih proizvoÄ‘aÄa kapsula za farmaceutsku industriju, proizvoÄ‘aÄa ambalaÅ¾e Bomarka, kao i Ducati komponenti, Oprema UreÄ‘aja, Oprema Strojeva, ali i niza malih poduzetnika. VeÄ‡ina tamoÅ¡njih tvrtki orijentirana je prema izvozu od kojeg su proÅ¡le godine ostvarili 66,3 milijuna eura prihoda.

Da veliÄina nije uvijek presudna kad je u pitanju poduzetniÅ¡tvo, svjedoÄi Äinjenica da taj gradiÄ‡ ima 13,6 milijuna eura prijavljenih EU projekata, kao i 10 milijuna eura odobrenih. Ove godine zavrÅ¡ene su dvije velike investicije: 35 milijuna eura uloÅ¾io je Lukaps, a 7 milijuna eura Ducati u proÅ¡irenje kapaciteta. Grad se nada joÅ¡ veÄ‡em priljevu poduzetnika; u lipnju su zapoÄeli radovi na izgradnji poslovne zone Sjever u kojoj je 11.000 kvadratnih metara zemljiÅ¡ta veÄ‡ prodano, a joÅ¡ 112.000 kvadrata spremno Äeka ulagaÄe.

www.vzaktualno.hr/Poslovni.hr

Ante ÄŒaÄiÄ‡: Skupina je zahtjevna

6. rujna 2016.

104

Hrvatska i Turska podijelile su bodove na poÄetku puta prema Rusiji. Ivan RakitiÄ‡ doveo je Hrvatsku u vodstvo u 44. minuti iz kaznenog udarca, a poravnao je Hakan Calhanoglu iz slobodnog udarca u sudaÄkoj nadoknadi prvog dijela.

“Moram Äestitati svojim igraÄima koji su u ovakvoj atmosferi, bez potpore gledatelja, odigrali ovako dobru utakmicu. Naravno da Turska moÅ¾e biti mnogo zadovoljnija Å¡to ide kuÄ‡i s bodom, dok smo mi uskraÄ‡eni za dva, premda smo napravili toliko prilika da smo ih zasluÅ¾ili. Ipak, nogomet je ponekad okrutan. Dominirali smo, tri puta pogodili preÄku, a pogodak smo primili na samom kraju poluvremena iz, rekao bih, nepostojeÄ‡eg prekrÅ¡aja. Taj nas je pogodak uÄinio i nervoznima“, ispriÄao je Ante ÄŒaÄiÄ‡ po zavrÅ¡etku utakmice.

U preostala dva dvoboja Skupine I takoÄ‘er nije bilo pobjednika.

“Skupina je zahtjevna i nitko neÄ‡e lako osvajati bodove. Mislim da osvajanje ovog boda nije alarmantno, s obzirom da smo na poÄetku sezone sigurno Ä‡e igraÄi dizati svoju formu i bit Ä‡emo uÄinkovitiji”, dodao je izbornik.

Turska je nastupila bez nekolicine svojih zvijezda, no s talentiranim mladiÄ‡ima.

“OÄekivao sam da Ä‡e Turska biti Å¾ilava, dobro organizirana i da Ä‡e se brzo vraÄ‡ati u svoj raspored. Kad god su imali priliku, zaprijetili su naÅ¡em golu, te treba Äestitati i njihovim igraÄima i izborniku, koji se odluÄio i za nova imena. Ipak, najviÅ¡e se pitalo nas, imali smo situacije da postignemo pogodak viÅ¡e“, zakljuÄio je Ante ÄŒaÄiÄ‡.

Tekst i foto HNS