2016. – Stranica 638

Novi uspjesi plivaÄa Baroka u Banja Luci i Zagrebu

26. travnja 2016.

156

Proteklog vikenda plivaÄice i plivaÄi PK â€žBarok“ nastupili su na dva meÄ‘unarodna natjecanja. Seniori, juniori i mlaÄ‘i juniori pod vodstvom nove trenerice Nikoline GudiÄek u subotu su nastupili na 7. meÄ‘unarodnom mitingu â€ž22. april“ u Banja Luci.

U konkurenciji 485 plivaÄa iz 11 drÅ¾ava: Austrije, Turske, GrÄke, Italije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Rusije ostvarili su zapaÅ¾ene rezultate. Martina Å tefinec je u utrci 50 m prsno s osobnim rekordom 36,17 osvojila srebrnu medalju, a ukupno je ostvareno osam B finala Å¡to je veliki uspjeh u ovako jakoj konkurenciji. Finala su ostvarili: Luka Cvetko (2), Nikola BriÅ¡ki, Ida MariÄ‡ (2) te Martina Å tefinec takoÄ‘er dva finala.

Istovremeno u Zagrebu je odrÅ¾an 6. mini Grand prix miting â€žFestival plivanja“ gdje je nastupilo 430 natjecatelja iz 22 kluba a PK Barok je osvojio Äak 12 medalja: 3 zlatne, 6 srebrnih i 3 bronÄane Å¡to je apsolutno najbolji rezultat u povijesti kluba na ovakvim natjecanjima. Nika DoboviÄnik osvojila je dvije zlatne u disciplinama 400 i 200 slobodno i dvije srebrne na 200 mjeÅ¡ovito i 100 slobodno.

Erik Hunjek osvojio je dvije srebrne na 400 slobodno i 200 mjeÅ¡ovitoj i bronÄanu na 100 slobodno. Niko Balenta uzeo je zlato na 200 leptir i srebro na 100 slobodno, a Luka Å tumberger srebro na 200 prsno i broncu na 100 prsno, dok je Karlo Rogina bio srebrni na 200 leptir. Nika DoboviÄnik je ujedno osvojila i pehar za najuspjeÅ¡niju plivaÄicu u kategoriji mlaÄ‘ih kadetkinja.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Potencijal od 12 milijardi kuna investicija

26. travnja 2016.

142

Ministar poduzetniÅ¡tva i obrta Darko Horvat najavio je da Ä‡e Vlada na ovotjednoj sjednici predstaviti reformski paket kako bi se stvorio zakonodavni okvir koji Ä‡e ukloniti pravnu nesigurnost te birokratske i pravne zapreke. GovoreÄ‡i na radnom ruÄku u organizaciji UdruÅ¾enja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Horvat je najavio da Ä‡e do kraja godine pokrenuti izmjene i tri zakona iz njegova resora – donosi Direktno.hr.

“Politika sama ne otvara radna mjesta, ali mora stvoriti okruÅ¾enje da poduzetnici mogu poduzimati investicije i nova zapoÅ¡ljavanja. Ne vidim zaÅ¡to moramo samo brojiti strane investitore ili iÄ‡i po investicije u Kinu kad sam siguran da i u samoj Hrvatskoj postoji dovoljno investicijskog kapitala i ljudi koji Å¾ele investirati svoj novac, ali su sputani birokratskim i pravnim zaprekama”, istaknuo je ministar Horvat.

Dodao je da je “u ovom trenutku na stolu ministarstva 12 milijardi kuna investicijskog potencijala, koji Ä‡e zaposliti 7.300 ljudi”.

Horvat je kazao i da Hrvatska ima strukturno opasan problem s radnom snagom jer s jedne strane imamo potrebu za deset tisuÄ‡a radnih dozvola za uvoz radne snage, a s druge je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje registrirano viÅ¡e od 260 tisuÄ‡a nezaposlenih. Stoga je, kako kaÅ¾e, nuÅ¾na reforma dualnog sustava obrazovanja obrtnika i strukovnih zanimanja po uzoru na Bavarsku, pri Äemu “realni sektor treba reÄ‡i kakvi mu kadrovi trebaju, jer Å¡kole ne postoje zbog ravnatelja i uÄitelja nego da bi obrazovale potrebnu radnu snagu”.

Naglasio je i kako Ä‡e njegovo ministarstvo, kao i cijela Vlada, inzistirati na olakÅ¡avanju pristupa financiranja poduzetnika, posebice iz Europskih fondova i pritom je najavio da Ä‡e samo Ministarstvo poduzetniÅ¡tva i obrta ove godine otvoriti Å¡est novih natjeÄaja, vrijednih 430 milijuna kuna, uz jednostavniju proceduru.

Kao veliki problem za poduzetnike Horvat je izdvojio i oteÅ¾an pristup financijskim sredstvima HBOR-a, za koji je kazao da ne treba biti poslovna banka s velikom dobiti, nego da dobit treba reinvestirati kroz kreditiranje realnog sektora. Pritom je najavio da bi HBOR. kako bi kredite poduzetnicima uÄinio dostupnijima, trebao otvoriti Å¡est do sedam poslovnica Å¡irom Hrvatske. Dodao je da veÄ‡i angaÅ¾man u financijskom praÄ‡enju poduzetnika oÄekuje i od Hrvatske poÅ¡tanske banke.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja je, pak, ukazala na nuÅ¾nost provoÄ‘enja reformi, posebice poreznih.

“Poreznu reformu s nestrpljenjem oÄekujemo i joÅ¡ duÅ¾e traÅ¾imo. Reforme su nuÅ¾ne i to Ä‡emo ponavljati,” poruÄila je. Ponovila je i da su prevelika administracija, preÄeste promjene zakona, pravna nesigurnost i parafiskalni nameti ono Å¡to najviÅ¡e muÄi poduzetnike i zato treba raditi na uklanjanju tih barijera.

Direktno.hr/Hina

Dvadeset savjeta za uspješno mršavljenje

26. travnja 2016.

138

ÄŒESTO su najdjelotvornije dijete ujedno i najjednostavnije. Ova “vojna” dijeta zapravo je skup pravila kojih se treba strogo drÅ¾ati kako bi se doÅ¡lo do odliÄnih rezultata. Prati ovih 20 savjeta i doÄ‘i do idealne teÅ¾ine veÄ‡ do ljeta – donosi Index.hr.

1. Prije svakog jela popij veliku ÄaÅ¡u vode.

2. Nemoj piti kaloriÄna piÄ‡a (slatke sokove, alkohol…).

3. Jedi proteine u svakom obroku.

4. Smanji unos preraÄ‘enog braÅ¡na i Å¾itarica.

5. Jedi 30 do 50 grama vlakana dnevno.

6. Jedi jabuke i bobiÄasto voÄ‡e svaki dan.

7. Ne jedi ugljikohidrate nakon ruÄka.

8. NauÄi Äitati sastojke koje se nalaze na namirnicama. Tako Ä‡eÅ¡ uvijek znati Å¡to jedeÅ¡.

9. NauÄi uvijek napraviti pravilnu porciju svakog jela. Dobar trik je sve jesti iz malih tanjura, tako se neÄ‡eÅ¡ nepotrebno prejesti.

10. Ne koristi zaslaÄ‘ivaÄe. ÄŒak ni one umjetne.

11. Izbjegavaj bijele krumpire.

12. Odaberi jedan dan u tjednu kad neÄ‡eÅ¡ jesti meso.

13. Prestani jesti brzu i prÅ¾enu hranu.

14. Svaki dan pojedi zdrav i hranjiv doruÄak.

15. Kuhaj. Najmanje deset obroka tjedno napravi i pojedi kod kuÄ‡e.

16. Izbjegavaj slanu hranu.

17. Jedi puno povrÄ‡a!

18. Ne jedi prije spavanja.

19. Spavaj najmanje 7 do 8 sati svaki dan.

20. Jednom tjedno dozvoli si “cheat meal”. Pojedi Å¡to god Å¾eliÅ¡ i voliÅ¡, ali nemoj pretjerivati.

Index.hr

Dan sjeÄ‡anja na poginulog hrvatskog branitelja Josipa Magaša

26. travnja 2016.

143

Dvodnevnom manifestacijom u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Ivanec i Udruge Prigorec, a pod pokroviteljstvom Grada Ivanca, obiljeÅ¾ena je 24. obljetnica pogibije Josipa MagaÅ¡a, hrvatskog branitelja rodom iz ivaneÄkog prigradskog naselja Prigorec.

Na MagaÅ¡evom posljednjem poÄivaliÅ¡tu na groblju u VaraÅ¾dinu u subotu su mu polaganjem buketa cvijeÄ‡a, paljenjem svijeÄ‡a i molitvom poÄast odali kÄ‡i Maja, zamjenik gradonaÄelnika Ivanca ÄŒedomir BraÄko, kolege suborci iz 5. bojne 1. gardijske brigade Tigrovi, Älanovi Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi VaraÅ¾din te predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ivanec, Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma i Udruge Prigorec.

Centralni dio sveÄanosti odrÅ¾an je u nedjelju u Prigorcu, a poÄeo je kod spomen ploÄe na MagaÅ¡evoj rodnoj kuÄ‡i gdje se okupilo 60-ak Älanova njegove obitelji i rodbine, mjeÅ¡tana Prigorca, hrvatskih branitelja i drugih.

SvijeÄ‡e su kod MagaÅ¡eve rodne kuÄ‡e zapalili kÄ‡i Maja, Nevenka VincetiÄ‡ i Biserka HraniÄ‡ u ime Udruge Prigorec, predsjednik UDVDR PodruÅ¾nice VaraÅ¾dinske Å¾upanije Branko DruÅ¾iniÄ‡, predsjednik i zamjenik predsjednika UDVDR Ogranak Ivanec Ljudvek CikaÄ i Å½eljko Äurin, predsjednik HVIDRA-e Ivanec Vjekoslav Å pac te predsjednik i Älan predsjedniÅ¡tva Udruge Branitelji Hrvatske Lepoglava DraÅ¾en Husnjak i Ivan PeÄevski.

U kratkom govoru predsjednik UDVDR Ogranak Ivanec Ljudvek CikaÄ istaknuo je zadovoljstvo Å¡to je nakon samo godinu dana ova manifestacija prerasla u jednu od najveÄ‡ih i najznaÄajnijih kojima se obiljeÅ¾avaju sjeÄ‡anja na poginule branitelje s podruÄja Grada Ivanca.

– Sve je krenulo spontano uz razgovor na kavi s idejom da se na neki naÄin oda duÅ¾na poÄast MagaÅ¡evoj Å¾rtvi, a preraslo je, eto, u neÅ¡to doista veliko. Na tome se posebno zahvaljujemo Udruzi Prigorec i svim mjeÅ¡tanima Prigorca bez kojih svega ovoga ne bi bilo. Rekli smo proÅ¡le godine da nam je Å¾elja da ovo postane tradicija, a sada smo sigurni da Ä‡e se to tako i biti. Å½elja nam je, takoÄ‘er, da na prostoru kod Å¡kole u Prigorcu Josipu MagaÅ¡u postavimo spomen obiljeÅ¾je i od toga neÄ‡emo odustati – istaknuo je CikaÄ te dodao kako je MagaÅ¡ poginuo u Rujanima, u jednoj od najveÄ‡ih bitaka Domovinskog rata o kojoj se, na Å¾alost, danas premalo zna. Bila je to bitka u kojoj je obranjeno Livno i zaustavljen neprijateljski pohod koji bi, da je uspio, ugrozio veÄ‡i dio Hercegovine, a i srediÅ¡nju Dalmaciju.

NazoÄnima se obratila i predsjednica Udruge Prigorec Nevenka VincetiÄ‡ koja je svima zahvalila na dolasku, izrazivÅ¡i zadovoljstvo tako velikim odazivom i pozvala na praÄ‡enje nastavka programa, a pslije komemoracije manifestacija je nastavljena sportskim dijelom u kojem su odigrane dvije nogometne utakmice, a zatim i turnir u stolnom tenisu. U prvoj utakmici igrale su dvije momÄadi djece iz Prigorca, a pobjedniÄkoj, koja je nadjaÄala suparnika sa 6:4, Äelnica prigorske udruge i zamjenik predsjednika UDVDR Ivanec Å½eljko Äurin na dar su uruÄili nogometnu loptu. U drugoj nogometnoj utakmici, zanimljivom i do kraja neizvjesnom ogledu, momÄad branitelja pobijedila je Prigorec rezultatom 5:4, a kapetan pobjednika Stjepan HuÄ‘ primio je poklon domaÄ‡ina. Nakon nogometa u prigorskoj je Å¡koli odigran stolnoteniski turnir na kojem je sudjelovalo dvanaest stolnotenisaÄica i stolnotenisaÄa, po Å¡estero iz ekipa Prigorca i branitelja. Pobjednik turnira je Vladimir FriÅ¡ÄiÄ‡, Älan UDVDR Ogranak Ivanec, drugo mjesto osvojila je Tara RibiÄ‡, a treÄ‡e Nevenka VincetiÄ‡, obje iz Prigorca. Njih troje primili su prigodne poklone domaÄ‡ina.

Po zavrÅ¡etku sluÅ¾benog dijela druÅ¾enje je nastavljenom domjenkom, tijekom kojeg su domaÄ‡ini priredili ugodno iznenaÄ‘enje. Naime, nazoÄnima se predstavio mladi glazbeni sastav iz Prigorca koji pod vodstvom uÄitelja Ivana KuÅ¡teljege njeguje svoju kulturnu baÅ¡tinu, a Äiji je nastup izazvao oduÅ¡evljenje.

Organizatori i posjetitelji su bili iznimno zadovoljni kompletnim programom, izraÅ¾eno je veliko zadovoljstvo realizacijom svega planiranoga, a posebno posjeÄ‡enoÅ¡Ä‡u. Shodno tome, za iduÄ‡u je godinu najavljen bogatiji i sadrÅ¾ajniji program kako bi se na joÅ¡ dostojanstveniji naÄin odrÅ¾alo sjeÄ‡anje na Å¾rtvu Josipa MagaÅ¡a.

ObiljeÅ¾avanje dana MagaÅ¡eve pogibije okonÄat Ä‡e se svetom misom koja Ä‡e se odrÅ¾ati u kapelici Sveti duh u Prigorcu. Sveta misa Ä‡e se u spomen na MagaÅ¡evu i duÅ¡e svih poginulih, nestalih i preminulih hrvatskih branitelja sluÅ¾iti u nedjelju, 1. svibnja, od 11 sati, a njome Ä‡e se ujedno obiljeÅ¾iti i 21. obljetnica oslobodilaÄke akcije Bljesak, najavljuju organizatori.

www.vzaktualno.hr

Podrška za knjiÅ¾nicu, muzej i kazalište

26. travnja 2016.

168

GradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ juÄer je bio na sastanku s ministrom kulture dr. sc. Zlatkom HasanbegoviÄ‡em. Danas je HabuÅ¡ novinarima prenio teme razgovora u Ministarstvu kulture.

– Prvi sastanak s novim ministrom kulture traÅ¾ili smo zbog konaÄnog rjeÅ¡enja novog prostora knjiÅ¾nice. VraÄ‡amo se onom rjeÅ¡enju koje smo veÄ‡ imali, vili OrÅ¡iÄ‡ s dogradnjom prema buduÄ‡oj zgradi FOI-ja. Projekt je raÄ‘en s fakultetom tako da Ä‡e vizualno biti jedan, oku ugodan prostor. Vrijednost projekta je oko 40 milijuna kuna. U ovom trenutku smo traÅ¾ili da se financira projektna dokumentacija u iznosu od 250.000 kuna i da zajedno naÄ‘emo natjeÄaje na koje Ä‡emo to prijaviti. Mislim da Ä‡e biti prihvaÄ‡ena inicijativa i da Ä‡e Ministarstvo kulture sufinancirati – rekao je gradonaÄelnik dodavÅ¡i da se traÅ¾ilo i sufinanciranje od 180.000 kuna za prijavu meÄ‘unarodnog projekta renoviranja pozornice u HNK-u.

– Jako vrijedan projekt, ne biste vjerovali da sama pozornica vrijedi viÅ¡e od 30 milijuna kuna. Razgovarali smo i o moguÄ‡nostima nastavka ureÄ‘enja koncertne dvorane. A posebno me veseli Å¡to dolazimo do preseljenja arhiva pa bi se za potrebe Gradskog muzeja mogla osloboditi Å¾itnica. U njoj VaraÅ¾dinci nisu bili viÅ¡e od 70 godina jer je tamo arhiv. Å½elja je da u njoj bude etno postav Gradskog muzeja. Time bi rijeÅ¡ili dobar dio smjeÅ¡tajne problematike varaÅ¾dinskih kulturnih ustanova – kazao je HabuÅ¡, koji je dodao da se prema reakcijama ministra moÅ¾e oÄekivati da Ä‡e Ministarstvo poduprijeti varaÅ¾dinske inicijative.

– Koliko sam uspio upoznati ministra u tih sat vremena sastanka, on je profesionalac u ovom poslu koji obavlja. Razgovarali smo iskljuÄivo o projektima u kulturi grada VaraÅ¾dina i dojmovi su pozitivni – zakljuÄio je gradonaÄelnik.

Na sastanku u Zagrebu bili su i ravnatelj Gradske knjiÅ¾nice i Äitaonice â€žMetel OÅ¾egoviÄ‡“ Mario Å oÅ¡tariÄ‡, intendantica Hrvatskoga narodnog kazaliÅ¡ta u VaraÅ¾dinu Jasna JakovljeviÄ‡ sa savjetnikom ProhiÄ‡em i ravnatelj Gradskog muzeja VaraÅ¾din Miran BojaniÄ‡ Morandini.

www.vzaktualno.hr

Otpad razvrstavaju i u Centru „Tomislav Špoljar“

26. travnja 2016.

136

VaraÅ¾dinska komunalna tvrtka ÄŒistoÄ‡a d.o.o. u utorak je nastavila sa svojim aktivnostima podjele kartonskih kutija, namijenjenih razvrstavanju otpada, po Å¡kolama i vrtiÄ‡ima u gradovima i opÄ‡inama s kojima ima ugovor o prikupljanju otpada. Red je stigao i na Centar za odgoj i obrazovanje â€žTomislav Å poljar“.

A u Centru veÄ‡ puno znaju o tome kako razvrstavati otpad i tako brinuti o okoliÅ¡u.

– Ovo je jako dobra priÄa. Iz teoretskog dijela dolazimo na konkretno. Djeca ne samo u Centru â€žTomislav Å poljar“ nego i u svim drugim Å¡kolama u gradu i Å¾upaniji uÄila su o razvrstavanju otpada, a sada imaju kamo odloÅ¾iti primjerice plastiku. U svakoj uÄionci, kabinetu, sada su kutije. Tako pomaÅ¾emo da svi oni koji se bave tim poslom lakÅ¡e dolaze do sirovine jer ovo viÅ¡e nije smeÄ‡e, ono Å¡to bacamo sada je sirovina. DugoroÄno to znaÄi Äistiji i ljepÅ¡i VaraÅ¾din, Äistija i ljepÅ¡a Å¾upanija, Äistija i ljepÅ¡a Lijepa naÅ¡a – rekao je ravnatelj Centra Marin VuÄiÄ‡.

UÄionice i kabineti Centra za odgoj i obrazovanje â€žTomislav Å poljar“ sada su opremljeni s tri vrste kartonskih kutija. Jedna je za papir i karton, druga za plastiku i metal, a treÄ‡a za ostali otpad.

Dolazak djelatnike ÄŒistoÄ‡e u Centar â€žTomislav Å poljar“ nastavak je projekta i nadogradnja primarne selekcije komunalnog otpada koju su provodili 2013. godine u Å¡kolama i djeÄjim vrtiÄ‡ima.

– Druga faza je sada u ustanovama na podruÄju grada VaraÅ¾dina tako da se i u njima provodi primarna selekcija na isti naÄin. Sve uÄionice, kao i u drugim Å¡kolam i vrtiÄ‡ima, dobivaju komplet kutija za odvajanje, papira, plastike i ostalog otpada, a to imaju i kod kuÄ‡e. Sve Å¡to se radi u domaÄ‡instvu trebalo bi se raditi i u drugim prostorima gdje se radi ili boravi. To bi trebalo smanjiti koliÄinu otpada na podruÄju grada, a time ostvarujemo ciljeve na koje smo se obvezali – kazao je direktor komunalne tvrtke ÄŒistoÄ‡a d.o.o. Davor Skroza, koji je naglasio da je najvaÅ¾nije da se edukacija radi od najmlaÄ‘e dobi pa Ä‡e se rezultati pokazati u buduÄ‡nosti.

ÄŒistoÄ‡a d.o.o., osim u gradu VaraÅ¾dinu, podjelu kartonskih kutija za razvrstavanje otpada organizirale je u Å¡kolama u opÄ‡inama Vidovec, Trnovec BartoloveÄki, Cestica te Gornji Kneginec.

www.vzaktualno.hr

Do 2030. trebamo reciklirati 65 posto otpada

26. travnja 2016.

161

“Proizvode i sirovine, ponovno upotrebljavamo i recikliramo. Time se smanjuje oneÄiÅ¡Ä‡enje, stvaraju se nova radna mjesta. Na razini EU to je potencijal od 600.000 radnih mjestaË, istaknuo je Slaven DobroviÄ‡, ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode – donosi Poslovni.hr.

Croatia Waste Expo, Äetvrtu po redu konferenciju o gospodarenju otpadom otvorio je Mislav Å imatoviÄ‡, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Glavna tema ovogodiÅ¡nje konferencije je KruÅ¾no gospodarstvo koje Ä‡e donijeti broje benefite. ËEkonomija i ekologija idu ruku pod ruku. Novim sustavom otpad jedne industrije biti Ä‡e sirovina druge, a osim ekoloÅ¡kih benefita biti Ä‡e to prostor za zapoÅ¡ljavanje mnogihË, poruÄio je Mislav Å imatoviÄ‡.

Istaknuo je kako je Å¾elja Poslovnog dnevnika da Hrvatska da izgradi odrÅ¾iv sustav gospodarenja otpadom stoga i organizira ovu konferenciju veÄ‡ Äetvrti put. Ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode, Slaven DobroviÄ‡ na samom se poÄetku zahvalio Å¡to je ovogodiÅ¡nja tema, kruÅ¾no gospodarstvo jer se za to i EU strateÅ¡ki opredijelila.

ËProizvode i sirovine, ponovno upotrebljavamo i recikliramo. Time se smanjuje oneÄiÅ¡Ä‡enje, stvaraju se nova radna mjesta. Na razini EU to je potencijal od 600.000 radnih mjestaË, kaÅ¾e Slaven DobroviÄ‡, ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i prirode. Istaknuo je kako do 2030.godine EU treba reciklirati 65 posto otpada, a Hrvatska je u odvojenom prikupljanju otpada na samom dnu. Kako tvrdi, veÄ‡ina gradova i opÄ‡ina se i dalje opire primarnoj selekciji.

ËZalaÅ¾emo se za ekoloÅ¡ke principe i sustav koji omoguÄ‡ava uÄinkovito gospodarenje resursima, kroz Plan gospodarenje otpadom od 2016-2020 kao vaÅ¾an segment izdvajamo kuÄ‡no kompostiranje, sustav odvojenog prikupljanja otpada i centre za ponovnu upotrebu u kojima leÅ¾i potencijalË, poruÄuje DobroviÄ‡.

DobroviÄ‡ je naglasio kako moramo ulagati u centre za gospodarenje otpadom jer se to na razini EU pokazalo dobrom praksom, a unapreÄ‘eniji sustav omoguÄ‡it Ä‡e razvoj kruÅ¾nog gospodarstva i zaposliti nekoliko tisuÄ‡a novih ljudi u centima za reciklaÅ¾e. TakoÄ‘er, istiÄe, time bi se stvorili uvjeti za razvoj novih tvrtki u tom sektoru.

Ë RijeÄ je o sustavu koji Äini zatvoreni krug , a iz njega slijede uÅ¡tede, podizanje druÅ¡tva i ispunjavanje svih ovih ciljevaË, zakljuÄuje DobroviÄ‡.

Poslovni.hr

U proteklih 48 sati na podruÄju Policijske uprave meÄ‘imurske evidentirane su dvije kraÄ‘e bicikala.

U nedjelju izmeÄ‘u 8 i 12 sati u Kotoribi, u Ulici Alojzije Stepinca, nepoznati poÄinitelj iz stalka za bicikle ukrao je nezakljuÄani bicikl marke “Focus”.

Nadalje, u ponedjeljak u kasnim veÄernjim satima na Trgu Republike u ÄŒakovcu nepoznati poÄinitelj, takoÄ‘er iz stalka za bicikle, ukrao je zakljuÄani bicikl marke “Rock Machine“. Materijalna Å¡teta procjenjuje se na nekoliko tisuÄ‡a kuna, a protiv poÄinitelja podnijet Ä‡e se kaznena prijava nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku.

Iz Policijske uprave meÄ‘imurske podsjeÄ‡aju graÄ‘ana na mjere zaÅ¡tite bicikala od kraÄ‘a:

â€¢ zakljuÄavajte bicikl zaÅ¡titnim lancem, ne koristite jeftine lance i lokote s Äetveroznamenkastim Å¡iframa koje kradljivci mogu lako prepiliti ili razbiti, nego spiralnu ili ÄeliÄnu sajlu s bravom,

â€¢ ako niste u blizini parkiraliÅ¡ta namijenjenog biciklima, bicikl â€žparkirajte“ na sigurno mjesto (osvijetljeno, gdje je veÄ‡a prisutnost graÄ‘ana, prostor koji ima video nadzor), a bicikl osigurajte na adekvatan naÄin, zakljuÄajte ga na naÄin da obuhvatite i ramu, kao i kotaÄ,

â€¢ kada kupujete novi bicikl, zabiljeÅ¾ite tvorniÄki broj njegova okvira (serijski broj okvira nalazi se ukucan u okvir negdje s donje strane pogona ili na nekom manje vidljivom mjestu),

â€¢ ne kupujte bicikle od nepoznatih osoba, bez dokumentacije i sumnjive cijene,

â€¢ ako na okviru bicikla nema broja, napravite sami oznaku ili viÅ¡e njih na okviru bicikla, tako da on postane unikatan i lako prepoznatljiv,

â€¢ dobro je fotografirati bicikl radi lakÅ¡e identifikacije, a raÄun preporuÄamo Äuvati dok god je bicikl u prometu,

â€¢ zapiÅ¡ite dijelove, komponente i ukoliko imate prednji amortizer i njegov serijski broj (jer je i to â€žna cijeni“),

â€¢ ne ostavljajte bicikl bez nadzora na dulje vrijeme,

â€¢ bicikl nemojte uvijek â€žparkirati“ na istom mjestu,

â€¢ dokumente i druge vrijednosti ne ostavljajte u torbicama na biciklu,

â€¢ zakljuÄavajte ulazna vrata stubiÅ¡ta ili objekta gdje stanujete i gdje ostavljate bicikl,

â€¢ razgovarajte s vaÅ¡om djecom o ovom problemu i uputite ih u odgovorno ponaÅ¡anje prema njihovom biciklu,

â€¢ ukradu li vam bicikl, kraÄ‘u prijavite u najbliÅ¾oj policijskoj postaji, pritom navedite toÄnu lokaciju kraÄ‘e, opis bicikla, kao i sve vaÅ¾ne pojedinosti (serijski brojevi, naljepnice itd.),

â€¢ kako bi dodatno zaÅ¡titili svoj bicikl registrirajte ga putem nove internetske aplikacije.

U sklopu preventivnog projekta “ZaÅ¡titimo svoj bicikl”, Fakultet organizacije i informatike u VaraÅ¾dinu izradio je aplikaciju koja omoguÄ‡uje registraciju bicikla na podruÄju MeÄ‘imurske i VaraÅ¾dinske Å¾upanije putem pametnih mobitela (smartphones) i raÄunala (slikanje bicikla, unos raznih podataka o biciklu i sl.). Aplikaciju moÅ¾ete pokrenuti na https://bicikli.mup.hr/.

Svim graÄ‘anima koji biciklom odlaze u centar ÄŒakovca preporuÄuju da koriste nadzirano parkiraliÅ¡te na Trgu Republike (parkiraliÅ¡te kod bivÅ¡eg â€žMTÄŒ-a“).

www.vzaktualno.hr