2016. – Stranica 736

Rekonstrukcija transportnog vodoopskrbnog cjevovoda

24. ožujka 2016.

169

U gradu Novom Marofu krenula je rekonstrukcija transportnog vodoopskrbnog cjevovoda na dionici ÄŒrni Most-KrÄ.

Novi cjevovod izveden je u duÅ¾ini od 880 metara duktilnim cijevima, DUCTIL dn 400 mm. RijeÄ je o investiciji vrijednoj 1.500.000 kuna.

– Zadovoljan sam dosad uÄinjenim i oÄekujem nastavak radova na ovom projektu. Slijedi sanacija svih preostalih kritiÄnih toÄaka na regionalnom vodovodu, pogotovo dionica vodovoda gdje joÅ¡ postoje i u funkciji su salonitne cijevi – izjavio je gradonaÄelnik SiniÅ¡a JenkaÄ.

www.vzaktualno.hr

Za gradski javni prijevoz

24. ožujka 2016.

135

Iz varaÅ¾dinske Å¾upanijske podruÅ¾nice Hrvatskih laburista stiglo je priopÄ‡enje predsjednika BoÅ¾idara KolariÄ‡a:

â€žKao Å¡to je poznato javnosti javni prijevoz koji je najviÅ¡e potreban upravo stanovnicima prigradskih naselja rak je rana naÅ¡eg grada. Stoga je inicijativa HNS-a i peticija vezana za javni prijevoz hvale vrijedna, ali o tome Laburisti imaju svoj stav i o tome sam kao gradski vijeÄ‡nik govorio na proÅ¡loj sjednici Gradskog vijeÄ‡a. Samo na ime subvencije karata Grad Ä‡e buduÄ‡em koncesionaru isplatiti za pet godina koncesije i za pet linija oko 3,5 milijuna kuna. Za taj novac Grad bi mogao bez imalo problema kupiti pet autobusa i imati vlastiti prijevoz. Osim redovnih linija u organizaciji Grada postoji bezbroj moguÄ‡nosti koriÅ¡tenja vlastitog voznog parka Äime bi se osigurale plaÄ‡e vozaÄa i servisiranje mini buseva. A troÅ¡kovi odrÅ¾avanja istih u prvih pet godina i tako nisu veliki. Nastavno na diskusiju u Gradskom vijeÄ‡u Laburisti grada VaraÅ¾dina Ä‡e se i dalje zalagati za gradski prijevoz koji bi bio u vlasniÅ¡tvu Grada jer je oÄito da je to najkvalitetnije rjeÅ¡enje.“

www.vzaktualno.hr

Rodeš do treÄ‡eg mjesta

24. ožujka 2016.

181

Istok RodeÅ¡ neki je dan na prvenstvu Hrvatske u slalomu, odrÅ¾anom na Sljemenu, ispao u drugoj voÅ¾nji, no danas je u FIS utrci, u istoj disciplini i na istom mjestu, osvojio treÄ‡e mjesto.

Zanimljivo je spomenuti kako je legendarni Ivica KosteliÄ‡ bio tek osmi sa 0.70 sekundi zaostatka za Istokom. Prvo mjesto pripalo je Slovencu Stefanu Hadalinu, dok je drugi bio Hrvat Matej VidoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr/r.l.

KaradÅ¾iÄ‡u 40 godina zatvora

24. ožujka 2016.

159

15:40 – Radovan KaradÅ¾iÄ‡ osuÄ‘en je po 11 toÄaka optuÅ¾nice na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora.Nije osuÄ‘en samo po toÄci jedan za poÄinjenje genocida u 7 opÄ‡ina.VijeÄ‡e je ustanovilo da je KaradÅ¾iÄ‡ odgovoran za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici – donosi Jutarnji.hr.

15:30 –PoÄelo je Äitanje dijelova optuÅ¾nice u odnosu na Srebrenicu. Opisuje se tijek razvoja i poÄinjenja zloÄina u Srebrenici. Opisalo se kako su i prije ubojstava u PotoÄarima u enklavi Srebrenica uvjeti za Å¾ivot bili gotovo nemoguÄ‡i.

VijeÄ‡e ispituje odgovornost KaradÅ¾iÄ‡a za ubijanja u Srebrenici. VijeÄ‡e je zakljuÄilo da su KaradÅ¾iÄ‡ i MladiÄ‡ imali zajedniÄki plan da prisilno uklone BoÅ¡njake iz Srebrenice. TakoÄ‘er je zakljuÄeno da je imao namjeru proÅ¡iriti plan uklanjanja i na ubijanje bosanskih muÅ¡karaca. KaradÅ¾iÄ‡ je osobno je naredio da se muslimaski muÅ¡karci premjeste iz Brazunca u opÄ‡inu Zvornik kako bi bili pobijeni.

VijeÄ‡e je uvjereno da su Ratko MladiÄ‡ i joÅ¡ nekoliko zapovjednika dijelili zajedniÄki cilj da se eliminiraju bosanski Muslimani tako da Ä‡e se prisilno ukloniti Å¾ene, starci i djeca iz PotoÄara. KaradÅ¾iÄ‡ nije spomenut.

Snage bosanskih Srba su 13. srpnja zatoÄile izmeÄ‘u 1500 i 2000 muslimanskih muÅ¡karaca i mladiÄ‡a – kasno te noÄ‡i snage bosanskih Srba ubile su izmeÄ‘u 855 i 1016 muslimaskih muÅ¡karaca u skladiÅ¡tu u Kravici. Te veÄeri je viÅ¡e tisuÄ‡a muslimaskih muÅ¡karaca iz Bratunca prevezno u Zvornik gdje su tijekom narednih nekoliko dana Å¡irom opÄ‡ine Zvornik streljani.

14:25 -Radovan KaradÅ¾iÄ‡ snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju u odnosu na sedam opÄ‡ina. Dakle, kriv je za zloÄine protiv ÄovjeÄnosti i krÅ¡enje zakona i obiÄaja ratovanja. Po toÄki jedan optuÅ¾nice nije proglaÅ¡en krivim za genocid koji VijeÄ‡e nije utvrdilo u prvom dijelu optuÅ¾nice u odnosu na sedam opÄ‡ina – istaknuo je prilikom Äitanja presude Radovanu KaradÅ¾iÄ‡u, predsjednik Sudskog vijeÄ‡a Korejac O-Gon Kwon – donosi Jutarnji.hr.

VijeÄ‡e zakljuÄuje da je optuÅ¾eni trebao znati da postoji rizik zloÄina nad nesrpskim stanovniÅ¡tvom tijekom provoÄ‘enja UdruÅ¾enog zloÄinaÄkog pothvata. KaradÅ¾iÄ‡ je mogao predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovniÅ¡tva.

KaradÅ¾iÄ‡ snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno Å¡irenje terora nad stanovniÅ¡tvom u Sarajevu!

VijeÄ‡e je utvrdilo da je postojao plan da se bosanski Hrvati i BoÅ¡njaci uklone s podruÄja na kojima su Å¾ivjeli Srbi. VijeÄ‡e je utvrdilo da je KaradÅ¾iÄ‡ znaÄajno pomogao udruÅ¾enom zloÄinaÄkom pothvatu. OptuÅ¾eni je imao srediÅ¡nje mjesto u protjerivanju nesrpskog stanovniÅ¡tva, Å¡irenju propagande protiv Hrvata i BoÅ¡njaka te je njegova retorika koriÅ¡tena kako bi se proÅ¡irila mrÅ¾nja prema Hrvatima i Muslimanima.

Uskršnja pisanica s vidoveÄkim motivima

24. ožujka 2016.

164

Povodom nadolazeÄ‡eg blagdana Uskrsa zelenu povrÅ¡inu ispred opÄ‡inske zgrade u Vidovcu krasi velika uskrÅ¡nja pisanica.

Postavljanje uskrÅ¡nje pisanice rezultat je dobre suradnje izmeÄ‘u dviju vidoveÄkih udruga. ÄŒlanovi Udruge branitelja i veterana domovinskog rata OpÄ‡ine Vidovec organizirali su akciju ÄiÅ¡Ä‡enja zelenih povrÅ¡ina oko centra Vidovca te su ispred opÄ‡inske zgrade pripremili teren za postavljanje uskrÅ¡nje pisanice. Pisanicu na kojoj su oslikani motivi vidoveÄkog kraja, postavila je Udruga Å¾ena OpÄ‡ine Vidovec, Äije su Älanice istu i oslikale.

NaÄelnik Bruno HraniÄ‡ ponosan je na rad vidoveÄkih udruga Äija suradnja uvijek ima pozitivan ishod te je uvjeren da Ä‡e pisanica donijeti malo radosti u ovo preduskrÅ¡nje razdoblje.

www.vzaktualno.hr

OpÄ‡ine imaju spremne projekte vrijedne 500 milijuna eura

24. ožujka 2016.

198

Predstavnici Udruge opÄ‡ina u Republici Hrvatskoj i naÄelnici opÄ‡ina s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije susreli su se u Äetvrtak u VaraÅ¾dinu na radnom sastanku. Teme sastanka bile su razgovori o aktualnoj situaciji u hrvatskoj lokalnoj samoupravi, pitanjima njezine reforme i financiranju opÄ‡inskih projekata.

17 od 22 opÄ‡ine u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji Älanice su Udruge opÄ‡ina, a predsjednik Äuro BukviÄ‡ oÄekuje da Ä‡e to uskoro biti i preostalih pet. Dodao je da se u javnosti provlaÄi teza da su opÄ‡ine trome i neefikasne, a Udruga opÄ‡ina upravo to Å¾eli promijeniti.

Govorilo se o ulaganjima u ruralni razvoj odnosno mjeri 7.4.

– OÄekujem uskoro 100 milijuna eura, a kompletna mjera je izmeÄ‘u 200 i 300 milijuna. Tu ima dosta toga nerazjaÅ¡njenog pa smo u dogovorima s novim ministrom ToluÅ¡iÄ‡em. ObeÄ‡anje je da Ä‡e mjera biti raspisana u petom mjesecu. To je mjera koju opÄ‡ine Äekaju od 2012. Od kada je mjera najavljena iÅ¡li smo prema opÄ‡inama da sva svoja financijska sredstva uloÅ¾e u projektne dokumentacije. U cijeloj Hrvatskoj opÄ‡ine imaju spremne gotove projekte za 500 milijuna eura, projekte spremne za aplikaciju. Znamo Å¡to to znaÄi za pokretanje gospodarstva. Uvjeren sam da Ä‡e opÄ‡ine pokazati da su spremne odgovoriti na sve natjeÄaje koji Ä‡e biti raspisivani – rekao je BukviÄ‡ te dodao da Ä‡e to biti pokazatelj da je ukidanje opÄ‡ina ishitreno.

Pojasnio je da Udruga opÄ‡ina u zadnjih pet godina zagovara reforme ta da je upozoravala da je stanje u opÄ‡inama neodrÅ¾ivo jer su u Å¡est godina s osnova poreza na dohodak izgubile 600 milijuna kuna.

– Mi traÅ¾imo i hoÄ‡emo reforme, ali ne pauÅ¡alno nego Å¾elimo fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju. OpÄ‡ine su opravdale svoje postojanje. U 428 opÄ‡ina Å¾ivi 1,3 milijuna stanovnika. Udruga opÄ‡ina smatra da trebala pitati ljude koji u njima Å¾ive Å¡to Å¾ele, a ne samo politiÄare – kazao je BukviÄ‡.

NaÄelnik OpÄ‡ine Vidovec Bruno HraniÄ‡ tajnik je Udruge opÄ‡ine i dobro je upoznat s problemima na terenu i aktivnostima kojima se oni pokuÅ¡avaju rijeÅ¡iti.

– VaraÅ¾dinska Å¾upanija je u samom vrhu Å¡to se tiÄe projekata. 14 opÄ‡ina koje su se javile na naÅ¡u anketu imaju spremne projekte vrijedne 33 milijuna eura. 2012. smo krenuli u pripremanje projekta. Sada traÅ¾imo naÄin da se opÄ‡inama, meÄ‘u kojima je i Vidovec, omoguÄ‡i da zbog isteka graÄ‘evinskih dozvola ne budu kaÅ¾njene zato Å¡to su bile aÅ¾urne i poÄele na vrijeme, a pravilnici nisu bili pripremljeni i natjeÄaji otvarani. Moramo ukloniti te prepreke, kao i limite kod prijava projekata – rekao je HraniÄ‡ koji je objasnio da su naÄelnici opÄ‡ina jako dobro educirani, a imaju i ljude u opÄ‡inama s certifikatima za pripremu projekata.

– SuraÄ‘ujemo dobro s agencijama, primjerice varaÅ¾dinska AZRA radi na projektu djeÄjeg vrtiÄ‡a u Vidovcu. Nitko ne moÅ¾e reÄ‡i da opÄ‡ine nisu sposobne i da kasne s projektima – zakljuÄio je HraniÄ‡ na sastanku naÄelnika opÄ‡ina u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji s predstavnicima Udruge opÄ‡ina u Republici Hrvatskoj.

www.vzaktualno.hr

Partnerski odbor o Strategiji razvoja

24. ožujka 2016.

154

Prvi sastanak partnerskog odbora OpÄ‡ine SraÄinec i Agencije za razvoj VaraÅ¾dinske Å¾upanije odrÅ¾an je u maloj dvorani Doma kulture u SraÄincu. U ime AZRA-e rad na izradi Strategije razvoja OpÄ‡ine SraÄinec predstavile su Sanja Sokol i Ivana Gruber OsonjaÄki, a sa strane OpÄ‡ine SraÄinec naÄelnik OpÄ‡ine BoÅ¾idar Novoselec i njegov zamjenik Krunoslav LukaÄiÄ‡, inaÄe i direktor AZRA-e, informacije su iz opÄ‡inske uprave.

Predstavljeni su dosadaÅ¡nji koraci u izradi Strategije razvoja OpÄ‡ine SraÄinec za razdoblje od 2015. do 2020. godine, najviÅ¡e kroz analizu stanja, SWOT analize po pojedinim znaÄajkama i akcijski plan za ostvarivanje ciljeva. Osim toga, zainteresirani su mogli postavljati pitanja, a svi su pozvani na suradnju uz Å¾elju da daju svoj doprinos u izradi Strategije razvoja OpÄ‡ine SraÄinec, koja Ä‡e biti jedan od temeljnih opÄ‡inskih dokumenata. MoÅ¾ete se ukljuÄiti tako da date svoje prijedloge popunjavanjem obrasca i da ga dostavite u OpÄ‡inu SraÄinec.

www.vzaktualno.hr

720.000 kuna za regulaciju vodotoka

24. ožujka 2016.

172

Kako bi pravovremeno sprijeÄili nastanak poplava na svom podruÄju, OpÄ‡ina Vidovec u suradnji s Hrvatskim vodama, proÅ¡le je godine pokrenula regulaciju rijeÄnog toka rijeke Plitvice i regulaciju kanala na podruÄju opÄ‡ine.

Najprije se krenulo s regulacijom rijeke Plitvice, odnosno regulacijom ÄŒrne mlake kroz naselja Domitrovec i Budislavec, a zatim je uslijedila regulacija kanala Krkanec-ZamlaÄa i kanala Prekno.

Investicija vrijedna 720.000 kuna financirana je iz naknade za ureÄ‘enje voda koju mjeÅ¡tani plaÄ‡aju u sklopu komunalne naknade.

Pravovremenom regulacijom rijeÄnog toka i kanala, OpÄ‡ina Vidovec je unatoÄ proÅ¡logodiÅ¡njim obilnim kiÅ¡ama, sprijeÄila moguÄ‡nost katastrofalnog djelovanja poplava te uniÅ¡tavanje stambenih objekata i poljoprivrednih povrÅ¡ina svojih mjeÅ¡tana, istiÄu iz opÄ‡inske uprave.

www.vzaktualno.hr

Lepoglava treba poveÄ‡anje smještajnih kapaciteta

24. ožujka 2016.

191

Rad TuristiÄke zajednice grada Lepoglave u protekloj godini bio je uspjeÅ¡an, Å¡to su na redovitoj godiÅ¡njoj SkupÅ¡tini odrÅ¾anoj u Lepoglavi, potvrdili njeni Älanovi. Naime u protekloj je godini TuristiÄka zajednica grada Lepoglave ostvarila oko 90 posto planiranog programa pri Äemu dio projekata uz financijsku potporu Hrvatske turistiÄke zajednice.

IzmeÄ‘u ostalog, protekle je godine dodatno ureÄ‘en prilaz lokalitetu Gaveznica na kojem postavljeno sedam klupa sa stolom za prezentacije te dvije table s informacijama o samom lokalitetu. TakoÄ‘er protekle je godine u Ulici hrvatskih pavlina u Lepoglavi postavljeno 20-ak banera s lepoglavskim Äipkama Äime je omoguÄ‡eno posjetiteljima koji dolaze u Lepoglavu razgledati lepoglavsku Äipku Å¡eÄ‡uÄ‡i ulicom.

– Od ostalih proÅ¡logodiÅ¡njih dogaÄ‘anja, a realizirali smo veÄ‡inu planiranih, izdvojiti mogu faÅ¡nik, obiljeÅ¾avanje Uskrsa, MeÄ‘unarodni festival Äipke, Lepoglavske dane, BoÅ¾iÄ‡ni koncert te akciju Cvijet za ljepÅ¡i grad. MeÄ‘u navedenim manifestacijama sve izravno ne doprinose dolasku turista u Lepoglavu, no jedna od zadaÄ‡a TuristiÄke zajednice je da stanovnicima grada poboljÅ¡a uvjete Å¾ivljenja u gradu, tako da neke manifestacije radimo iskljuÄivo na lokalnom nivou. Jedna od takvih je Cvijet za ljepÅ¡i grad za koju volimo reÄ‡i da je dobar duh naÅ¡eg grada kojom potiÄemo graÄ‘ane da ureÄ‘uju vizuru grada Lepoglave – istaknula je direktorica TuristiÄke zajednice grada Lepoglave Ljubica DuboveÄak.

SkupÅ¡tina je odrÅ¾ana pod predsjedanjem gradonaÄelnika grada Lepoglave Marijana Å kvariÄ‡akoji je naglasio da TuristiÄka zajednica djeluje uz znaÄajnu financijsku potporu Grada Lepoglave.

-Od 2005. godine do danas uÄinjen je znaÄajan pomak u jaÄanju turistiÄkih sadrÅ¾aja. Primjerice Gaveznica je joÅ¡ 2005. godine bila deponij za odlaganje smeÄ‡a, a danas je jedan od znaÄajnijih turistiÄkih lokaliteta u Lepoglavi. Stvorili smo identitet Lepoglave uÄinivÅ¡i je prepoznatljivom – rekao je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡ istaknuvÅ¡i potrebu poveÄ‡anja smjeÅ¡tajnih kapaciteta na gradskom podruÄju, Äemu zasigurno neÄ‡e pomoÄ‡i zapostavljanje razvoja kontinentalnog turizma.

Naime, istaknuo je gradonaÄelnik Å kvariÄ‡, projektu Centar pavlina uskraÄ‡ena je potpora resornog Ministarstva turizma. 17 milijuna kuna namijenjenih za sliÄne projekte usmjereni su prema moru, uglavnom za izgradnju Å¡etnica, dok Ä‡e projekti, reÄeno je u Ministarstvu turizma, za izgradnju centara za posjetitelje potporu dobiti ako se u proraÄunu osiguraju dodatna sredstva koja, rekao je Å kvariÄ‡, vidljivo je, nisu osigurana.

www.vzaktualno.hr

Podijelili 4.000 jaja

24. ožujka 2016.

200

Radio Sjeverozapad, uz pokroviteljstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Gradske trÅ¾nice VaraÅ¾din i poslovnih partnera, danas je organizirao podjelu 4 tisuÄ‡e svjeÅ¾ih uskrsnih jaja i boje.

GraÄ‘anima je jaja dijelio i varaÅ¾dinski Å¾upan Predrag Å tromar, koji je naglasio da je guÅ¾va bila vrlo velika i da je brzo podijeljeno 4.000 jaja, pohvalivÅ¡i Radio Sjeverozapad za organizaciju akcije.

– Nisu bile pisanice nego svjeÅ¾a jaja i boje tako da domaÄ‡ice mogu u subotu skuhati i za nedjelju pripremiti pisanice. Znamo da je naÅ¡a tradicija da u nedjelju ujutro na stolu moraju biti pisanice, hren i meso. Osim jaja podijelili smo i krumpir OPG-a Cafuk. Jaja su nabavljena u ludbreÅ¡koj Luneti, a akciji se prikljuÄio i vinar Kotolenko. Danas su svi na trÅ¾nici bili zadovoljni – rekao je Å¾upan koji je priznao da on u obitelji ne farba jaja veÄ‡ to radi supruga koja je u tome puno bolja.

Direktor Radija Sjeverozapad Enver MuminoviÄ‡ dodao je da je akcija pokrenuta 2014. godine.

– Tada smo podijeli 2.014 jaja, proÅ¡le godine oko 3.500 jaja, a ove godine 4.000. Uz sugestije sluÅ¡atelja da bismo mogli dijeliti i boje uz jaja, to smo danas i napravili. Zahvaljujem pokroviteljima i svi smo zadovoljni akcijom i odrÅ¾avanjem uskrsne tradicije – rekao je MuminoviÄ‡.

www.vzaktualno.hr