Novi predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u ovom je Äasu jedini od svih voÄ‘a politiÄkih stranaka u Hrvatskoj koji realno može politiÄki redefinirati svoju stranku i nametnuti se kao svojevrsni lider centra. Njegova Å¡ansa se temelji na dvije osnovne postavke. Prva je generacijska smjena u HNS-u -donosi Jutarnji.hr.
Odlaskom Radimira ÄŒaÄića, a sada i Vesne Pusić, stranka se oslobodila dviju osobnosti koje su bile toliko jake da su samu stranku i njenu politiku potisnule u drugi plan, pa se HNS godinama poistovjećivao s ÄŒaÄićem i V. Pusić. Druga postavka je jako dobar rezultat na izborima. HNS ima deset zastupnika kojima dodatnu snagu daje to Å¡to su, kako Vrdoljak rado istiÄe, dobili veliki broj preferencijalnih glasova. NajjaÄa su straka centra, Å¡to ih legitimira da budu inicijatori i lideri budućeg okupljanja.
PolitiÄki centar je već dugo prazan, a sve o njegovu potencijalu govori uspjeh Mosta. Na poruci da neće ni s lijevima, ni s desnima mostovci su osvojili Äak 18 saborskih mandata. Kako se sve viÅ¡e pokazuje nedosljednost i politiÄki amaterizam Mosta, tako im se podrÅ¡ka topi. No, i dalje je prisutna želja biraÄa da u tijela izrvrÅ¡ne i zakonodavne vlasti regrutiraju stranke u Äijem će programu, umjesto nacionalno, vjerski i povijesno obojene ideologije, dominirati politika gospodarskog prosperiteta i socijalne osjetljivosti.
Vrdoljakov uspjeh u naumu da osvoji zlatnu sredinu kojoj se pred izbore svi rado umiljavaju ovisi o nekoliko faktora. Na jednoj strani je njegova sposobnost da politiku HNS-a osvježi, jasno i na vrijeme prezentira javnosti, te da cijeli HNS održi na smjeru graÄ‘anskog centra. Na drugoj je odnos s ostalim strankama. HNS je već uÄinio odmak od SDP-a, ali se klatno malo previÅ¡e odmaknulo pa sada svakodnevno mora objaÅ¡njavati da neće koalirati s Tomislavom Karamarkom i da HNS neće biti metla kojom će HDZ pomesti Most.
U ovome trenutku HNS-u ne ide u prilog takav imidž, tim prije Å¡to su za godinu dana lokalni izbori u kojima su SDP i HNS prirodni saveznici u mnogim sredinama, a biraÄi sigurno ne bi dobro primili HNS-ovo skretanje udesno. S druge strane, umrežavanje manjih stranaka složena je operacija Äiji uspjeh uvjetuje niz faktora, Äesto i nepredvidljivih. Povezivanje stranaka koje su pozicionirane izmeÄ‘u dvije najveće – SDP-a i HDZ-a – ima bogatu politiÄku povijest koja bilježi svoje uspone i padove. Zadnja inicijativa da se okupe stranke centra i zajedniÄki nastupe pred biraÄima bila je u noći izbornog poraza bivÅ¡eg predsjednika Ive Josipovića. Izbore je doslovno izgubio za dlaku i dok su voÄ‘e HNS-a, Laburista, IDS-a, HSU-a… s Josipovićem u njegovu stožeru analizirali razloge gubitka izbora, rodila se ideja da kapital od milijun glasova koliko ih je Josipović dobio ipak treba iskoristiti. Navodno je Vesna Pusić iznijela ideju da Josipović kojega podržava polovica biraÄa okupi sve manje stranke koje su mu dale podrÅ¡ku na izborima i bude frontman lijevog centra koji bi zajedniÄki izaÅ¡ao na parlamentarne izbore.
Premda mu se ideja naÄelno svidjela i bila primamljiva, Josipović nije mogao donijeti odluku. Dvojio je izmeÄ‘u tri opcije: tada joÅ¡ mogućeg povratka u SDP, osnivanja vlastite stranke ili okupljanja manjih stranaka. No, predugo je kalkulirao i, kako niÅ¡ta nije konkretizirao, ideja je splasnula. – U politici treba imati osjećaj za trenutak. A Josipović je taj trenutak propustio – glasio je naknadni komentar iza kojega je navodno stajala Vesna Pusić.
Sada je ta prilika u rukama Ivana Vrdoljaka, a on je neće propustiti. No, dok bi Josipovićev centar nužno imao predznak lijevi, Vrdoljakov ga neće imati. Već sam odlazak Vesne Pusić za HNS znaÄi gaÅ¡enje onog dijela politike koji se smatrao izrazito lijevom, a Äesto iz desnog politiÄkog krila bivao okarakteriziran kao nedovoljno domoljuban i liÅ¡en nacionalnih osjećaja. Sama njena pojava bila je nepremostiva prepreka za bilo kakvu suradnju s HDZ-om. Drugi imidž koji je HNS-ov teret i puno bi dobili kod biraÄa kada bi ga uspjeli zbacili jest to da su klijentelistiÄka stranka. Budući da se HNS-ov klijentelizam dobrim dijelom doživljavao kroz lik i djelo Radimira ÄŒaÄića, i njegov odlazak iz stranke, iako je od tada proÅ¡lo puno vremena, joÅ¡ se može kapitalizirati.
Iz svih dosadaÅ¡njih izjava jasno je da Vrdoljak ima dugoroÄne politiÄke ciljeve i zato nigdje ne srlja. U perspektivi vidi HDZ kao mogućeg partnera u vlasti, ali mu se ne baca u naruÄje. Prvo Äeka reakcije drugih manjih stranaka, HSS-a, IDS-a, HSLS-a… na ponudu suradnje, a potom razmiÅ¡lja o kombinacijama za lokalne izbore. Potvrdi li snagu na izborima za godinu dana, HNS-ove dionice će dvostruko dobiti na vrijednosti.
Jutarnji.hr