Aktualna Vlada, dvije godine nakon što je na snagu stupio stroži mirovinski zakon, ponovno razmišlja o snažnijem kažnjavanju umirovljenika koji odlaze u prijevremenu mirovinu, piše Novi list, a prenosi T portal.
Mirovinskim zakonom koji je na snazi od sijeÄnja 2014. godine strože se kažnjava prijevremeno umirovljenje koje, ovisno o godinama staža i godinama života, može umanjiti mirovinu i do 20,4 posto. Taj se najviÅ¡i iznos kazne odnosi na umirovljenike koji u mirovinu odu pet godina ranije – s navrÅ¡enih 35 godina mirovinskog staža, a na umirovljenice ako odu do 32 godine mirovinskog staža. Da Vlada razmiÅ¡lja o dodatnom kažnjavanju umirovljenika, najavila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Å ikić kazavÅ¡i u razgovoru za Novu TV da je to preporuka Europske komisije.
No, dodala je da se želi stimulirati ostanak u radnom odnosu onih koji to žele, a naroÄito deficitarnih struka do 68. godine života. I ta je stimulacija već prisutna za sve one koji dulje ostaju u radu, odnosno nakon Å¡to napune 65 godina života i rade najviÅ¡e do 67. godine života. Ta je godina odabrana s obzirom na to da će od 2038. godine i žene i muÅ¡karci u punu starosnu mirovinu odlaziti s navrÅ¡enih 67 godina.
Osim ministrice rada, promjene u mirovinskom sustavu najavio je i novi ministar financija Zdravko Marić govoreći o “strukturnim potezima u smislu ubrzavanja produženja radnog vijeka ili penalizacije preranog umirovljenja”.
Europska komisija od Hrvatske je tražila i da prije 2038. godine podigne dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina, no bivÅ¡a administracija to je odbacila s obzirom na specifiÄnost domaćeg sustava u kojem žene do 2030. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima. Tek u toj godini dosežu zakonski okvir od 65 godina života, a onda bi se od 2031. do 2038. godine postupno podizao prag za umirovljenje i žena i muÅ¡karaca do 67 godina života, piÅ¡e Novi list,a prenosi T portal.
BivÅ¡a je vlada predstavnicima Europske komisije na nizu sastanaka nastojala dokazati kako bi dodatna penalizacija bila kontraproduktivna. S tim da Europska komisija i u zadnjem izvješću o Hrvatskoj istiÄe kako mirovine u Hrvatskoj nisu na primjerenoj razini, Å¡to dovodi do visokog rizika od siromaÅ¡tva i socijalne iskljuÄenosti.
Donedavni ministar rada i mirovinskog sustava, SDP-ovac Mirando Mrsić protivi se toj penalizaciji.
“Ne odlaze ljudi u prijevremene mirovine zato Å¡to to žele, jer je to hir. U prijevremenu mirovinu ljudi idu jer nemaju gdje raditi i bilo kakva daljnja penalizacija neće sprijeÄiti prijevremena umirovljenja. Dodatna penalizacija samo će joÅ¡ viÅ¡e osiromaÅ¡iti graÄ‘ane”, kaže on.