2016. – Stranica 808

1. ožujka 2016.

189

Na Svjetskom prvenstvu u alpskim disciplinama za juniore, koje se odrÅ¾ava u u Ruskom zimovaliÅ¡tu Rosa Hutor, VaraÅ¾dinac Istok RodeÅ¡ osvojio je bronÄanu medalju u kombinaciji.

Za pobjednikom Stefanom Hadalinom iz Slovenije RodeÅ¡ je zaostao 1.33 sekunde, a za drugoplasiranim norveÅ¡kim skijaÅ¡em Marcusom Monsenom 39 stotinki. Ovim uspjehom RodeÅ¡ se pridruÅ¾io Janici KosteliÄ‡ i Ani JeluÅ¡iÄ‡ koje su takoÄ‘er na Svjetskim juniorskim prvenstvima, 1998. i 2005. godine, osvajale medalje za Hrvatsku.

RodeÅ¡ Ä‡e ovoj medalji pokuÅ¡ati pridodati i medalje iz utrka slaloma i veleslaloma gdje Ä‡e takoÄ‘er nastupiti.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Manji broj novooboljelih od gripe

1. ožujka 2016.

161

Prema sluÅ¾benim podacima Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije u posljednjem tjednu veljaÄe broj oboljelih od gripe bio je 92, Å¡to je manje od prethodno tjedna kada je prijavljeno 125 oboljelih, tada Äetiri manje nego u tjednu prije toga. U prvom tjednu veljaÄe broj sluÄajeva gripe bio je 52. U veljaÄi je tako u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji bilo 398 oboljelih od gripe. U sijeÄnju ih je bilo 50.

Iz Zavoda za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije podsjeÄ‡aju da je najuÄinkovitija specifiÄna mjera zaÅ¡tite protiv gripe cijepljenje. Cijepljenje je osobito vaÅ¾no za osobe s posebnim rizikom od ozbiljnih komplikacija, a to su osobe koje boluju od kroniÄnih nezaraznih bolesti s naruÅ¡enim imunitetom, te osobe starije od 65 godina. Cijepljenjem ne Å¡titite samo sebe nego i svoju obitelj, suradnike i druge ljude s kojima dolazite u kontakt. Osobe koje se redovito cijepe protiv gripe, a nisu se cijepile do sada, joÅ¡ uvijek se mogu cijepiti jer Ä‡e imunoloÅ¡ki odgovor biti spreman za 2-3 dana. A i oni koji se nisu do sada cijepili protiv gripe redovito mogu se zaÅ¡tititi. U riziku su od obolijevanja prva dva tjedna od cijepljenja u vrijeme epidemije. Epidemija gripe svake godine traje do travnja tako da im zaÅ¡tita vrijedi dalje sve do kraja epidemije.

Ostale mjere zaÅ¡tite su nespecifiÄne i nisu sigurne u zaÅ¡titi od gripe. Potrebno je izbjegavati bliski kontakt s osobama koje su oboljele od gripe. Zdrave navike u Å¾ivotu i ojaÄavanje imunoloÅ¡kog sustava; pravilna prehrana bogata vitaminima, redovito vjeÅ¾banje svakako su vaÅ¾ne mjere u zaÅ¡titi od gripe. Izbjegavajte odlazak u zdravstvene ustanove u vrijeme epidemije gripe ukoliko to nije neophodno. Redovito perite ruke osobito pri povratku kuÄ‡i izvana i nakon kihanja ili kaÅ¡ljanja.

www.vzaktualno.hr

Tko su najbolji geografi u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji?

1. ožujka 2016.

198

ZavrÅ¡ena su Å¾upanijska natjecanja iz geografije za osnovne i srednje Å¡kole VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

U kategoriji osnovnih Å¡kola meÄ‘u uÄenicima petih razreda najbolji je bio Luka Å velec iz OÅ TuÅ¾no, a meÄ‘u uÄenicima Å¡estih razreda Dora TeÅ¾ak iz VI. osnovne Å¡kole VaraÅ¾din. Maria Koprek iz varaÅ¾dinske III. osnovne Å¡kole bila je najbolja meÄ‘u uÄenicima sedmih, a Lovro Å tefan iz varaÅ¾dinske II. osnovne Å¡kole bio je najbolji meÄ‘u uÄenicima osmih razreda.

Lovro MagdaleniÄ‡ iz Prve gimnazije VaraÅ¾din pokazao je najviÅ¡e znanja iz geografije meÄ‘u uÄenicima prvih razreda srednjih Å¡kola, dok je njegov Å¡kolski kolega Lovro Srpak bio najbolji meÄ‘u uÄenicima drugih razreda. Iz Prve gimnazije je i najbolji u kategoriji treÄ‡ih razreda – Luka Zrinski, dok je Rahela Å anjek iz Druge gimnazije najbolja meÄ‘u uÄenicima Äetvrtih razreda.

InaÄe, na Å¾upanijskom natjecanju iz geografije natjecao se ukupno 171 uÄenik – 93 osnovnoÅ¡kolca i 78 srednjoÅ¡kolaca.

www.vzaktualno.hr

Pogledajte tko je sve donirao HNS-u

1. ožujka 2016.

184

PolitiÄke su stranke DrÅ¾avnom izbornom povjerenstvu (DIP) i DrÅ¾avnom uredu za reviziju morale dostaviti godiÅ¡nja financijska izvjeÅ¡Ä‡a, a najveÄ‡e su prihode, proÅ¡le godine ostvarili HDZ i SDP. Ukupni prihodi HNS-a u proÅ¡loj su godini iznosili 11,8 milijuna kuna, a rashodi 11,3 milijuna kuna.

MeÄ‘u donatorima bili su Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar, koji je donirao 10.000 kuna, doÅ¾upan Alan KoÅ¡iÄ‡ stranci je donirao 10.000 kuna, dok je Biserka KoÅ¡iÄ‡ donirala 30.000 kuna, a saborska zastupnica iz Ludbrega BoÅ¾ica Makar donirala je 22.000 kuna.

Tu je i Ivan Lorbek s donacijom od 20.000 kuna, te Branko Putarek sa 11.000 kuna donacije, naÄelnik BrezniÄkog Huma Zoran HegediÄ‡ sa 4.000 kuna, ali direktor TVP-a Josip Borak s donacijom od 3.500 kuna. Od fiziÄkih osoba, BlaÅ¾enko i Marijana PremuÅ¾iÄ‡ donirali su ukupno 50.000 kuna, Alen Sajko iz Bednje dao je 20.000 kuna.

Novomarofska tvrtke Bagerkop-Roberto donirala je 30.000 kuna, dok su iz tvrtke Art Metali donirali 50.000 kuna. Tu je i tvrtka Lamtrans iz TurÄina s donacijom od 45.000 kuna te tvrtka Izolvent iz VaraÅ¾dinskih Toplica sa 25.000 kuna.

MeÄ‘imurski Å¾upan Matija Posavec donirao je 20.000 kuna.

Ukupni prihodi HDZ-a iznosili su 59,9 milijuna kuna, a ukupni rashodi 58,9 milijuna kuna. SDP je pak imao prihode od 46,3 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 47,1 milijun kuna. Od donacija su prikupili ukupno 579.697 kuna.

www.vzaktualno.hr

Grade se mostovi meÄ‘u hrvatskim, slovenskim i norveškim regijama

1. ožujka 2016.

186

U sklopu projekta The Bridge (Building Resources and Innovation to Develop Global Education) iz programa Erasmus od 22. do 26. veljaÄe Osnovnu Å¡kolu Podrute posjetili su uÄenici i uÄitelji iz Osnovne Å¡kole Pivka iz Slovenije te iz Tranevagen Ungdomsskule iz NorveÅ¡ke.

RijeÄ je o projektu koji se u Osnovnoj Å¡koli Podrute provodi od 1. rujna 2015. pa sve do 31. kolovoza 2018. godine. U projektu sudjeluju uÄenici Å¡estih, sedmih i osmih razreda matiÄne i podruÄne Å¡kole. Osim hrvatske Å¡kole u projektu sudjeluje joÅ¡ 8 Å¡kola i to iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, NorveÅ¡ke, Slovenije, Å panjolske, Francuske, Poljske i Italije.

Tema projekta je izgradnja â€žmostova“ izmeÄ‘u razliÄitih regija promiÄuÄ‡i demokraciju, dijalog, mir i poÅ¡tovanje, a najvaÅ¾niji zadaci projekta su suradnja izmeÄ‘u nastavnika i uÄenika, poticanje kreativnosti, razvijanje jeziÄnih vjeÅ¡tina uÄenika, razvijanje svijesti o medijima, stjecanje novinarskih vjeÅ¡tina, poticanje ljubavi prema literaturi, razvijanje ÄitalaÄke pismenosti, mobilnost uÄenika i nastavnika, promocija vlastite zemlje i kulture. Projekt ukljuÄuje izradu digitalnih novina koje Ä‡e biti poveznica svim aktivnostima koje Ä‡e se provoditi jer Ä‡e u njima biti prikazani svi rezultati (fotografije, Älanci). Kroz period od tri godine uÄenici Ä‡e pripremiti 9 izdanja novina obuhvaÄ‡ajuÄ‡i vijesti iz razliÄitih podruÄja (sport, povijest, znanost, knjiÅ¾evnost, gastronomija, kultura, tehnologija, zdravlje, astronomija, zabava…).

Unutar samog projekta postoje i manja partnerstva kojima je cilj rjeÅ¡avanje zajedniÄkih problema, npr. trilateralnom partnerstvu Slovenije, NorveÅ¡ke i Hrvatske zajedniÄki je cilj razvijanje ÄitalaÄke pismenosti uÄenika pa je tako Äitav susret odrÅ¾an u Osnovnoj Å¡koli Podrute bio posveÄ‡en Äitanju i knjigama. Tema susreta bile su legende te su se uÄenici kroz razne radionice upoznavali s legendama o vjeÅ¡ticama i vilama, vitezovima i vikinzima. UÄenici su tako Äitali ili prepriÄavali legende iz svoje zemlje, sluÅ¡ali su predavanje Tibora Martana koji prouÄava legende o vjeÅ¡ticama i vilama novomarofskog kraja, razgledom VaraÅ¾dina upoznali su se i s legendom o poÅ¾aru u VaraÅ¾dinu, posjetivÅ¡i Veliki Tabor doznali su za legendu o Veroniki DesiniÄ‡, razgledom Gornjeg grada te sudjelujuÄ‡i u turi Gornjogradske coprnice saznali su mnoÅ¡tvo informacija i legendi o vjeÅ¡ticama grada Zagreba.

Nakon zanimljivih legendi i dobivenih informacija, uÄenici su sudjelovali u likovnoj radionici kojoj je rezultat slikovnica s likovima iz odabranih legendi; sudjelovali su u informatiÄkoj radionici na kojoj koristeÄ‡i program Hot potatoes izradili brojne kvizove vezane uz sam sadrÅ¾aj legendi; u kemijskoj radionici Hokus pokus bili su im prikazani brojni pokusi, kasnije su ih i sami izvodili, a to je naravno bila korelacija s vjeÅ¡ticama koje su spremale razne Äarobne napitke; u radionici PriÄam ti priÄu na neverbalan su naÄin trebali ispriÄati odabranu priÄu; sudjelovali su i na radionici u kojoj su ih upoznali s najuÄinkovitijim strategijama Äitanja te u brojnim drugim aktivnostima u Å¡koli i izvan nje od kojih su ih se najviÅ¡e dojmile igre u Å¡umi (utrka na metlama, traÅ¾enje blaga pomoÄ‡u karte i kompasa).

Nakon uspjeÅ¡nog susreta u Hrvatskoj uÄenike i uÄitelje iz Osnovne Å¡kole Podrute oÄekuju susreti u Sloveniji, NorveÅ¡koj, Francuskoj, Poljskoj, UK-u i Italiji.

www.vzaktualno.hr

Najviše u zraÄnom prijevozu, najmanje u koÅ¾arskoj industriji

1. ožujka 2016.

167

ProsjeÄna nominalna bruto plaÄ‡a proÅ¡le godine iznosila je 8.055 kuna Å¡to je za 102 kune viÅ¡e nego 2014. godine, piÅ¡e Jutarnji.hr.

â€žPotpomognuta deflacijskim pritiscima na potroÅ¡aÄke cijene, u realnom izrazu prosjeÄna bruto plaÄ‡a u 2015. je porasla za 1,8 % godiÅ¡nje. Nadalje, prosjeÄna nominalna neto plaÄ‡a u 2015. iznosila je 5.711 kuna te je za 178 kuna bila viÅ¡a u odnosu na isto promatrano razdoblje u 2014. (nominalan rast od 3,2 %). U realnom izrazu, prosjeÄna nominalna neto plaÄ‡a u 2015. bila je viÅ¡a za 3,7 %”, navodi se u analizi RBA.

ProsjeÄna mjeseÄna isplaÄ‡ena neto plaÄ‡a po satu zaposlenih u pravnim osobama za prosinac 2015. iznosila je 32,07 kuna, Å¡to je u odnosu na mjesec ranije manje za 7,5 posto, a u odnosu na prosinac 2014. viÅ¡e za 1,6 posto, podaci su DrÅ¾avnog zavoda za statistiku.

U prosincu 2015. bilo je 178 plaÄ‡enih sati, 8,5 posto viÅ¡e nego u studenome. Pritom je najveÄ‡i broj plaÄ‡enih sati, njih 206, bio u djelatnosti vodnog prijevoza, a najmanji, 165, u djelatnostima usluga u vezi s upravljanjem i odrÅ¾avanjem zgrada te ureÄ‘enja i odrÅ¾avanja krajolika.

NajveÄ‡e neto satnice u prosincu 2015. isplaÄ‡ene su u sektorima zraÄnog prijevoza (57,63 kune) i promidÅ¾be (50,90), a najmanje u proizvodnji koÅ¾e i srodnih proizvoda (16,93), proizvodnje odjeÄ‡e (17,26), te zaÅ¡titnim i istraÅ¾nim djelatnostima (17,53 kune).

U razdoblju od sijeÄnja do kraja prosinca lanjske godine prosjeÄna mjeseÄna isplaÄ‡ena neto plaÄ‡a po satu iznosila je 33,04 kune, dok je bruto satnica iznosila 46,42 kune. ProsjeÄna mjeseÄna bruto plaÄ‡a po satu za prosinac 2015. iznosila je 45,21 kunu, Å¡est posto manje u odnosu na studeni, ali i 1,8 posto viÅ¡e u odnosu na prosinac 2014. godine.

www.vzaktualno.hr

„Bez galame, bez patetike, bez politike“

1. ožujka 2016.

174

U najprimjerenijem prostoru, u salonu varaÅ¾dinske Gradske vijeÄ‡nice, danas je odrÅ¾an znanstveni skup, hommage Miljenku StanÄiÄ‡u, u organizaciji varaÅ¾dinskog Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a posveÄ‡en 90. obljetnici roÄ‘enja velikog varaÅ¾dinskog slikara Äija se djela nalaze na zidovima vijeÄ‡nice.

O StanÄiÄ‡evom djelu govorili su jedan od najboljih poznavatelja hrvatske umjetnosti Igor ZidiÄ‡ te kustosica Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja VaraÅ¾din Mirjana DuÄakijeviÄ‡.

– Å½ivimo u vremenu koje je poÄelo jako lako i brzo zaboravljati vaÅ¾na djela i vaÅ¾ne ljude. Cijelo druÅ¡tvo je potpuno estradizirano. Imamo reality showova koliko hoÄ‡ete, a druge, vrijedne stvari pomalo se zaboravljaju. Naravno da se neÄ‡e izgubiti, propasti i zaboraviti, ali teÅ¡ko je vidjeti kako veÄ‡ 20-ak godina StanÄiÄ‡ nije ono Å¡to jest. To je trend koji na svu sreÄ‡i ima drugu, dobru stranu, a to je da prolazi. Prolazi sve Å¡to je prazno i povrÅ¡no, samo od sebe nestane. Danas je prigoda lijepa i ovo je dobar naÄin da se javna pozornost skrene na stvari do kojih nam je stalo. Tome sam prilagodio danaÅ¡nji nastup. Ne ponavljam stvari koje svi znamo – tehniÄki perfektan, odliÄan crtaÄ, sentimentalno vezan za svoj VaraÅ¾din. Govorit Ä‡u o onome Å¡to nije reÄeno i Å¡to tek treba napraviti. Kad se 50.-ih godina pojavio val modernizma tada je moderno bilo ono Å¡to nije bilo figurativno, ako je bila apstrakcija bila je moderna, ako nije bila apstrakcija nije bila moderna. To je priprosto miÅ¡ljenje koje je onda prevladalo. Ja govorim o tome da je zapravo Miljenko StanÄiÄ‡ jedan od prvaka naÅ¡eg modernizma, modernizma koji je bio trajan i nije vezan za modu. Donio je drugi modernizam. StanÄiÄ‡ je projekt jednog govora bez galame, bez patetike, bez politike – rekao je ZidiÄ‡.

– Imamo viÅ¡e od 2.000 jedinica osvrta na djelo Miljenka StanÄiÄ‡a, dokumenata koji su vezani uz njegov Å¾ivot, rad i grad VaraÅ¾din koji je namjeravao raditi galeriju StanÄiÄ‡ – ReÅ¾ek. To smo sakupili u nekom meÄ‘uprostoru kad nije realizirana galerija, kad je moguÄ‡nost otkupa bila sve manja, zbog visine iznosa i vrijednosti dijela. Uvijek se traÅ¾e djela Miljenka StanÄiÄ‡a, a sad su pristupaÄnija. Cijena djela je znaÄajno pala, viÅ¡e od 50 % s obzirom da je moguÄ‡nost kupnje vrlo niska. I dalje se traÅ¾e njegove slike i na svu sreÄ‡u one ipak pristiÅ¾u u VaraÅ¾din – kazala je DuÄakijeviÄ‡ i dodala da je Gradska vijeÄ‡nica s izloÅ¾enim StanÄiÄ‡evim djelima velika stvar uz povremene izloÅ¾be koje se prireÄ‘uju u razmacima od nekoliko godina.

www.vzaktualno.hr

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu danas je predstavljen poÄetak nove edukacije â€žObrazovanje za poduzetniÅ¡tvo“ za ravnatelje Å¡kola VaraÅ¾dinske Å¾upanije. Cilj je ove edukacije uvoÄ‘enje uÄenja za poduzetniÅ¡tvo koje je izuzetno bitno za razvoj druÅ¡tva, a joÅ¡ je uvijek u velikoj mjeri zanemareno u programima obrazovanja.

Tom je prilikom Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar naglasio kako je poduzetniÅ¡tvo danas ono koje u velikoj mjeri potiÄe razvoj gospodarstva, ali i druÅ¡tva u cjelini.

– UÄenici koji nakon zavrÅ¡etka srednjoÅ¡kolskog obrazovanja odluÄe raditi i otvoriti svoju tvrtku ili obrt, naÅ¾alost nemaju dovoljno znanja i svakako trebaju dodatnu edukaciju o poduzetniÅ¡tvu, a nama je cilj da takvi uÄenici veÄ‡ u srednjoj Å¡koli imaju barem osnovne predmete o poduzetniÅ¡tvu, kako bi odmah bili sami sposobni i zreli da izaÄ‘u i konkuriraju na trÅ¾iÅ¡tu, jer nama poduzetnici itekako trebaju – naglasio je Å¾upan Å tromar te zaÅ¾elio ravnateljima puno uspjeha.

Na ovoj Ä‡e se edukaciji ravnatelji baviti podruÄjima inovacija i poduzetniÅ¡tva, strateÅ¡kog promiÅ¡ljanja i strateÅ¡kih inovacija poduzetniÅ¡tva, druÅ¡tvenim aspektima poduzetniÅ¡tva i obrazovanja i Start-up poduzeÄ‡ima i njihovim financiranjem.

Naime, kao Å¡to je i naglasio proÄelnik Upravnog odjela za prosvjetu kulturu i sport mr. sc. Miroslav HuÄ‘ek u srednjim Å¡kolama VaraÅ¾dinske Å¾upanije, prvenstveno gimnazijama, glavni predmet za uÄenje poduzetniÅ¡tva jest Politika i gospodarstvo i to u satnici od 35 sati ukupno, Å¡to nikako nije dovoljno. U strukovnim Å¡kolama, ukupan broj sati spomenutog predmeta neÅ¡to je veÄ‡i, i iznosi 70 sati, no ni to nije dovoljno za kvalitetne osnove o poduzetniÅ¡tvu.

TakoÄ‘er, u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji provodi se i meÄ‘unarodni program IB mature na kojem uÄenici imaju prilike da sami odabire Å¡to Ä‡e uÄiti i tu smo dobili podatke da uÄenici imaju izuzetan interes za poduzetniÅ¡tvo, jer su ga odabrali u ukupnom fondu od preko 350 sati. Zato je od izuzetne vaÅ¾nosti da se uÄenje poduzetniÅ¡tva svakako uvede u Å¡kole. TakoÄ‘er, u Hrvatskoj postoji ukupno 469 uÄeniÄkih zadruga, a od toga ih je 37 u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji u kojima sudjeluje preko 20% ukupnog broja uÄenika. Ovaj podatak je svakako vaÅ¾an jer Ä‡e nakon obrazovanja ravnatelja, krenuti i obrazovanje o poduzetniÅ¡tvu za voditelje Å¡kolskih zadruga.

InaÄe, â€žObrazovanje za poduzetniÅ¡tvo“ uspjeÅ¡an je nastavak suradnje izmeÄ‘u Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport VaraÅ¾dinske Å¾upanije i varaÅ¾dinskog FOI-a. Ravnatelji osnovnih i srednjih Å¡kola kojima je osnivaÄ VaraÅ¾dinska Å¾upanija veÄ‡ su proÅ¡li edukaciju na temu â€žStrategijski menadÅ¾ment i odluÄivanje u obrazovanju“ i â€žE-uÄenje“, a nakon njih, o obrazovanju za poduzetniÅ¡tvo uÄit Ä‡e i 40-ak voditelja Å¡kolskih zadruga.

www.vzaktualno.hr