2017. – Stranica 1035

15. siječnja 2017.

122

LudbreÅ¡ka Gradska knjiÅ¾nica i Äitaonica Mladen Kerstner u Äetvrtak i petak organizira 2. Dane BoÅ¾e Hlasteca.

S udrugom Ritam misli iz VaraÅ¾dina poziva vas na veÄer poezije â€žKajem kroz kraj“ u palaÄi Herzer Gradskog muzeja VaraÅ¾din u Äetvrtak, 19. sijeÄnja, s poÄetkom u 19 sati. Pjesme BoÅ¾e Hlasteca kazivat Ä‡e SnjeÅ¾ana HraniÄ‡, Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat, a sudjelovat Ä‡e i pjesnici Zpran PeroviÄ‡ i ÄurÄ‘ica Runtas iz Samobora te Tugomir Orak, RuÅ¾ica Juras, RuÅ¾ica MaruÅ¡iÄ‡-VasiliÄ‡, Zlata BogoviÄ‡, Barica PahiÄ‡ Grobenski i SlaÄ‘ana Benkus iz VaraÅ¾dina.

Dan kasnije, u petak, u ludbreÅ¡koj knjiÅ¾nici u 18 sati bit Ä‡e otvorena izloÅ¾ba slika inspiriranih Hlastecovim pjesmama â€žPoezija umjetnosti“, a potom Ä‡e o pjesniÅ¡tvu LudbreÅ¾anina BoÅ¾e Hlasteca u knjiÅ¾evnojeziÄnom i vremenskom kontekstu govoriti dr. sc. Jela MaresiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Tko još nije priznao Hrvatsku?

15. siječnja 2017.

132

Hrvatska danas obiljeÅ¾ava Äetvrt stoljeÄ‡a neovisnosti. Nakon Å¡to je Hrvatsku prva priznala Slovenija, i obrnuto, potom baltiÄke zemlje, Island, Sveta Stolica, 15. sijeÄnja 1992. to su uÄinile tadaÅ¡nje Älanice Europske unije, u kojoj je Hrvatska uÅ¡la 21 godinu kasnije.

Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine postala Älanicom Ujedinjenih naroda. MeÄ‘utim, osim zemlja koje su je priznale, postoje i drÅ¾ave koje nikad nisu priznale Hrvatsku, piÅ¡e Indeks.hr. Te zemlje s Hrvatskom odrÅ¾avaju diplomatske odnose, ali formalno nikad nisu dale priznanje o neovisnosti.

To su Ruanda, Bahami, Burundi, Butan, DÅ¾ibuti, JuÅ¾ni Sudan, Kiribati, Liberija, MarÅ¡alovi Otoci, Niger, Somalija, SrednjoafriÄka Republika, Svazi, Sveti Kristofor i Nevis, Tonga i Tuvalu.

www.vzaktualno.hr / index.hr

Godina Sare Kolak

15. siječnja 2017.

123

U organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Ludbrega u subotu, 21. sijeÄnja, u 18.30 odrÅ¾at Ä‡e se izbor najboljih sportaÅ¡a i sportaÅ¡ica Grada Ludbrega u 2016. godini.

Uz standardne kategorije najboljih klubova, sportaÅ¡a i sportaÅ¡ica, u ludbreÅ¡koj sportskoj dvorani moÄ‡i Ä‡e se vidjeti i neki sportaÅ¡i koji su obiljeÅ¾ili sport tog kraja u proteklih dvadeset godina. Na sveÄanosti se oÄekuje i olimpijska pobjednica Sara Kolak s trenerom Andrejom HajnÅ¡ekom.

Pozvani su svi ljubitelji sporta. Ulaz je besplatan, a prije proglaÅ¡enja najboljih bit Ä‡e odigran koÅ¡arkaÅ¡ki derbi izmeÄ‘u GrafiÄara i MeÄ‘imurja od 17 sati.

www.vzaktualno.hr

Vincekovo na Javornom vrhu

15. siječnja 2017.

174

Udruga vinogradara i voÄ‡ara MejaÅ¡i iz LjubeÅ¡Ä‡ice u subotu, 21. sijeÄnja, organizira Vincekovo na Javornom vrhu.

Polazak povorke s raskriÅ¾ja na Ivanovom polju je u 13 sati. Slijedi obilazak punktova i klijeti na put do kapelice. U 16 sati poÄinje ceremonija rezidbe vinograda, a potom domjenak uz domaÄ‡u kapljicu. Za dobro raspoloÅ¾enje pobrinut Ä‡e se proÅ¡ireni satav Bajs benda.

www.vzaktualno.hr

EU uvodi temeljni mjeseÄni dohodak?

15. siječnja 2017.

112

Zastupnici u Europskom parlamentu upozorili su da drÅ¾ave Älanice Europske unije moraju â€žozbiljno“ razmotriti uvoÄ‘enje temeljnog mjeseÄnog dohotka za graÄ‘ane kako bi se pripremile za â€žgolemi rast nezaposlenosti koji Ä‡e uslijediti kao rezultat Äinjenice da Ä‡e roboti sve viÅ¡e preuzimati ljudima poslove“, piÅ¡e Indeks.hr.

IzvjeÅ¡taj koji je napisala zastupnica socijalista Mady Delvaux-Stehres upozorava da se EU mora pripremiti za ono Å¡to on naziva â€žtehnoloÅ¡kom revolucijom“. O izvjeÅ¡taju Ä‡e glasati Europski parlament veÄ‡ u veljaÄi, javlja Independent, a u njemu se poziva zemlje Älanice da Å¡to prije uvedu temeljni dohodak.

Ideja dolazi u trenutku kada je ideja temeljnog dohotka veÄ‡ zaÅ¾ivjela u nekim zemljama Europe. Finska je 1. sijeÄnja postala prva europska zemlja koja Ä‡e nezaposlenim graÄ‘anima davati temeljni mjeseÄni dohodak. Dvije tisuÄ‡e ljudi mjeseÄno Ä‡e primati 560 eura, a projekt traje dvije godine. Oni ne moraju nikome podnositi nikakva izvjeÅ¡Ä‡a, niti kako su novac potroÅ¡ili niti traÅ¾e li posao. Ovaj iznos neÄ‡e utjecati na nikakve druge eventualne benefite koje dobivaju od drÅ¾ave.

SliÄni projekti veÄ‡ su vrÅ¡eni u Africi i Indiji, ali Finska je prva visoko razvijena zemlja koja ovo radi. NeÅ¡to sliÄno planira se i u Å vicarskoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Å kotskoj.

www.vzaktualno.hr / index.hr

U ponedjeljak eutanazija zbog ptiÄje gripe

15. siječnja 2017.

129

Virus influence ptica podtipa H5N8 (visoko patogeni soj) na uginulim rasplodnim patkama u mjestu Sop Bukevski u blizini Velike Gorice, potvrÄ‘en je na farmi â€žValionica Radina“ koja se bavi komercijalnim uzgojem pataka, izvijestili su danas iz Ministarstva poljoprivrede.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede sinoÄ‡ je izolirala naselje te formirala krizni stoÅ¾er. ZaraÅ¾ena farma i valionica odmah su zatvorene, a ugroÅ¾enim podruÄjem proglaÅ¡en je radijus od 3 kilometra od farme na kojoj je virus potvrÄ‘en. Mjesto dogaÄ‘aja osigurava policija, a pristup farmi je zabranjen.

Na zaraÅ¾enoj farmi nalazi se 850 pataka, 70 kokoÅ¡i, 3.000 paÄjih jaja i 16.200 kokoÅ¡jih jaja. Sva perad na zaraÅ¾enoj farmi bit Ä‡e eutanazirana, a jaja neÅ¡kodljivo uniÅ¡tena. U okolnom podruÄju nema ni jedne druge farme koja se bavi komercijalnim uzgojem peradi. U tijeku je popisivanje farmi u okolnim selima kako bi se utvrdio broj peradi koja se uzgaja za vlastite potrebe, radi procjene prije poÄetka eutanazije.

Eutanazija zaraÅ¾enih Å¾ivotinja zapoÄet Ä‡e sutra, u ponedjeljak, 16. sijeÄnja 2017. godine, kada Ä‡e tim od 16 veterinara s gravitirajuÄ‡ih veterinarskih organizacija i inspektora, s kompletnom zaÅ¡titnom opremom i motornim prskalicama s dezificijensima uÄ‡i na zaraÅ¾enu farmu i pokrenuti akciju.

Iz Ministarstva podsjeÄ‡aju da je influenca ptica (ptiÄja gripa) vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica, ali nikada nije uzrokovala bolest kod ljudi.

S ovim virusom bore se brojne zemlje u okruÅ¾enju, a najviÅ¡e su pogoÄ‘ene Francuska i NjemaÄka. Za zaustavljanje virusa nema drugog naÄina osim eutanazije zaraÅ¾ene peradi, dodaju iz Ministarstva.

www.vzaktualno.hr

Rodeš nije završio prvu voÅ¾nju

15. siječnja 2017.

149

Nakon prvih bodova u Svjetskom kupu, 25. mjesta u Adelbodenu, te 32. mjesta u kombinaciji u petak u Wengenu, varaÅ¾dinski skijaÅ¡ Istok RodeÅ¡ danas je nastupio u slalomu u Å¡vicarskom skijaliÅ¡tu.

Sa startnim brojem 42, kao jedini Hrvat u konkurenciji 67 slalomaÅ¡a, VaraÅ¾dinac nije zavrÅ¡io prvu voÅ¾nju te tako ostao bez plasmana.

RodeÅ¡ u Svjetskom kupu ima Å¡est bodova.

n.k. / www.vzaktualno.hr

Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendija

15. siječnja 2017.

116

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Grada Novog Marofa razmotrilo je pristigle prijave na NatjeÄaj za dodjelu stipendija Grada Novog Marofa za akademsku 2016./2017. godinu.

Nakon razmatranja svih pristiglih prijava na NatjeÄaj, Povjerenstvo je utvrdilo i objavilo prijedlog Liste kandidata za dodjelu stipendija Grada Novog Marofa, koju moÅ¾ete pronaÄ‡i na http://novi-marof.hr/prijedlog-liste-kandidata-za-dodjelu-stipendija-grada-novog-marofa-za-ak-god-2016-2017/.

www.vzaktualno.hr

Prije 25 godina Hrvatsku priznale Älanice Europske unije

15. siječnja 2017.

146

15. sijeÄnja 1992. godine neovisnost Republike Hrvatske zajedno su priznale tadaÅ¡nje Älanice Europske unije.

MeÄ‘unarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon proglaÅ¡enja neovisnosti 25. lipnja 1991. Od tadaÅ¡nje SocijalistiÄke Federativne Republike Jugoslavije razdruÅ¾ila se i Republika Slovenija. Dan kasnije novonastale drÅ¾ave meÄ‘usobno su se priznale.

Tada joÅ¡ meÄ‘unarodno nepriznate bivÅ¡e drÅ¾ave Saveza Sovjetskih SocijalistiÄkih Republika priznale su Hrvatsku, Litva 30. srpnja 1991., Ukrajina 11. prosinca, Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Prva meÄ‘unarodno priznata drÅ¾ava koja je priznala je Island koji je to uÄinio 19. prosinca. Istog dana to je uÄinila i NjemaÄka, ali s odlukom da njezino priznanje stupa na snagu 15. sijeÄnja 1992., zajedno s ostalim Älanicama EU-a.

Dva dana prije Europske unije, 13. sijeÄnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica. Dan nakon Vatikana Hrvatsku je priznao San Marino.

15. sijeÄnja 1992. uslijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Å vicarske, Nizozemske, MaÄ‘arske, NorveÅ¡ke, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Å panjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i GrÄke, 16. sijeÄnja Argentine, Australije, ÄŒeÅ¡ke i SlovaÄke, ÄŒilea, LihtenÅ¡tajna, Novog Zelanda, Å vedske i Urugvaja. U sijeÄnju su Hrvatsku priznale i Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Rusija je Hrvatsku priznala 17. veljaÄe, Iran 15. oÅ¾ujka, Japan 17. oÅ¾ujka, Sjedinjene AmeriÄke DrÅ¾ave 7. travnja, Izrael i Egipat 16. travnja, Kine 27. travnja.

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala Älanicom Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i Älanicom Europske unije.

www.vzaktualno.hr

„Hrast iznosi neistine“

15. siječnja 2017.

109

Nakon konferencije za novinare varaÅ¾dinskih gradskih vijeÄ‡nika Hrasta, Krunoslava Bureka i Ladislava IlÄiÄ‡, priopÄ‡enjem su se javili iz Narodne stranke – reformisti.

â€žVijeÄ‡nici HRAST-a u svom su priopÄ‡enju od 13.01.2017. iznijeli neistinu ustvrdivÅ¡i da je Natalija MartinÄeviÄ‡ 2012. glasala za koncesiju za zbrinjavanje otpada.

Kao zamjenica gradonaÄelnika predlagala je viÅ¡e rjeÅ¡enja, traÅ¾ila dodatna odvjetniÄka miÅ¡ljenja koja je i dostavila gradonaÄelniku te kljuÄno traÅ¾ila formiranje struÄnog povjerenstva za raspisivanje koncesije.

Svi njezini prijedlozi od strane gradonaÄelnika bili su odbijeni, a iskljuÄivanje od odluÄivanja zavrÅ¡ilo je i formalnim razvlaÅ¡tenjem poÄetkom 2013., Å¡to je uz osobno ljudsko i politiÄko Å¡ikaniranje, bio i ostao jedinstveni sluÄaj u Hrvatskoj.

Kao saborska zastupnica, Amandmanom na drÅ¾avni proraÄun 2015. MartinÄeviÄ‡ je traÅ¾ila da drÅ¾ava osigura sredstva za poÄetak rjeÅ¡avanja smeÄ‡a. Nakon toga u Saboru je predloÅ¾ila i ZakljuÄak kojim je traÅ¾ila da Vlada preuzme odgovornost za rjeÅ¡avanje naÅ¡eg najveÄ‡eg ekoloÅ¡kog, zdravstvenog i financijskog problema. Svoje prijedloge i inicijative na sastanku je obrazloÅ¾ila i tadaÅ¡njem ministru ZmajloviÄ‡u.

Sve njezine prijedloge odbili su zastupnici SDP-a i HNS-a, a u sljedeÄ‡em mandatu, na Å¾alost, nismo imali prilike vidjeti niti jedan prijedlog za rjeÅ¡avanje problema smeÄ‡a saborskog zastupnika gospodina IlÄiÄ‡a“, stoji u priopÄ‡enju Reformista.

www.vzaktualno.hr