Pronašli kradljivca BMW-a prije osam godina
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 21-godišnjak sa šireg područja grada Murskog Središća počinio kazneno djelo oduzimanje tuđe pokretne stvari, navodi se u današnjem redovnom izvješću iz Policijske uprave međimurske.

Naime, 26. srpnja 2008. godine u ranim jutarnjim satima u Novom Selu Rok, u Ulici Rade Končara, na parkiraliÅ¡tu ispred ugostiteljskog objekta, iskoristio je nepažnju vlasnika i uz pomoć ostavljenih ključeva u kontakt bravi, stavio u pogon automobil marke BMW 316 I (godiÅ¡te proizvodnje 1992.) te se njime odvezao u nepoznatom smjeru. Istog dana u popodnevnim satima na makadamskom putu u poljskom predjelu zvanom „Projnice“, nedaleko Murskog Središća, policijski službenici pronaÅ¡li su oduzeti BMW te ga vratili vlasniku.

Protiv osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku, kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja.


www.vzaktualno.hr
Prostor za korištenje europskih fondova
U Županijskoj palači u Varaždinu danas je održana 10. sjednica Savjeta za gospodarstvo i međuregionalnu suradnju Varaždinske županije na kojoj je prezentirano Izvješće o radu Savjeta za 2015. godinu, a raspravljalo se o ulozi regionalnih razvojnih agencija u prijavi i provedbi projekata financiranih iz međunarodnih fondova.

Predsjednica Marina Klačmer Čalopa istaknula je da je Savjet izuzetno aktivan od osnutka 2013. godine.

– ProÅ¡le godine imali smo četiri sjednice na kojima smo govorili o županijskoj razvojnoj strategiji, analizi gospodarstva Varaždinske županije te županijskoj strategiji razvoja turizma. Pozitivno je da na svim sjednicama Savjeta okupljamo predstavnike viÅ¡e institucija i agencija jer je cilj umrežavanje i povezivanje, razmjena iskustava – rekla je predsjednica.

Gospodarstvo

Direktor Agencije za razvoj Varaždinske županije Krunoslav Lukačić naglasio je da AZRA dugi niz godina prati Županiju i gospodarstvenike u županiji.

– I ovaj Savjet doprinosi tome i želimo svima pokazati mogućnosti koje donose europski fondovi. Svakodnevno dobivamo upite na koje se natječaje gospodarstvenici mogu prijaviti. Sukladno najavama ministar regionalnog razvoja očekujemo velik broj natječaja. U proÅ¡loj godini bilo je dosta savjetovanja i natječaja za neÅ¡to veće projekte. U ovoj godini očekujemo puno viÅ¡e prijava, prije svega za proizvodnju i izgradnju proizvodnih kapaciteta i opremanje. Tu očekujemo da će se natječaji olakÅ¡ati za poduzetnike, kako bi se i oni s neÅ¡to manjim projektima mogli prijaviti – kazao je Lukačić.

Gospodarstvo

Na sjednici Savjeta za gospodarstvo i međuregionalnu suradnju Varaždinske županije bio je i zamjenik župana Alen Kišić.

– Ovaj savjet je jedan od aktivnijih i jako je dobro profiliran, čine ga ljudi iz sindikata, gospodarstva, sveučiliÅ¡ni profesori. To je dobar miks koji je savjetodavno tijelo Županijskoj skupÅ¡tini i nama u izvrÅ¡noj vlasti. Dobro je da se povezuju s praksom, s industrijom, a dobro je i ono Å¡to predstavljaju danas – europske projekte. Europski projekti trebaju biti zamaÅ¡njak gospodarstva i na ovaj način spajamo Savjet, AZRA-u i gospodarstvenike. U koriÅ¡tenju sredstava iz EU-a nikad ne možemo biti do kraja zadovoljni – rekao je KiÅ¡ić pojasnivÅ¡i da je privučeno puno, primjerice u obrazovanju, ali da ima joÅ¡ jako puno prostora, upravo u gospodarskim djelatnostima, i to kod privatnika.


www.vzaktualno.hr
"Plodovi zemlje" gledaniji od "The Voice"
Hrvatska radiotelevizija (HRT) u tjednu od  22. do  28. veljače 2016. ostvarila je visoku gledanost te je od 10 najgledanijih emisija na svim televizijama toga tjedna njih pet bilo HRT-ovih. MeÄ‘u najgledanijim emisijama Hrvatske radiotelevizije bili su Plodovi zemlje s 15,8 % gledanosti u općoj populaciji (AMR), odnosno sa 644 451 gledateljem, zatim Nedjeljom u dva s 13,3 % AMR-a ili 543 695 gledatelja, dokumentarna emisija More s 12,9 % AMR-a ili 526 762 gledatelja.

HRT-ov zabavni show The Voice – NajljepÅ¡i glas Hrvatske redovito se ubraja u najgledanije emisije, a pratilo ga je 12,5 % gledatelja u općoj populaciji, odnosno njih 511 601. MeÄ‘u najgledanijim emisijama na svim televizijama bio je srediÅ¡nji Dnevnik HRT-a u 19 sati, s 10,7 % gledatelja u općoj populaciji, odnosno njih 436 434.

Hrvatska radiotelevizija iznimno je gledana u jednome od najvažnijih termina, subotom uvečer, pa je tako u subotu 27. veljače 2016. udio u gledanosti Prvoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u udarnome terminu od 19 do 23 sata bio čak 25 %, Å¡to je za 6 % viÅ¡e gledanosti od druge najgledanije televizije. Gledanosti subotnjega udarnog termina HRT-a pridonijeli su The Voice – NajljepÅ¡i glas Hrvatske te Dnevnik HRT-a u 19 sati.

www.vzaktualno.hr

Zika virus se nezaustavljivo širi
Slovakinja koja se vratila iz Južne Amerike prvi je potvrÄ‘en slučaj virusa zike u zemlji, objavio je slovački ministar zdravstva Viliam Cislak u srijedu, a prvi slučaj zaraze dijagnosticiran je i na Kubi – donosi Net.hr.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je izvanredne mjere nakon što je otkriveno da je virus zike povezan s tisućama slučaja poremećaja pri porodu u Brazilu, no unatoč tome mnogo toga o virusu još se ne zna .

“Rezultati nalaza pacijentice hospitalizirane sa sumnjom na ziku proÅ¡li tjedan u Presovu, na istoku Slovačke, pozitivni su”, Cislak je rekao novinarima. “Pacijentica je u dobrom stanju i ne treba joj liječenje”, dodao je.

Prva dva slučaja virusa koji prenose komarci potvrđena su prošli tjedan u susjednoj Češkoj Republici u muškarca koji se vratio s Martinika i žene koja je boravila u Dominikanskoj Republici.

Kuba je takoÄ‘er prijavila prvi slučaj zike u srijedu, koji je naÄ‘en kod 28-godiÅ¡nje Venezuelke  Äiji su suprug i Å¡ogor prije toga bili u kontaktu s virusom u Venezueli – objavio je Net.hr.

Jesu li moralni postupci Zgrebec i don Grubišića?
MeÄ‘u povlasticama koje uživaju saborski zastupnici ponajviÅ¡e ‘bode’ u oči naknada odnosno ‘dodatak za odvojeni život od obitelji’. Nju su, kako piÅ¡e Slobodna Dalmacija, u proteklom mandatu Hrvatskog sabora koristili i zastupnici koji nemaju ni bračnog partnera ni djece – donosi Net.hr.

Kao korisnici te naknade spominju se tako SDP-ovka Dragica Zgrebec iz Čakovca, neudana i bez djece, zatim njezin stranački kolega Saša Đujić iz Rijeke, neoženjen i bez djece, ali i don Ivan Grubišić koji je, treba li uopće isticati, također samac.

Don Grubišić je u 2014. godini podigao 11.000 kuna, a u prvoj polovici 2015. još 6.000 kuna naknade za odvojeni život od obitelji. Slobodna Dalmacija ističe kako, nasuprot njemu, u istom mandatu to nije palo na pamet također neoženjenom HDZ-ovcu iz Dubrovnika Frani Matušiću.

Esdepeovci Zgrebec i Đujić su na ime odvojenog života od obitelji u 2014. i prvoj polovici prošle godine također pojedinačno podigli oko 17.000 kuna. S druge strane, njihov stranački kolega, Đurđenovčanin Hrvoje Nekić nije koristio pravo na spomenutu naknadu iako ima i suprugu i djecu.

Očito je pravo korištenja te naknade vrlo fleksibilno shvaćeno, kao što je i omogućeno.
Pravnici koje je konktaktirala Slobodna Dalmacija kažu kako se radi o Å¡irokom tumačenju i koriÅ¡tenju prava, tj. naknada po konkretnoj odluci saborskog Odbora za izbor imenovanja i upravne poslove iz 2005. godine. Drugim riječima, nije protuzakonito, a o tome je li opravdano i moralno – na javnosti je da prosudi i eventualno na izborima takve zastupnike ‘osudi’.

Samo za naknade na odvojeni život (1000 kuna mjesečno, osim kad nema zasjedanja) Sabor je u prvom polugodiÅ¡tu proÅ¡le godine isplatio zastupnicima 565.018 kuna, dok je u 2014. godini na ime iste naknade ukupno isplatio zastupnicima 1,69 milijuna kuna, a 2013. godine 1,3 milijuna kuna – objavio je Net.hr.

Foto(izvor) www.sabor.hr

Kuhaju, šiju, uče o navikama i stilovima u prošlosti
Učenici VI. osnovne škole Varaždin od ove školske godine u prostorijama škole svakodnevno kuhaju, šiju, uče o navikama, stilovima i plesovima našeg naroda u prošlosti i još mnogo toga. Želimo naučiti više o nekadašnjim zanatima, kuhinji i načinu odijevanja te to primijeniti u svakodnevnom životu.

VI. osnovna Å¡kola Varaždin predana je razvijanju zdravih navika i ekoloÅ¡kog načina razmiÅ¡ljanja kod učenika, roditelja i Å¡ire zajednice. ViÅ¡e od 10 godina ponosni smo nositelji Zelene zastave. Za izraziti doprinos u ostvarivanju programa od 2014. godine ostvarili smo „Zlatni status – The Gold Certificate“. U Å¡koli redovito pokrećemo akcije kojima želimo osvijestiti važnost zdrave i pravilne prehrane te kretanja i vježbanja u svakodnevnom životu.

Već tri godine zaredom u Å¡koli održavamo projekt Å¡irokih razmjera pod nazivom „Zdravi tjedan“. Učenici su pokazali velik interes za ovakvu vrstu istraživačke nastave gdje cijeli tjedan mogu kuhati, peći kolače, spravljati deserte i jesti zdravo i ukusno. Osim kuhanja i bavljenja hranom, učenici u tom projektu mogu pokazati praktična znanja u metenju, pranju suÄ‘a, zabijanju čavala, Å¡ijenju i ostalim stvarima potrebnim u svakodnevnim životnim situacijama. Budući da smo uvidjeli koliko je stvarno potrebno djecu pripremiti za stvaran svakodnevni život sa svim Å¡to on donosi i kad smo shvatili interes i zanimanje za „Zdravi tjedan“, odlučili smo u Å¡kolski život kao izvannastavnu aktivnost uvesti domaćinstvo i u niže i u viÅ¡e razrede. U nižim razredima kuha, peče kolače, priprema palačinke, brine se o zdravoj i ukusnoj prehrani učiteljica 4. a razreda Gordana LeÅ¡njak koja nam je o svemu rekla: „Od ove Å¡kolske godine učenicima razredne nastave ponuÄ‘ena je nova izvannastavna aktivnost-domaćinstvo. Učenicima smo na taj način omogućili da se tijekom cijele Å¡kolske godine bave aktivnostima koje su inače bile „rezervirane“ za naÅ¡ Å¡kolski projekt „Zdravi tjedan“. U sklopu tog projekta učenici su učili o važnosti zdrave prehrane, ali su i sudjelovali u praktičnim aktivnostima: pripremanju jednostavnih jela i obavljanju jednostavnih kućanskih poslova kao Å¡to su guljenje jabuka, pranje suÄ‘a ili Å¡ivanje. Velik interes i oduÅ¡evljenje učenika potaknulo nas je da učenicima omogućimo aktivnost u kojoj će tijekom cijele Å¡kolske godine usvajati praktične vjeÅ¡tine potrebne u svakodnevnom životu. Početkom jeseni iskoristili smo plodove koje smo ubrali u vrtovima i voćnjacima naÅ¡ih baka i djedova te smo tako pripremili sok od jabuke i mrkve, čips od jabuke i voćnu salatu. Pripremili smo zimnicu od paprike i mrkve.  Pekli smo palačinke i božićne kolače. Učenici su sve recepte zapisivali u svoju bilježnicu kako bi ih mogli i kod kuće isprobati. Naučili su kako se Å¡ivaju gumbi i izraÄ‘uju ukrasi od slanog tijesta. Proljeće će sa sobom donijeti nove, zanimljive aktivnosti pa smo tako predvidjeli da će učenici, čim za to doÄ‘e vrijeme, sijati začinsko bilje, naučiti kako se reciklira papir te kako napraviti jednostavne ukrasne predmete koje mogu poklanjati prijateljima.“

VI O

Osim Gordane, u viÅ¡oj smjeni s naÅ¡im učenicima radi pedagoginja Å¡kole i vrsna kuharica Ksenija Dretar koja nas je takoÄ‘er upoznala s ciljevima svoga rada u okviru domaćinstva. Rekla nam je kako njezini mali „domaćinci“ njeguju kulturu i baÅ¡tinu naÅ¡eg kraja tako Å¡to svladavaju vjeÅ¡tine i stječu znanja neophodna u svakodnevnom životu. To su aktivnosti koje nisu predviÄ‘ene redovnim odgojno-obrazovnim Å¡kolovanjem, a razvijaju  brzinu, spretnost, preciznost, kreativnost i snalažljivost. Kako danas učenici sve manje koriste ručne vjeÅ¡tine, nastava domaćinstva korisna je upravo zbog razvijanja fine motorike ruku. Pripremanjem namirnica, spravljanjem zdravih obroka, Å¡ivanjem, izradom ukrasnih predmeta i sudjelovanjem u mnogim drugim aktivnostima, učenici stječu nova znanja i razvijaju radne navike. Možemo reći da je njihov cilj stjecanje kompetencija za pripremu i čuvanje namirnica, pripremu jednostavnih obroka, suÅ¡enje i čuvanje hrane, ukraÅ¡avanje i posluživanje pripremljenih obroka, kao i izrada predmeta korisnih za kućanstvo. 
Učenici petih razreda tako su naučili kako skuhati domaći čaj od kamilice i lipe, kako napraviti kompot od jabuka i voćnu salatu. Naučili su ispeći palačinke i jednostavne kolače sa sirom, muffine i pripremilti salatu od tjestenine i jaja. Nakon kuhanja i pečenja kolača, učenici  su se upoznali s osnovama Å¡ivanja i porubljivanja. Naučenim bodom porubili su tkaninu (podložak za čaÅ¡e ili torbicu za mobitel), a prema želji je i ukrasili vezenim motivom. „U naÅ¡em daljnjem radu“, rekla nam je Dretar, „planiramo naučiti izraÄ‘ivati ukrasne kutije, okvire za sliku, čaÅ¡e za olovke i slične dekorativne predmete pogodne za poklon ili vlastitu uporabu. U planu je i priprema jednostavnih namaza za doručak i večeru. Posljednji sat domaćinstva zavrÅ¡it ćemo svečanom gozbom i počastiti se pripremljenom hranom i kolačima“.

VIO

Isto nam je rekao i Dario Mijač koji kuha s vrlo malim brojem učenika što je odlično, priznao nam je, jer mnogo više mogu napraviti kad nije gužva oko peći. Oni se stoga bave složenijim jelima poput čokoladnih suflea i ostalih jela iz naše ili drugih zamalja. Učenik 6. c razreda Matej Čok rekao je kako on obožava kuhati i veseli se svakom svom jelu, posebice kad naša škola ugosti prijatelje iz drugih mjesta pa mora kuhati za njih. A nikad ne izostanu niti pohvale. Jedino kada dobije neku lošu ocjenu ili nema dobar dan u školi, priprema jela postane problem, no, kako Matej kaže, to brzo prođe.

Ove ćemo godine imati treći „Zdravi tjedan“ s temom „Brzo, zdravo i ukusno”. Kuhat će i učenici nižih i učenici viÅ¡ih razreda. Ponovo ćemo imati izradu plakata na zadanu temu te će na zavrÅ¡noj svečanosti žiri, osim jela, birati i najbolji plakat. Vindija, kao partner, profesionalni kuhari i učitelji, stručna služba, tehničko osoblje i ostali, pomoći će učenicima da naprave joÅ¡ jednu svečanost hrane. Osim „Kuhara za 6“, učenici će moći svoje vjeÅ¡tine pokazati i u holu Å¡kole gdje će biti „Majstor za 6“, točnije učenici će Å¡ivati gumbe, mesti, brisati mrvice sa stola, zabijati čavle te prati i brisati suÄ‘e.

Uza sve predstavljeno može se vidjeti kako naša škola spaja tradiciju i moderno doba te priprema učenike za praktična znanja iskoristiva u svakodnevnom životu.

VIO

JoÅ¡ nam ostaje predstaviti Etno grupu koju vode učiteljice Nives Blažunaj i Nikolina Kelemenić u suradnji s Centrom tradicijske kulture Varaždin te koreografom KreÅ¡imirom Plantakom. Cilj rada ove grupe je njegovanje tradicijske kulture koja predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaÅ¡tva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. U materijalnu spada sve Å¡to čovjek stvara i oblikuje svojim rukama od materijala iz njegovog životnog okruženja, dok u nematerijalnu kulturu spadaju ples, glazba, pjesma, dječje igre, razne druge vjeÅ¡tine, umijeća  i znanja. Učenici kroz godinu stvaraju razne prigodne ukrase (npr. za bor), nakit, instrumente, slažu frizure (pletu pletenice), obilježavaju prigodne datume (Božić, Uskrs, Valentinovo, maÅ¡kare), ali i pjevaju i pleÅ¡u. Aktivnost grupe ponekad se prenosi i na hodnike Å¡kole. Tako je hodnikom Å¡kole, početkom prosinca, odjekivao  Äaroban zvuk tamburice. ÄŒlanovi Etno grupe, Hana Hudoletnjak (2. c) i David Hudoletnjak (1. d), sviraju u tamburaÅ¡kom orkestru u Centru tradicijske kulture. Učenike je sviranje odmah pokrenulo na ples, a bilo im je i ugodno sluÅ¡ati kratki koncert na hodniku Å¡kole. Dio je to uspjeÅ¡ne suradnje s Centrom tradicijske kulture.  Voditeljice Etno grupe sudjelovale su na radionicama gdje su usvojile koreografije plesova naÅ¡ega zavičaja. Tamo se rodila ideja o daljnjoj suradnji i uvoÄ‘enju projekta u naÅ¡u Å¡kolu. Projektom će se obuhvatiti svi uzrasti. U svakoj generaciji učenika naučit će se po jedan tradicijski ples. Cilj ovoga projekta je da učenici, na kraju osnovnog Å¡kolovanja, usvoje osam plesova. Već ove godine započeli smo s provedbom projekta. Nakon edukacije učiteljica razredne nastave, kao i učitelja tjelesne i zdravstvene kulture, učenici su počeli uvježbavati plesove. Svoje će umijeće pokazati na Dan kulture u dvoriÅ¡tu Å¡kole. No, ne možemo otkriti baÅ¡ sve. NeÅ¡to neka ostane iznenaÄ‘enje.


Tekst i foto: VI. OÅ 

www.vzaktualno.hr
Stižu potvrde sudjelovanja na 20. festivalu
Niti čipke koje nas povezuju bit će glavni motiv jubilarnog 20. festivala čipke koji će se u Lepoglavi održavati od 22. do 25. rujna. Dogovoreno je to na još jednom sastanku organizacijskog odbora koji intenzivno radi na pripremi festivala. Potvrđeno je da će zemlja partner festivala biti Kraljevina Belgija o čemu će se uskoro u Lepoglavi potpisati pismo namjere.

Na ovogodišnjem Festivalu predstavit će se europska čipkarska tradicija. Potvrde dolaska i sudjelovanja na Festivalu već su osim iz Belgije stigle iz Estonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, a očekuje se da će stići iz još 10-tek zemalja kojima su upućene pozivnice za sudjelovanje. Pozivna pisma upućena su i domaćim izlagačima zajedno sa zadanom temom koja će biti glavni motiv za izradu čipaka koje će biti izložene na 20. festivalu čipke.

ipka

I ove će godine najznačajniji dio izložbenog prostora biti u pavlinskom samostanu u koji će se smjestiti i dodatni festivalski sadržaji.

Osim izložbi čipaka, posjetitelje festivala kojim se želi istaknuti njegov značaj u povezivanju Lepoglave s brojnim europskim i domaćim čipkarskim centrima, očekuje i zanimljiv popratni program s posebnim atrakcijama koje priprema organizator.


www.vzaktualno.hr
U službenom posjetu izaslanstvo Općine Čapljina
Izaslanstvo Općine ÄŒapljina predvoÄ‘eno načelnikom Općine dr. Smiljanom Vidićem proteklog je tjedna boravilo u službenom posjetu Varaždinskoj županiji gdje su se sastali s predstavnicima Agencije za razvoj Varaždinske županije  i predstavnicima Garancijske agencije Varaždinske županije kao i županom Predragom Å tromarom.
 
Cilj posjeta je bio povezivanje i širenje zajedničke međunarodne suradnje u području strateškog planiranja, izrade projekata za nacionalne i EU fondove, kao i izrada te savjetovanje u vezi poslovnog planiranja, s ciljem prenošenja primjera dobre prakse i pozitivnih iskustava Agencije za razvoj.

AZRA

Na sastanku je direktor Krunoslav Lukačić predstavnicima Općine prezentirao djelatnosti AZRA-e, iskustvo u privlačenju EU sredstava te uspješno realizirane projekte. Načelnik Vidić je istaknuo zadovoljstvo uspješnim rezultatima Agencije te podrškom koju pruža za jedinice lokalne i regionalne samouprave te ukazao na daljnju poslovnu suradnju s AZRA-om, koja je dogovorena već i prilikom prvog susreta te će se tako općina Čapljina kao partner uključiti u jedan EU projekt koji trenutno priprema AZRA.

AZRA
 
U sklopu posjete Varaždinskoj županiji izaslanstvo Općine Čapljina posjetilo je i Županijsku palaču gdje ih je primio župan Predrag Štromar s kojim su razmijenjena međusobna iskustva, ali i problemi u regionalnoj samoupravi te mogućnosti potencijalne suradnje.


www.vzaktualno.hr