2016. – Stranica 728

Petra nastupa "uÅ¾ivo" iduÄ‡e subote u showu The Voice

27. ožujka 2016.

158

U drugoj emisiji nokauta doznali smo i kojih Ä‡e joÅ¡ osmero natjecatelja u showu The Voice – NajljepÅ¡i glas Hrvatske iduÄ‡e subote poÄeti borbu za ostanak u, kako svi istiÄu, najzahtjevnijem dijelu natjecanja – emisijama uÅ¾ivo. U nokautima su nastupali natjecatelji timova Tonyja Cetinskog i Jacquesa Houdeka, a Tony i Indira iskoristili su veÄeras i svoje pravo preuzimanja. Sada svaki mentor u timu ima po Äetvero natjecatelja s kojima ulazi u zavrÅ¡ni dio showa, u kojem pravo glasovanja imaju i gledatelji.

Tony je odluÄio da u emisije uÅ¾ivo iz njegova tima idu Monika PeriÄ‡, Ana AndroiÄ‡ KneÅ¾eviÄ‡ i Edgar Rupena. RaÄunao je na to da Ä‡e njegova kolegica Indira preuzeti nekoga iz njegova tima, a to se i ostvarilo. Indira je u svoj tim preuzela Mateu DujmoviÄ‡.

U prvoj emisiji uÅ¾ivo u Jacquesovu timu nastupat Ä‡e: Alen Äuras, Ivana SutloviÄ‡, Petra VuruÅ¡iÄ‡ i Rea MatiÄ‡. Indirin tim Äine Äetiri dame: Eni JuriÅ¡iÄ‡, Lucija LuÄiÄ‡, Matea DujmoviÄ‡ i RuÅ¾a JanjiÅ¡. Tonyjev tim u prvoj emisiji uÅ¾ivo predstavljat Ä‡e: Ana AndroiÄ‡ KneÅ¾eviÄ‡, Edgar Rupena, Ivona Å imuniÄ‡ i Monika PeriÄ‡. Pod vodstvom mentora Ivana za naklonost gledatelja borit Ä‡e se: Stefany Å½uÅ¾iÄ‡, Tajana Belina, Vedran Ljubenko i Vjekoslav KljuÄariÄ‡.

Tekst i foto www.voice.hrt.hr

Gorjelo na tri mjesta u VaraÅ¾dinu

27. ožujka 2016.

170

Vatrogasci iz cijele Å¾upanije imali su juÄer pune ruke posla, a ponajviÅ¡e varaÅ¾dinski. Prema informacijama iz varaÅ¾dinskog Centra 112 zabiljeÅ¾eno je Äak pet poÅ¾ara, od Äega tri u VaraÅ¾dinu.

U SajmiÅ¡noj ulici dogodio se poÅ¾ar na stambenom objektu dok je na dvije lokacije, u jednom sluÄaju radi se o Ulici Dimitrije Demetra, gorjela vatra na otvorenom prostoru. PoÅ¾ar na otvorenom prostoru gasio se i kod PlemenÅ¡Äine te LukaÄevca TopliÄkog. Spomenimo i da je zabiljeÅ¾eno 26 poziva koji su se odnosili na hitnu medicinsku pomoÄ‡, odnosno na intervenciju ili pak savjetodavnu medicinsku pomoÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Ljetno raÄunanje vremena beskorisno,treba ga ukinuti?

27. ožujka 2016.

151

NoÄ‡as se preÅ¡lo na takozvano ljetno raÄunanje vremena. Kazaljke sata u dva sata pomaknute su na tri, Å¡to znaÄi jedan sat sna manje za one koji trebaju ujutro ustati. S obzirom na to da je rijeÄ o nedjelji, koja se ove godine poklapa i s blagdanom Uskrsa, za veliku veÄ‡inu to znaÄi da Ä‡e spavati dok se ne probude sami od sebe, s tom razlikom da Ä‡e im se nakon buÄ‘enja Äiniti kako su se kasnije probudili – piÅ¡e Index.hr.

U praksi to znaÄi da veÄ‡ ovu nedjelju popodne oÄekujemo standardne godiÅ¡nje komentare “kako se dan produÅ¾io” jer Ä‡e, zbog pomicanja sata prema naprijed, u sedam sati popodne joÅ¡ itekako biti dan. Usporedno s time, zbog poloÅ¾aja sunca i dolaska ljeta dan je svakim danom duÅ¾i, Å¡to Ä‡e svoj vrhunac dosegnuti na prvi dan ljeta kojeg biljeÅ¾imo kao najdulji dan u godini.

Ljetno raÄunanje vremena uvelo se zbog manje potroÅ¡nje ugljena

Ljetno raÄunanje vremena opravdava se uÅ¡tedom energije, no sve relevantnije studije posljednjih godina pokazuju kako je rijeÄ o najobiÄnijoj neutemeljenoj gluposti, obiÄnom reliktu iz proÅ¡lih vremena, nekoj vrsti tradicije koja se uporno ne propituje, a koju iz nekog razloga (pozivajuÄ‡i se na uÅ¡tedu energije) iz godine u godinu njeguje velika veÄ‡ina zapadnog svijeta.

Naravno, kao i veÄ‡ina obiÄaja koji su se odrÅ¾ali iako nemaju pravu svrhu u modernom svijetu, “pomicanje sata” imalo je nekakvu svrhu kad je uvedeno, barem za onog tko ga je uveo. Naime, ljetno pomicanje sata prvi su implementirali Nijemci u Prvom svjetskom ratu i to kako bi uÅ¡tedjeli ugljen koji im je bio prijeko potreban za ratovanje. Nijemci su izraÄunali da Ä‡e ukoliko produÅ¾e danje svjetlo za jedan sat uÅ¡tedjeti na potroÅ¡nji energije uveÄer, posebice na umjetnoj rasvjeti. To je automatski znaÄilo i poveÄ‡anje potroÅ¡nje ujutro, ali Nijemci su izraÄunali da im se isplati jer je veÄ‡a uÅ¡teda naveÄer nego potroÅ¡nja ujutro.

PraktiÄne Nijemce pratili su i ostali, ljetno raÄunanje vremena proÅ¡irilo se cijelim svijetom i zadrÅ¾alo se, evo, veÄ‡ preko stotinu godina iako je odavno postalo potpuno besmisleno.

Dakle, iako su Nijemci (a onda i ostali) imali korist od pomicanja sata, to je bilo prije viÅ¡e od stotinu godina. Svijet se od tada u potpunosti promijenio, ali ljetno raÄunanje vremena je preÅ¾ivjelo do danaÅ¡njih dana i to bez ikakvog shvatljivog razloga.

Ljetno vrijeme NE Å¡tedi energiju, dapaÄe

Naime, brojne novije studije pokazuju da ljetno raÄunanje vremena, usprkos uvrijeÅ¾enom argumentu, ne Å¡tedi energiju, barem ne u nekoj znaÄajnoj mjeri. Primjerice, neka istraÅ¾ivanja pokazuju da se tijekom oÅ¾ujka i travnja u SAD-u potroÅ¡i jedan posto manje elektriÄne energije, ali brojna druga istraÅ¾ivanja to smatraju optimistiÄnom brojkom i tvrde da pomicanje sata nema apsolutno nikakvog utjecaja na manju potroÅ¡nju energije.

Å toviÅ¡e, kako tvrdi portal Tech Insider, ponegdje se moÅ¾e doÄ‡i do zakljuÄka kako pomicanje sata utjeÄe na veÄ‡u potroÅ¡nju energije. U ameriÄkoj Indiani, primjerice, ljetno vrijeme je uvedeno tek 2006. godine (do tada je samo dio te drÅ¾ave koristio ljetno raÄunanje vremena). Statistike su odmah pokazale da ljudi troÅ¡e manje energije na rasvjetu, ali to su poniÅ¡tili ljudi koji su troÅ¡ili viÅ¡e energije na klima ureÄ‘aje tijekom ranih noÄ‡nih sati (primjerice, u Å¡est sati popodne sunce sija kao da je pet sati popodne, a u ljetnim mjesecima to znaÄi i visoke temperature Å¡to neizbjeÅ¾no vodi do veÄ‡e upotrebe klima ureÄ‘aja).

UtjeÄe na veÄ‡u potroÅ¡nju nafte

Ljetno raÄunanje vremena, poznato je to industriji nafte joÅ¡ od tridesetih godina 20. stoljeÄ‡a, utjeÄe i na veÄ‡u potroÅ¡nju goriva. Naime, duÅ¾i dan poveÄ‡ava aktivnosti ljudi, a tu Äesto automobili igraju bitnu ulogu. To je posebno problematiÄno posljednjih godina kad se sve viÅ¡e naglaska stavlja na manju potroÅ¡nju goriva kako bi se smanjio negativan utjecaj istog na okoliÅ¡.

Ljetno vrijeme negativno utjeÄe i na avio industriju jer zbog loÅ¡e usklaÄ‘enosti s brojnim zemljama koje ne koriste ljetno raÄunanje vremena troÅ¡kovi aviokompanija rastu za znaÄajne iznose.

Ljetno raÄunanje vremena nekima donosi i korist

DuÅ¾i dan potiÄe potroÅ¡nju, a od toga neki imaju i koristi. Ljudi ostaju duÅ¾e vani, a to znaÄi i veÄ‡u potroÅ¡nju novca u shoppingu i raznim aktivnostima koje se plaÄ‡aju, poput, primjerice, igranja golfa. Primjera radi, kako tvrdi Michael Downing, autor knjige “Spring forward: The Annual Madness of Daylight Saving Time”, ameriÄki je Kongres 1986. godine uveo jedan dodatni mjesec ljetnog raÄunanja vremena (sa Å¡est na sedam mjeseci, a tako je ostalo i do sada). Samo taj dodatni mjesec za golf industriju znaÄio je dodatnih 200 milijuna dolara jer su ljudi dobili sat viÅ¡e danjeg svjetla u popodnevnim satima kad ne rade.

DuÅ¾i dan znaÄi i viÅ¡e vremena za druÅ¾enje na otvorenom, a u tome milijunsku korist imaju proizvoÄ‘aÄi mesa za roÅ¡tilj. Veliki dobitnik spomenutog dodatnog mjeseca je i industrija slatkiÅ¡a. Naime, nakon Å¡to je ameriÄki Kongres ljetno vrijeme produÅ¾io do poÄetka jedanaestog mjeseca, to je znaÄilo i duÅ¾e djeÄje Å¡etnje za vrijeme NoÄ‡i vjeÅ¡tica, a time i veÄ‡u potroÅ¡nju slatkiÅ¡a.

Nema dokaza da duÅ¾i dan smanjuje broj nesreÄ‡a

Jedan od uvrijeÅ¾enih argumenata je i to da prelazak na ljetno raÄunanje vremena smanjuje broj prometnih nesreÄ‡a. No ni to, baÅ¡ kao ni priÄa o Å¡tednji energije, nema uporiÅ¡te u argumentima. Dok neke studije tvrde da to nema apsolutno nikakvog utjecaja na broj prometnih nesreÄ‡a, neke pokazuju 0,7% manje nesreÄ‡a sa smrtnim ishodom. No, taj postotak je toliko malen i u okviru statistiÄke greÅ¡ke da se nikakvi zakljuÄci na temelju njega ne mogu donositi.

Pomicanje sata ne Äini nas zdravijima

Jedan od argumenata koji se koristi za pravdanje ljetnog vremena je da nas duÅ¾i dan Äini zdravijima. Istina je da zbog micanja sata noÄ‡ pada kasnije Å¡to ostavlja viÅ¡e prostora za fiziÄke aktivnosti na otvorenom, ali postoji jako puno dokaza da pomicanje sata utjeÄe katastrofalno na psihu i zdravlje.

Pomicanje sata, naime, remeti bioloÅ¡ki ritam. Studije pokazuju da u vrijeme kad u proljeÄ‡e pomiÄemo sat statistike biljeÅ¾e veÄ‡i broj samoubojstava kao i veÄ‡i broj srÄanih udara.

Ljetno raÄunanje vremena koriste “samo” SAD i Zapadna Europa

Ljetno raÄunanje vremena koriste SAD i veÄ‡ina europskih drÅ¾ava. Zanimljivo, u ponekim drÅ¾avama koje se sastoje od viÅ¡e saveznih drÅ¾ava neke zemlje koriste, a neke ne koriste ljetno raÄunanje vremena.

Tako, primjerice, veÄ‡ina ameriÄke savezne drÅ¾ave Arizone ne koristi ovaj princip, iako su ga nekada koristili. Velik broj zemalja, poput Rusije ili Kine, nekada su koristile ljetnu vremensku shemu, ali su od nje odustale. VeÄ‡ina afriÄkih drÅ¾ava nikada nije ni koristila ljetno raÄunanje vremena – donosi Index.hr.

Bivši premijer kasni s plaÄ‡anjem raÄuna

27. ožujka 2016.

185

U ZagrebaÄkom holdingu nesluÅ¾beno se navodi da na juÄeraÅ¡nji dan bivÅ¡i premijer ima nepodmirene raÄune u iznosu neÅ¡to manjem od 3300 kuna. U to je ukljuÄen i stari dug za odvoz otpada, na kojem se obraÄunava i troÅ¡ak javnog biljeÅ¾nika, ali i dug za priÄuvu – donosi Direktno.hr.

MilanoviÄ‡ kasni i s redovitim plaÄ‡anjem komunalija za veljaÄu , za koji je rok bio sredina oÅ¾ujka. Sve zajedno daje navedeni iznos. Dug za odvoz otpada je iz 2014. godine, a nisu podmirene dvije rate. TakoÄ‘er, ostao je veÄ‡ viÅ¡e od dvije godine duÅ¾an oko 1000 kuna za priÄuvu, nesluÅ¾beno nam je potvrÄ‘eno. Tako se nisu pokazale toÄne informacije od Äetvrtka da je dug za otpad moÅ¾da napravio Hrvoje VojkoviÄ‡, bivÅ¡i vlasnik stana od 127 kvadrata i Å¡ef Croatia osiguranja.

UnatoÄ tome Å¡to je VojkoviÄ‡ u drÅ¾avnoj tvrtki zaraÄ‘ivao viÅ¡e od 35.000 kuna mjeseÄno, i on je ostavio dodatni dug za komunalije od oko 1700 kuna. MilanoviÄ‡ je od VojkoviÄ‡a kupio stan 2008.

ZagrebaÄki holding pokuÅ¡ao je ovrÅ¡iti Zorana MilanoviÄ‡a zbog duga za odvoz otpada, a ako ne podmiri stara dugovanja za priÄuvu, uskoro Ä‡e i zbog toga dobiti ovrhu. Ostatak dugovanja joÅ¡ moÅ¾e podmiriti. MeÄ‘utim, kad je Holding u veljaÄi poslao ovrhu bivÅ¡em premijeru, napravili su dvije goleme pogreÅ¡ke. Na ovrsi uopÄ‡e nije njegov OIB, bez kojeg se ovrha ne moÅ¾e provesti. TakoÄ‘er, rjeÅ¡enje o ovrsi je otiÅ¡lo na sasvim drugu adresu u Zagrebu pa je Å¡ef SDP-a i nije primio sve dok se priÄa nije pojavila u medijima, navodi 24 sata.

Preko glasnogovornice SDP-a Danice JuriÄiÄ‡, MilanoviÄ‡ je poruÄio da nema razloga za neplaÄ‡anje raÄuna, ali da su, prema njihovoj evidenciji, platili sve Å¡to je stiglo na naplatu.

“Ovrhu uopÄ‡e nije primio. Ako bilo kakvi dugovi postoje, obitelj Ä‡e postupiti po zakonu i podmiriti ih. To uopÄ‡e nije upitno. Pitanje je jesu li i neki raÄuni otiÅ¡li na pogreÅ¡nu adresu”, rekla je glasnogovornica.

U ZagrebaÄkom holdingu, unatoÄ upitu, nisu se sluÅ¾beno oÄitovali o ovoj pogreÅ¡ci. Saznajemo da krive drÅ¾avnu tvrtku APIS-IT, koja je trebala uskladiti podatke OIB-a i korisnika. Ironija je da je MilanoviÄ‡ev SDP prozivan jer su tu tvrtku napunili svojim ljudima.

U Holdingu su nam rekli kako pozivaju MilanoviÄ‡a da doÄ‘e na Å¡alter i razjasni sve nejasnoÄ‡e, kao i svi ostali graÄ‘ani. InaÄe, lani smo otkrili ni da bivÅ¡i ministar obrane Ante KotromanoviÄ‡, bliski MilanoviÄ‡ev prijatelj, nije Äetiri godine plaÄ‡ao odvoz otpada. On je dug u meÄ‘uvremenu podmirio – piÅ¡e 24 sata, a prenosi Direktno.hr.

Uskršnja "zeko" dekoracija

27. ožujka 2016.

183

DanaÅ¡nji video dana dolazi i obliku savjeta.

Kako na jednostavan i brz naÄin moÅ¾ete ukrasiti uskrÅ¡nji stol pogledajte danaÅ¡nji video dana.

Napravite sami uskrÅ¡njeg zeca od salveta.

Vic dana – Utakmica

27. ožujka 2016.

163

Igraju Å¾ivotinje nogomet i u prvom poluvremenu zavrÅ¡i 0-0.

UÄ‘e stonoga u drugom poluvremenu i zabije tri gola.

Daje stonoga intervju nakon utakmice:

“ZaÅ¡to niste uÅ¡li u prvom poluvremenu?”

“Pa vezala sam kopaÄke.”

Forumaši SDP-a donirali potrebite

27. ožujka 2016.

166

Povodom nadolazeÄ‡ih uskrÅ¡njih blagdana, Forum mladih SDP-a VaraÅ¾din nastojao je razveseliti one kojima je to najpotrebnije, te je tom prigodom donirao uskrÅ¡nji doruÄak Å¡tiÄ‡enicima Doma za Å¾rtve obiteljskog nasilja “UtoÄiÅ¡te Sveti Nikola”, te korisnicima PrenoÄ‡iÅ¡ta za beskuÄ‡nike VaraÅ¾din Udruge Novi put.

Forum mladih SDP-a VaraÅ¾din prikupljenim donacijama od Älanova Foruma mladih, te pojedinih Älanova SDP-a VaraÅ¾din kupio je namirnice za uskrÅ¡nji doruÄak za Å¡tiÄ‡enike Doma za Å¾rtve obiteljskog nasilja “UtoÄiÅ¡te Sveti Nikola”. Kasnije je dio donacije, toÄnije doruÄak, stigao i korisnicima PrenoÄ‡iÅ¡ta za beskuÄ‡nike VaraÅ¾din.

– S obzirom na njihove potrebe ovo je mali poklon, ali Å¾eljeli smo naÅ¡om donacijom bar malo pripomoÄ‡i onima kojima je zaista potrebno. OdvojivÅ¡i onoliko koliko je svatko od nas mogao dati, drago nam je da smo uspjeli sakupiti dovoljno da svi Å¡tiÄ‡enici i korisnici spomenutih ustanova blaguju uskrÅ¡nji doruÄak. Uskoro planiramo organizirati sliÄnu akciju te se nadamo da Ä‡e nam takve akcije postati tradicionalne – poruÄili su forumaÅ¡i.

www.vzaktualno.hr

Jertec dosada priskrbio šest bodova

27. ožujka 2016.

193

Nakon trijumfa protiv Marsonije proteklog vikenda nogometaÅ¡i NK VaraÅ¾dina zabiljeÅ¾ili su drugu pobjedu zaredom i ovoga puta u reÅ¾iji Darija Jerteca. VaraÅ¾dinci su u sklopu 20. kola TreÄ‡e HNL Istok bili bolji na gostovanju od ViÅ¡njevca s minimalnih 1:0, ali sasvim dovoljno za nova tri boda i bodovni odmak od momÄadi na zaÄelju tablice. Jedini pogodak postigao je Jertec u 66. minuti susreta.

Nakon 20 kola VaraÅ¾dinci se nalaze na 13. mjestu s 21 osvojenim bodom. SreÄ‡e nije imala Podravina koja je u zadnjim trenucima igre primila i treÄ‡i gol koji je ujedno znaÄio pobjedu za gostujuÄ‡u Mladost. Do tog trenutku rezultat je glasio 2:2 i sve se Äinilo da Ä‡e barem bod ostati u Ludbregu. Podravina je u teÅ¾oj situaciji nego varaÅ¾dinska momÄad jer se nalazi na pretposljednjem mjestu sa 16 osvojenih bodova.

VaraÅ¾din je u subotu domaÄ‡in Bjelovaru dok Podravina iduÄ‡eg dana gostuje kod posljednje momÄadi na tablici Mladosti iz Antina.

www.vzaktualno.hr

Sve manje graÄ‘ana vjeruje Vladi

27. ožujka 2016.

159

RaspoloÅ¾enje graÄ‘ana Hrvatske skoro tri mjeseca od formiranja nove Vlade sve je pesimistiÄnije, a oni sve manje vjeruju u odrÅ¾ivost vladajuÄ‡e koalicije. Donosi to redovito istraÅ¾ivanje CROBAROMETAR koje provodi IPSOS na 969 graÄ‘ana od 1 do 21. oÅ¾ujka, a objavljuje dnevnik Nove TV.

HDZ i SDP biljeÅ¾e isti rast od jednog postotnog poena u oÅ¾ujku. HDZ je tamo mjesec zavrÅ¡io na 30,2 %, a SDP na 28 %. No, MOST i dalje gubi potporu od izbora i u oÅ¾ujku uÅ¾iva potporu 7,6 % biraÄa. Dok je joÅ¡ u studenom imao 19,1 % potpore. Å½iv zid ima, Äini se, stabilno biraÄko tijelo i to njih 6,3 %, a BandiÄ‡eva stranka uÅ¾iva potporu 3,7 %.

Ostale stranke imaju potporu manju od 2 posto, no veÄ‡ina ih je zastupljena u hrvatskom Saboru. BUZ ima potporu u oÅ¾ujku od 1,9 %. HNS takoÄ‘er uÅ¾iva potporu od 1,9 %. HSS sada s novim predsjednikom ima potporu od 1,7 %, HSU je na 1,6 %, IDS takoÄ‘er ima potporu od 1,6 %, HSP Ante StarÄeviÄ‡ ima potporu od 1,1 % biraÄa. OraH ima istu potporu. Ostale stranke imaju potporu od 5, 9 %. A neodluÄnih je biraÄa u ovom trenutku 7,3 %.

VladajuÄ‡a koalicija, uvjereno je u to 51 % biraÄa, odrÅ¾at Ä‡e se do kraja mandata. Tako misli sve manje ljudi. Prije samo mjesec dana da Ä‡e koalicija odraditi mandat do kraja, vjerovalo je 59 % biraÄa. Istodobno, u ovom trenutku 40 % biraÄa vjeruje kako koalicija neÄ‡e odraditi mandat do kraja, joÅ¡ mjesec prije to je mislilo njih 33 %. No biraÄi Domoljubne koalicije s viÅ¡e od 80 % vjeruju u opstanak ove vlade iduÄ‡e 4 godine.

U ovom trenutku 40 % biraÄa ne odobrava vladinu politiku, a njih 37 % je odobrava. No oÅ¾ujak je mjesec u kojemu je doÅ¡lo do obrata i porastao je broj pesimista, a pao broj optimista koji vjeruju u vladinu politku. Hrvatska ide u loÅ¡em smjeru, to misli 62 % biraÄa. I taj broj pesimista raste iz mjeseca u mjesec. A zato pada broj optimista i trenutno 24 % biraÄa misli da zemlja ide u dobrom smjeru. ÄŒini se da su i biraÄi vladajuÄ‡e koalicije veÄ‡ podijeljeni, tako 51 % biraÄa Domoljubne koalicije misli da zemlja ide u dobrom smjeru. Kod biraÄa Mosta, optimista je manje odnosno, 47 % misli kako zemlja ide u dobrom smjeru.

Rabuzinovi dani

27. ožujka 2016.

139

PuÄko otvoreno uÄiliÅ¡te Novi Marof, Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Novi Marof i TuristiÄka zajednica Grada Novog Marofa pozivaju vas na manifestaciju â€žRabuzinovi dani“ od 30. oÅ¾ujka do 10. travnja, od 8 do 15 sati na 1. katu Kulturnog centra â€žIvan Rabuzin“.

OÄekuju vas kreativne slikarske radionice za uÄenike, izloÅ¾ba porculana, izloÅ¾ba radova iz zaviÄajne zbirke te projekcija filma â€žKljuÄ sreÄ‡e“.

U oÅ¾ujku, mjesecu u kojem slave roÄ‘endan poznatog slikara naivne umjetnosti iz Novog Marofa, Ivana Rabuzina, otvorenje izloÅ¾be porculana i projekcija filma â€žKljuÄ sreÄ‡e“ bit Ä‡e u utorak, 29. oÅ¾ujka, u 17 sati.

www.vzaktualno.hr