2016. – Stranica 735

25. ožujka 2016.

161

-ZAGORJE TREBAMO VAÅ U POMOÄ†…Mama i kÄ‡er (MaÅ¡a 27), (Tara 5 godina) nestale su u srijedu ujutro na podruÄju Zaboka toÄnije na trÅ¾nici i od tada im se gubi svaki trag. Molimo vas,ako tko ima kakvu informaciju da dojavi u policiju…ili ovdje nama…obje su iz Zaboka..naÅ¡e…iz naselja TrÅ¡inski. PODIJELITE SVI…HVALA – apel je objavljen na Facebooku-u.

Nestanak je prijavljen i na stranici nestali.hr. Na stranici navode da se MaÅ¡a udaljila s adrese prebivaliÅ¡ta i da je sa sobom povela kÄ‡er Taru. MaÅ¡a je u trenutku nestanka bila odjevena u plave traper hlaÄe, zimsku jaknu s crno bijelim toÄkama, a na nogama je imala bijele tenisice starke. Tara je u trenutku nestanka bila odjevena u haljinu, bijele Äarape, zimsku jaknu i crne Äizme. Ako ste ih vidjeli nazovite 192 ili se javite u najbliÅ¾u policijsku postaju. MoÅ¾ete i poslati mail na adresu nestali@nestali.hr – donosi Net.hr.

Bivši premijer ne plaÄ‡a raÄune

25. ožujka 2016.

173

BivÅ¡i premijer i sadaÅ¡nji predsjednik SDP-a Zoran MilanoviÄ‡, nije imun na ovrhe. Naime, portal Direktno.hr u posjedu je ovrÅ¡nog prijedloga prema kojem je MilanoviÄ‡ duÅ¾an podmiriti obvezu od 280 kuna i 3 lipe s pripadajuÄ‡om zateznom kamatom.

OvrÅ¡itelj je ZagrebaÄki holding – podruÅ¾nica ÄŒistoÄ‡a. U prijedlogu se napominje da ovrÅ¡enik nije podmirio novÄane obveze te se sukladno OvrÅ¡nom zakonu, Äl. 279., 280. i 281. predlaÅ¾e rjeÅ¡enje o ovrsi.

Ovo moÅ¾da i je simboliÄan iznos, ali kandidat za predsjednika SDP-a i bivÅ¡i premijer nepoÅ¡tivanjem zakona ne pokazuje najbolji primjer. Da nema financijskih sredstava kao Å¡to mnogi nemaju u Hrvatskoj, ne bi niÅ¡ta rekli – donosi portal Direktno.hr.

Veliki rukometni turnir za mlaÄ‘e igraÄe

25. ožujka 2016.

203

Gradski rukometni klub VaraÅ¾din 1930 u subotu, 26. oÅ¾ujka 2016., organizira 2. Uskrsni meÄ‘unarodni rukometni turnir za mlaÄ‘e kadete, igraÄe 2000. godiÅ¡ta. Na turniru u Gradskoj sportskoj dvorani VaraÅ¾din na Dravi sudjelovat Ä‡e osam klubova iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.

U dvije dvorane Arene igrat Ä‡e mladi rukometaÅ¡i iz RK Jeruzalem iz OrmoÅ¾a, RK Borac M:tel iz Banja Luke, RK Umag i domaÄ‡ini iz GRK VaraÅ¾din 1930 (grupa A) te RK Prvo plinarsko druÅ¡tvo iz Zagreba, RK Karlovac, MRK ÄŒakovec i RK Viro iz Virovitice (grupa B). Turnir Ä‡e poÄeti u 10 sati. Svaka ekipa igra tri utakmice u grupi. Potom se igra za plasman, polufinale, za treÄ‡e mjesto i za prvo mjesto. PredviÄ‘eni zavrÅ¡etak turnira je oko 19 sati. Turnir u 10 sati poÄinju GRK VaraÅ¾din 1930 i Jeruzalem odnosno ÄŒakovec i Viro.

www.vzaktualno.hr

GraÄ‘ani Ä‡e morati u nabavu novih televizora

25. ožujka 2016.

217

Hrvatska regulatorna agencija za mreÅ¾ne djelatnosti (HAKOM) objavila je na svojim stranicama kako Hrvatsku oÄekuje prelazak sa standarda DVB-T na DVB-T2 nakon isteka postojeÄ‡ih dozvola za multiplekse digitalne zemaljske televizije.

No to se neÄ‡e dogoditi prije 2019. To bi znaÄilo da Ä‡e graÄ‘ani morati nabaviti nove televizore ili prilagoditi prijamniÄku opremu novom standardu. Osim graÄ‘ana, za koje se procjenjuje da Ä‡e morati uloÅ¾iti oko 300 milijuna kuna u novu opremu, prelazak na DVB-T2 zahtijevat Ä‡e nabavku nove opreme i za TV kuÄ‡e, ali i OdaÅ¡iljaÄe i veze, piÅ¡e tportal.hr.

Zbog prelaska na standard DVB-T2 u HAKOM-u navode da se od poÄetka 2017. predviÄ‘a jasno oznaÄavanje prijamniÄke opreme. Dodaju da je u tijeku izrada prijedloga Strategije prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2, a ona Ä‡e definirati vremenski okvir prelaska na njega, kao i sustav kodiranja koji Ä‡e se koristiti.

Navedena strategija trebala bi biti dovrÅ¡ena do kraja ove godine. OÄekuje se da Ä‡e se prelazak na sustav DVB-T2 u Hrvatskoj dogoditi istekom postojeÄ‡ih dozvola za multiplekse digitalne zemaljske televizije (2019. – 2020.), no svakako ne prije 2019.

Iz HAKOM-a istiÄu da se sve radi kako bi se omoguÄ‡io razvoj novih usluga i odrÅ¾ala konkurentnost platforme za digitalnu zemaljsku televiziju u periodu do 2030. te da je zato potreban prelazak na DVB-T2, kao i novi i uÄinkovitiji sustav kodiranja, a prema svemu sudeÄ‡i, oÄekuje se da Ä‡e to biti H.265/HEVC. Kako Ä‡e strategija definirati i kakvoÄ‡u slike, oÄekuje se da Ä‡e se svi programi s nacionalnim pokrivanjem odaÅ¡iljati u visokoj kakvoÄ‡i slike.

Ono Å¡to je posebno bitno za graÄ‘ane koji u skoroj buduÄ‡nosti planiraju kupiti novi televizor, napominju u HAKOM-u, jest da obrate paÅ¾nju na to podrÅ¾ava li on sustav DVB-T2 i sustav kodiranja H.265/HEVC kako bi izbjegli dodatne troÅ¡kove u buduÄ‡nosti.

Svi oni koji imaju televizore Å¡to ne podrÅ¾avaju DVB -T2 morat Ä‡e nabaviti nove prijamnike STB – Set Top Box, odnosno male crne kutije koje danas imaju pored televizora ukoliko imaju one starije generacije. Prema HAKOM-ovom istraÅ¾ivanju, 1,2 milijuna TV pretplatnika trebalo bi kupiti stup-boxove za DVB-T2 ili nove televizore. TrenutaÄna cijena spomenutih stup-boxova iznosi 250 kuna. Drugim rijeÄima, rijeÄ je o poslu od 300 milijuna kuna.

Hrvatska je na digitalni signal u potpunosti preÅ¡la poÄetkom 2011., a kako bi pretplatnicima financijski olakÅ¡ale prelazak s analognog na digitalni signal, tadaÅ¡nje vlasti dijelile su im tri godine vauÄere kojima se ostvarivao popust za nabavu prijemnika sa sustavom DVB-T, za Å¡to je potroÅ¡eno 169 milijuna kuna. HoÄ‡e li se sliÄna akcija provesti i prilikom prelaska na standard DVB-T2, za sada nije poznato.

Ono Å¡to je poznato je to da se u naÅ¡im trgovinama joÅ¡ uvijek moÅ¾e pronaÄ‡i sve i svaÅ¡ta, za razliku od Italije, koja je zakonskim rjeÅ¡enjem s poÄetkom 2015. zabranila prodaju svih televizora koji nemaju ugraÄ‘en standard DVB-T2.

www.vzaktualno.hr

Otkupne cijene mlijeka drastiÄno padaju

25. ožujka 2016.

190

U veljaÄi je realna otkupna cijena mlijeka bila 2,280 kunu za kilogram, dok je proÅ¡le godine u veljaÄi iznosila 2,622 kuna. U oÅ¾ujku je pak cijena dodatno pala na 2,278 kuna, piÅ¡e agrobiz.hr.

Prema procjenama otkupna cijena mlijeka se, naime, u oÅ¾ujku nastavila uruÅ¡avati i pala je na 2,278 kuna za kilogram, dok je u veljaÄi prosjeÄna otkupna cijena bila 2,280 kuna. Mljekari veÄ‡ nekoliko mjeseci upozoravaju kako Ä‡e uruÅ¡avanje cijena koje je zapoÄelo joÅ¡ od ljeta dovesti do ponovnog vala odustajanja od ove proizvodnje.

Na proÅ¡lotjednoj sjednici Odobra za poljoprivredu Sabora mljekari su uputili dramatiÄan apel i molbe da se realno sagleda situacija jer bi ih daljnji pad otkupne cijene mogao dovesti do potpunog kolapsa. Utjecaj ogromnih zaliha na europskom trÅ¾iÅ¡tu zbog ruskih sankcija, te ukidanja mlijeÄnih kvota utjecali su na poÄetak nove mlijeÄne krize koja je zahvatila brojne europske zemlje.

Prema podacima TrÅ¾iÅ¡nog informacijskog sustava u poljoprivredi zadnji put je cijena mlijeka bila na ovako niskoj razini u rujnu 2012. godine kada je otkupna cijena iznosila 2,235 kuna za kilogram mlijeka standardne kvalitete.

Mljekare su na poÄetku ove godine, dakle u sijeÄnju mlijeko otkupljivale po prosjeÄnoj cijeni od 2,435 kuna, dok je primjerice joÅ¡ u studenom 2015. cijena bila na razini od 2,447 kuna.

Rekordna otkupna cijena je prema tablici TISUP-a bila u prosincu 2013. godine kada se popela na 2,882 kune.

www.vzaktualno.hr

Rezultati istraÅ¾ivanja „Moje mjesto u zajednici“

25. ožujka 2016.

181

U srijedu je u Velikoj vijeÄ‡nici MeÄ‘imurske Å¾upanije Udruga Zora predstavila rezultate istraÅ¾ivanja â€žMoje mjesto u zajednici“ koje su proveli u sklopu istoimenog projekta Udruge Zora i partnera, udruge K-Zona iz Zagreba i Centrom za odrÅ¾ivi razvoj iz Imotskog.

MeÄ‘imurski Å¾upan Matija Posavec izrazio je punu podrÅ¡ku ovom projektu kojeg je podrÅ¾ala i MeÄ‘imurska Å¾upanija, te udruzi Zora. Naveo je kako je vaÅ¾no sluÅ¡ati miÅ¡ljenje graÄ‘ana te kako Ä‡e rezultati istraÅ¾ivanja biti korisni svim okupljenima, predstavnicima raznih udruga, institucija i jedinicama lokalne samouprave u kreiranju svojih aktivnosti i usluga.

Ovo istraÅ¾ivanje usporedno je provodeno u tri lokalne zajednice – MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji, zagrebaÄkom kvartu TreÅ¡njevka te Imotskoj krajini putem opÅ¡irnih upitnika terenskim i on-line anketiranjem. Ukupno je u istraÅ¾ivanju sudjelovalo 1028 ispitanika/ca, dok ih je iz MeÄ‘imurske Å¾upanije bilo 345 koje je na terenu ispitivalo 28 volontera/ki, dok je manji dio (12 %) odgovarao putem on-line upitnika.

Na temelju istraÅ¾ivanja, konaÄnu ocjenu i listu prioritetnih potreba dobili su spajanjem rezultata ispitivanja percepcije vaÅ¾nosti potrebe i problema s kojim su se graÄ‘ani/ke ili njihova bliÅ¾a obitelj susreli u posljednje dvije godine u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

Prioriteti su poticanje zaposlenosti i gospodarstva, uÄinkovitost javne uprave i institucija te prometna i komunalna infrastruktura, a ostala podruÄja rangirana po vaÅ¾nosti su briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga, druÅ¡tvena solidarnost, prava marginaliziranih skupina, dostupnost i koriÅ¡tenje javnih sadrÅ¾aja te druÅ¡tveni, kulturni i sportski sadrÅ¾aji.

Ako se usporede sve tri zajednice u kojima je istraÅ¾ivanje provodeno, ima puno sliÄnosti. U svim je regijama poticanje zaposlenosti i gospodarstva prioritetna potreba. UÄinkovitost javne uprave i institucija prioritetna je potreba u Imotskoj krajini i MeÄ‘imurju, a problemi su sliÄni – traÅ¾i se ubrzanje administracije pri izdavanju dozvola i veÄ‡u efikasnost, vidljivost i vjerodostojnost sluÅ¾be za prijavljivanje nepotizma, korupcije i klijentelizma.

Aktivnost graÄ‘ana u lokalnoj zajednici je vrlo razliÄita, a rezultati su pokazali kako su graÄ‘ani/ke u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji puno aktivniji, Å¡to predstavlja veliki potencijal, jer samo zajednica s aktivnim graÄ‘anima moÅ¾e biti efikasna lokalna zajednica, istiÄu iz Udruge Zora.

www.vzaktualno.hr

Video dana – Sa osmjehom u novi tjedan

24. ožujka 2016.

admin

1255

Video

Današnji video dana ima u glavnoj ulozi upravo one koje nikad, ali baš nikad ne želite sresti na cesti.

Neki ljudi jednostavno nisu rođeni za vozače.
Današnji video dana ima u glavnoj ulozi upravo one koje nikad, ali baš nikad ne želite sresti na cesti. Pogledajte video BFV media grupe i sa osmjehom krenite u ovotjedne radne pobjede.

Što su krumpir i Äešnjak ako nisu povrÄ‡e?

24. ožujka 2016.

620

ÄŒeÅ¡njak viÅ¡e nije povrÄ‡e, a neki Äak tvrde da je i krumpir izbaÄen iz te kategorije.

– ÄŒeÅ¡njak je ove godine dobio status ljekovitog bilja, odnosno Svjetska zdravstvena organizacija je priznala ljekovita svojstva ÄeÅ¡njaka. Iako je ÄeÅ¡njak u narodnoj medicini stoljeÄ‡ima poznat kao prirodni antibiotik Äije je djelovanje kako preventivno tako i kurativno kod bolesti diÅ¡nih organa, krvoÅ¾ilnog sustava, kod visokog tlaka, gripa i prehlada – rekla je Mara ÄŒuljak, predsjednice Udruge ÄŒeÅ¡njak iz CeriÄ‡a za agroklub.hr.

Kao dobra strana te promjene se moÅ¾e navesti malo veÄ‡i poticaj. ÄŒuljak istiÄe da je do sada poticaj bio kao i za sve ostale kulture u povrÄ‡arstvu – 2.250 kn/ha. Sada bi se mogao uveÄ‡ati na 2.800kn/ha.

Na administrativno svrstavanje povrtne kulture krumpira u neku drugu kategoriju (Äini se da je sada ratarska kultura?) upozorili su proizvoÄ‘aÄi krumpira u meÄ‘imurskoj opÄ‡ini Belica.

– NajviÅ¡e se bunimo mi proizvoÄ‘aÄi krumpira iz Belice, jer smatramo da smo neopravdano oÅ¡teÄ‡eni. Zbog toga smo uputili dopis Ministarstvu poljoprivrede od kojeg traÅ¾imo da se ispravi nepravda. Nadamo se da Ä‡e to novi ministar Davor RomiÄ‡ i uÄiniti – potvrdio je i za Agroklub predsjednik Udruge proizvoÄ‘aÄa krumpira Dragutin Taradi.

KaÅ¾e da su u manjem dijelu oÅ¡teÄ‡eni zbog smanjenja poticaja, a najviÅ¡e kod apliciranja svojih projekata za sufinanciranje investicija kroz neku od mjera Programa ruralnog razvoja, jer gube odreÄ‘eni broj bodova, nakon Å¡to je bivÅ¡e Ministarstvo poljoprivrede proÅ¡le godine donijelo, kako kaÅ¾e, Äudnu odluku.

www.vzaktualno.hr

Å½elite li putovati po svijetu, kušati pivo i još zaraditi?

24. ožujka 2016.

148

Tri pripravnika Ä‡e na svojim putovanjima posjeÄ‡ivati festivale i razne pivovare, snimati videoizvjeÅ¡taje, te pisati blog i postove na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama. Tvrtka traÅ¾i kandidate koji su dobri poznavatelji piva, otvoreni, prijateljski nastrojeni, vole komunikaciju, te su spremni podijeliti sa drugima svoju ljubav prema pivu, piÅ¡e agrobiz.hr.

FranÅ¡izni pub “World of Beer” objavio je natjeÄaj za zapoÅ¡ljavanje i nudi zanimljiv posao za trojicu zaposlenika koji bi trebali putovati po svijetu i kuÅ¡ati pivo. Kako prenose agencije tri sretnika koji Ä‡e biti odbarani Ä‡e obavljati posao u sklopu kojeg Ä‡e putovati svijetom i piti pivo, te pisati o svojim iskustvima u posebnim izvjeÅ¡tajima.

Oni Ä‡e na svojim putovanjima posjeÄ‡ivati festivale i razne pivovare, snimati videoizvjeÅ¡taje, te pisati blog i postove na druÅ¡tvenim mreÅ¾ama. Tvrtka traÅ¾i kandidate koji su dobri poznavatelji piva, otvoreni, prijateljski nastrojeni, vole komunikaciju, te su spremni podijeliti sa drugima svoju ljubav prema pivu. Kandidati moraju imati viÅ¡e od 21 godine.

No, za razliku od drugih vrsta pripravniÄkog staÅ¾a, ovaj se zapravo i plaÄ‡a, i to 12.000 dolara, plus smjeÅ¡taj i troÅ¡kovi puta.

Prijave traju do 26. oÅ¾ujka, a kako biste dobili posao, poslodavce morate oduÅ¡eviti jednominutnim videom u kojem Ä‡ete ih uvjeriti da ste baÅ¡ vi prava osoba za ovaj posao.

Oglas za posao moÅ¾ete vidjeti na https://worldofbeer.com/

www.vzaktualno.hr

Rijeka europska prijestolnica kulture za 2020.

24. ožujka 2016.

158

Odbor za odabir sastavljen od neovisnih struÄnjaka koji je ocjenjivao hrvatske gradove kandidirane za status europske prijestolnice kulture za 2020. preporuÄio je da se ta titula dodijeli Rijeci. Nakon prvog kruga odabira u svibnju 2015. u zavrÅ¡ni krug uÅ¡la su joÅ¡ tri grada: Dubrovnik, Osijek i Pula.

OÄekuje se da Ä‡e nadleÅ¾na hrvatska tijela Rijeci sluÅ¾beno dodijeliti titulu tijekom sljedeÄ‡ih mjeseci.

ProglaÅ¡enje europskih prijestolnica kulture pokrenuto je 1985. na inicijativu tadaÅ¡nje grÄke ministrice kulture Meline Mercouri, a otad je preraslo u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Europi te postalo jedno od najpoznatijih – i najomiljenijih – djelovanja Europske unije.

Izvorni motivi za pokretanje projekta danas su vaÅ¾niji no ikad. Cilj mu je Europljanima pruÅ¾iti priliku da bolje upoznaju kulturu drugih Europljana, da stupe u meÄ‘ukulturalni dijalog te da uÅ¾ivaju u zajedniÄkoj povijesti i vrijednostima: drugim rijeÄima, da doÅ¾ive osjeÄ‡aj pripadnosti istoj europskoj zajednici.

Tibor Navracsics, europski povjerenik zaduÅ¾en za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je: â€žHrvatska je najnovija Älanica Europske unije, kojoj je pristupila u srpnju 2013., a ovo Ä‡e biti prva europska prijestolnica kulture u toj zemlji, zbog Äega Ä‡e ne samo pobjedniÄki grad, veÄ‡ i cijela Hrvatska biti u srediÅ¡tu europske pozornosti. Danas iskreno Äestitam Rijeci na uspjeÅ¡noj kandidaturi. Natjecanje je bilo vrlo intenzivno, a izbor je s devet poÄetnih kandidata proÅ¡log proljeÄ‡a suÅ¾en na njih Äetiri. Velik broj sudionika dokaz je dugoroÄne atraktivnosti tog djelovanja Europske unije. Siguran sam da Ä‡e Rijeka posjetiteljima iz Europe i cijelog svijeta pruÅ¾iti priliku da upoznaju ne samo grad i njegove kulturne tekovine, veÄ‡ i kulturnu raznolikost i zajedniÄke vrijednosti EU-a. Uvjeren sam da Ä‡e titula Rijeci i okolnim podruÄjima donijeti velike dugoroÄne kulturne, gospodarske i druÅ¡tvene koristi, kao Å¡to je to bio sluÄaj i s mnogim dosadaÅ¡njim europskim prijestolnicama kulture.“

www.vzaktualno.hr