2017. – Stranica 1036

15. siječnja 2017.

130

Nakon prvih bodova u Svjetskom kupu, 25. mjesta u Adelbodenu, te 32. mjesta u kombinaciji u petak u Wengenu, varaÅ¾dinski skijaÅ¡ Istok RodeÅ¡ do novih bodova u slalomu u Å¡vicarskom skijaliÅ¡tu pokuÅ¡at Ä‡e doÄ‡i danas.

RodeÅ¡ Ä‡e u prvu voÅ¾nju krenuti sa startnim brojem 42, kao jedini Hrvat u konkurenciji 67 slalomaÅ¡a. Start prve voÅ¾nje je u 10.30, a druga je na rasporedu u 13.30.

Sa Å¡est bodova VaraÅ¾dinac je na 132. mjestu Svjetskog kupa, a 49. u slalomu.

n.k. / www.vzaktualno.hr

VaraÅ¾din i GospiÄ‡ najhladniji

15. siječnja 2017.

114

Jutros u 6 sati VaraÅ¾din i GospiÄ‡ su bili najhladniji u Hrvatskoj s -10,7 stupnjeva.

Prema prognozi DrÅ¾avnog hidrometeoroloÅ¡kog zavoda danas djelomice sunÄano uz promjenljivu naoblaku, a ujutro mjestimice i kratkotrajna magla. Prema veÄeri i osobito tijekom noÄ‡i sve oblaÄnije, a u Dalmaciji moÅ¾e pasti i i malo kiÅ¡e. Vjetar uglavnom slab, a na Jadranu umjeren istoÄnjak i bura u jaÄanju, pa Ä‡e naveÄer podno Velebita biti olujnih udara. NajviÅ¡a dnevna temperatura zraka od -2 do 3, a na Jadranu od 5 do 10 Â°C.

U ponedjeljak umjereno i preteÅ¾no oblaÄno, mjestimice uz kiÅ¡u, najprije u Dalmaciji, a od sredine dana na cijelom Jadranu. Snijega Ä‡e biti u unutraÅ¡njosti Dalmacije te u Gorskom kotaru i Lici, a u drugom dijelu dana oÄekuje se u cijeloj unutraÅ¡njosti. Zapuhat Ä‡e umjeren i ponegdje na udare jak sjeveroistoÄnjak. Na Jadranu Ä‡e puhati jaka bura, podno Velebita olujna pa i uz obalu moÅ¾e biti snijega noÅ¡enog vjetrom. NajniÅ¾a jutarnja temperatura uglavnom od -10 do -6, na Jadranu od 0 do 5, a najviÅ¡a dnevna od -4 do 1 na kopnu te izmeÄ‘u 1 i 6 Â°C na moru.

Prema posljednjoj informaciji iz Hrvatskog autokluba kolnici su skliski u veÄ‡em dijelu zemlje, ponegdje ima ugaÅ¾enog snijega, a moguÄ‡a je i poledica. Magla smanjuje vidljivost mjestimice u srediÅ¡njoj Hrvatskoj, Slavoniji i Lici. Ima je i na autocestama A1 izmeÄ‘u Ävora LuÄko i tunela Sveti Rok, A3 Bregana-Lipovac izmeÄ‘u Ävorova Ivanja Reka i Novska. VozaÄe upozoravaju da prilagode brzinu i naÄin voÅ¾nje uvjetima na cestama te da na put ne kreÄ‡u bez zimske opreme.

Jak vjetar usporava voÅ¾nju na autocesti A1 izmeÄ‘u juÅ¾nog ulaza u tunel Sveti Rok i vijadukta BoÅ¾iÄ‡i, te na autocesti A6 Rijeka-Zagreb izmeÄ‘u Kokovice i tunela TuhobiÄ‡, vozi se uz ograniÄenje brzine no dionice su otvorene za sav promet.

www.vzaktualno.hr

Dvije pobjede u jednom danu

15. siječnja 2017.

184

RukometaÅ¡i GRK VaraÅ¾din nakon desetak dana â€žsuhih“ priprema juÄer su odigrali dvije utakmice. U prvoj su svladali drugoligaÅ¡a Rovinja 32:16, a u drugoj slovenskog prvoligaÅ¡a Dravu iz Ptuja 30:29.

Zanimljivo je spomenuti kako na klupi nije bilo prvog trenera Vladimira VujoviÄ‡a zbog viroze pa su utakmice vodili njegovi pomoÄ‡nici. SreÄ‡ko Horenec prvu protiv Rovinja, a SiniÅ¡a RadujkoviÄ‡ drugu protiv Drave. Nije bilo niti proÅ¡logodiÅ¡nje prinove Andreja ObranoviÄ‡a koji je, nakon HuÄ‘a, takoÄ‘er napustio klub i vratio se u Karlovac, a sve zbog nedovrÅ¡enih Å¡kolskih obaveza.

www.vzaktualno.hr/r.l.

VujoviÄ‡: IviÄ‡ je bio prevaga

14. siječnja 2017.

310

Za razliku od juÄeraÅ¡nje â€žmuke“ sa Saudijskom Arabijom, Hrvatska je danas puno bolje izgledala protiv starih muÅ¡terija MaÄ‘ara. Kako mi nikako ne moÅ¾emo s Francuzima, tako niti MaÄ‘arska ne moÅ¾e s nama. Nakon dosta oscilacija, pa u pojedinim trenucima i velikog rezultatskog zaostatka, na koncu su naÅ¡i ipak doÅ¡li do pobjede rezultatom 31:28 (11:11).

– Ne bih htio nikako umanjiti pobjedu naÅ¡ih, ali moram vam reÄ‡i da MaÄ‘ari nikad nisu bili slabiji. Kao da nisu pokazivali ni volju, ni Å¾elju da doÄ‘u do pobjede. Koliko imam informacije kod njih se spremaju velike promjene. Izbornik Sabate sigurno odlazi, a na njegovo mjesto dolazi Ljubo VranjeÅ¡ koji Ä‡e uz to preuzeti i Veszprem – rakao je u uvodu naÅ¡ struÄni komentator Vlado VujoviÄ‡.

Ipak naÅ¡i nisu bili tako loÅ¡i, dobro smo odigrali, naroÄito zadnjih 12 – 13 minuta kada smo prelomili utakmicu.

– ToÄno, ali dugo smo se muÄili. Kada je BabiÄ‡ obranu 5:1, koja je odgovarala niskoj postavi MaÄ‘ara, promijenio u 6:0 stvari su krenule u pozitivnom smjeru, bila je to dobitna kombinacija. MoÅ¾da niste primjetili jedan detalj koji je takoÄ‘er bio presudan. Njihov izbornik je, pri vodstvu MaÄ‘arske od Äetiri razlike, zvao minutu odmora, a trebao ju je pozvati BabiÄ‡, Äime nam je izravno pomogao

U naÅ¡im redovima najefikasniji su bili Å trlek sa 6, Duvnjak sa 5, pa CindriÄ‡, Å ebetiÄ‡ i MamiÄ‡ sa 4 gola, koji su i prelomili tekmu.

– Ne, po meni je utakmicu prelomio Filip IviÄ‡ sa svojim obranama. Imao je 45 posto obrana, a ako na utakmici primiÅ¡ 28 golova onda ne moÅ¾eÅ¡ govoriti da ti je kompletna obrana bila dobra. Zato je po meni IviÄ‡ bio igraÄ prevage, odnosno igraÄ utakmice.

U ostalim danaÅ¡njim utakmicama nije bilo nekih iznenaÄ‘enja osim moÅ¾da pobjede Brazila nad Poljskom.

– VeÄ‡ sam juÄer rekao kako je Poljska u velikim problemima, oslabljena je, a Brazil se nakon teÅ¡kog poraza od domaÄ‡ina Francuza brzo pribrao i Äini se da polako lovi formu sa Olimpijade.

U vrlo dobroj utakmici poslijepodne Slovenija je minimalno svladala Island.

– Rekao bih da je to bio sraz dviju podjednakih momÄadi. Nije Slovenija uopÄ‡e loÅ¡a, Äak dapaÄe, srednji vanjski Zarabec odigrao je odliÄnu tekmu i odveo ih do pobjede – zakljuÄio je svoje opservacije VujoviÄ‡ nakon drugog dana Svjetskog rukometnog prvenstva.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Beljak i dalje predsjednik

14. siječnja 2017.

142

Na izbornoj Glavnoj skupÅ¡tini Hrvatske seljaÄke stranke KreÅ¡o Beljak ponovno je izabran za predsjednika stranke. On je bio jedini kandidat za predsjednika i dobio je 524 glasa, a nevaÅ¾eÄ‡ih listiÄ‡a bilo je 83.

Novi-stari predsjednik Älanovima HSS-a poruÄio je da svi zajedno mogu i moraju ponovno pretvoriti HSS u elitnu hrvatsku politiÄku stranku te najavio u iduÄ‡em ÄetverogodiÅ¡njem razdoblju novu politiku HSS-a, koja Ä‡e Äuvati njene temeljne tradicije.

Beljak je aktualni gradonaÄelnik Samobora i saborski zastupnik, Älan HSS-a od 2003. godine, za predsjednika izabran u oÅ¾ujku proÅ¡le godine.

www.vzaktualno.hr

Novi sluÄaj ptiÄje gripe – nema opasnosti za zdravlje ljudi

14. siječnja 2017.

186

Virus influence ptica podtipa H5N8 upravo je potvrÄ‘en na uginulim rasplodnim patkama u mjestu Sop Bukevski u blizini Velike Gorice, na farmi koja se bavi komercijalnim uzgojem pataka, izvijestili su danas iz Ministarstva poljoprivrede.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede upravo formira krizni stoÅ¾er. ZaraÅ¾ena farma i valionica su zatvorene, a ugroÅ¾enim podruÄjem proglasit Ä‡e se radijus od 3 kilometra od farme na kojem je virus potvrÄ‘en.

Sutra ujutro (nedjelja) ekipe od desetak veterinara popisat Ä‡e sve farme u Äetiri okolna sela kako bi se utvrdio broj peradi i napravila procjena prije poÄetka eutanazije. Sva perad na zaraÅ¾enoj farmi bit Ä‡e eutanazirana, kao i perad u ekstenzivnim uzgojima u zaraÅ¾enom podruÄju, a napravit Ä‡e se i procjena opasnosti ako ima joÅ¡ organiziranih uzgoja u krugu od 3 km.

– Poduzimamo sve potrebne mjere izolacije zaraÅ¾ene peradi koja Ä‡e naÅ¾alost morati biti eutanazirana. Naravno, vlasnike peradi Ä‡emo obeÅ¡tetiti kao i do sada – izjavio je ministar Tomislav ToluÅ¡iÄ‡ te dodao da se â€žs influencom ptica na isti naÄin bore i brojne druge zemlje u okruÅ¾enju“.

ÄŒim budemo imali viÅ¡e informacija izvijestit Ä‡emo javnost, stoji u priopÄ‡enju Ministarstva poljoprivrede iz kojeg podsjeÄ‡aju da je influenca ptica (ptiÄja gripa) vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica, a nikada nije uzrokovala bolest kod ljudi.

Od domaÄ‡e peradi najÄeÅ¡Ä‡e obolijevaju kokoÅ¡i i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje Å¾ive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliniÄke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za Å¡irenje bolesti na domaÄ‡u perad. Infekcija u ptica i peradi se Å¡iri preko iscjetka diÅ¡nog trakta, izmetom, leÅ¡inama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrÅ¾i visoku koncentraciju virusa pa se njime moÅ¾e kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, odnosno sve Å¡to doÄ‘e u kontakt s takvim izmetom, tako da je moguÄ‡nost horizontalnog prijenosa velika.

Sukladno vaÅ¾eÄ‡em zakonodavstvu obveza posjednika Å¾ivotinja (svaka pravna ili fiziÄka osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili Äuvar izravno odgovorna za zdravlje Å¾ivotinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru.

ZNAKOVI KARAKTERISTIÄŒNI ZA BOLEST

Iznenadna uginuÄ‡a peradi bez kliniÄkih znakova bolesti

PotiÅ¡tenost

NakostrijeÅ¡enost perja

ZnaÄajan pad nesivosti i valivosti, loÅ¡a kvaliteta ljuske jajeta

KaÅ¡alj, Å¡mrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun

Edem glave i vrata

Cijanoza kreste i podbradnjaka

Sitna toÄkasta krvarenja po sluznicama te potkoÅ¾na krvarenja uoÄljiva u perjem nepokrivenim podruÄjima nogu

Å½ivÄane smetnje (grÄevi, kretnje u krug, paraliza, oteÅ¾ano kretanje)

Iz Ministarstva pozivaju posjednike peradi na odgovorno ponaÅ¡anje i pridrÅ¾avanje biosigurnosnih mjera u cilju sprjeÄavanja unosa uzroÄnika infekcije u domaÄ‡e peradi.

www.vzaktualno.hr

„Instrukcija“ Eugena Ionesca u reÅ¾iji Nataše Antulov

14. siječnja 2017.

128

U Äetvrtak, 19. sijeÄnja, u 20 sati na Sceni Zvonimira Rogoza varaÅ¾dinskog Hrvatskog narodnog kazaliÅ¡ta moÅ¾ete pogledati predstava â€žInstrukcija“ raÄ‘enu prema originalnom tekstu francuskog pisca i autora Eugena Ionesca u reÅ¾iji NataÅ¡e Antulov. Mentori su Rade Å erbedÅ¾ija i Lenka UdoviÄki. Za scenografiju su zaduÅ¾eni studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a kostimografiju i glazbu Lovro IvankoviÄ‡ i Tena-Antonija Torjanac.

U komiÄnoj drami tri lika su stari profesor (Lovro IvankoviÄ‡), uÄenica (Tena-Antonija Torjanac) te sluÅ¾avka (60 godina). Apsurdno djelo grotesknog karaktera s elementima nasilja, kako intelektualnog tako i doslovnog tj. fiziÄkog.

Starom i bezazlenom profesoru na instrukciju dolazi mlada uÄenica koja sprema doktorat iz prirodnih i humanistiÄkih znanosti i koja je Å¾eljna znanja. IspoÄetka sve djeluje vrlo pozitivno, simpatiÄno i veselo, a kada profesor shvati da uÄenica ne zna osnove matematike, situacija se naglo preokreÄ‡e. Profesor optereÄ‡uje uÄenicu sa sve veÄ‡im Äinjenicama i nebitnim podacima, Å¡to nju dovodi do potpune tuposti. Sve to vodi do intelektualnog nasilja.

RijeÄ je o komadu koji se rijetko izvodi, a njegov sadrÅ¾aj i tekst nam itekako progovara o danaÅ¡njem svijetu i njegovoj problematici. NajveÄ‡i naglasak se stavlja protiv danaÅ¡njeg sistema obrazovanja i nasilja, stoji u najavi ispitne predstave dvoje studenata treÄ‡e godine preddiplomskog studija glume i medija u Rijeci.

www.vzaktualno.hr

Kome javna priznanja?

14. siječnja 2017.

108

U Uredu gradonaÄelnika Ludbrega Dubravka BiliÄ‡a u ponedjeljak Ä‡e se odrÅ¾ati sjednica Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega. Na dnevnom redu bit Ä‡e usvajanje Oglasa za isticanje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega za Dan Grada Ludbrega – 19. oÅ¾ujka 2017. godine.

Javna priznanja Grada Ludbrega podijeljena su u sljedeÄ‡e kategorije: proglaÅ¡enje poÄasnim graÄ‘aninom Grada Ludbrega, Nagrada Grada Ludbrega za Å¾ivotno djelo, Nagrada Grada Ludbrega, Plaketa Grada Ludbrega i Zahvalnica Grada Ludbrega.

www.vzaktualno.hr

Uskoro nacionalni ispiti?

14. siječnja 2017.

113

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, krovna institucija za provedbu drÅ¾avne mature, razvio je projekt nacionalnog ispitivanja za hrvatske osnovne i srednje Å¡kole piÅ¡e Jutarnji.hr.

Hrvatska je, prema podacima Europske komisije, jedna od Äetiri europske drÅ¾ave koje nemaju razvijene standardizirane nacionalne ispite kojima se sustavno prate postignuÄ‡a uÄenika. Uz Hrvatsku, nacionalne ispite nemaju GrÄka, BiH te dio Belgije (njemaÄko govorno podruÄje).

Nacionalni ispiti provodili bi se u Å¡kolama periodiÄno, a struÄnjaci u Centru smatraju da se njihov sadrÅ¾aj treba temeljiti na povezivanju nastavnih planova s konceptom meÄ‘unarodnih istraÅ¾ivanja kao Å¡to su PISA, TIMSS i PIRLS. Glavna znaÄajka nacionalnih ispita je ispitivanje i mjerenje onoga Å¡to uÄenici mogu napraviti, a ne samo Å¡to znaju.

Kako kaÅ¾u u Centru, ispitima se ne planiraju obuhvatiti svi sadrÅ¾aji nastavnog plana i programa u Å¡koli, nego dijelovi vezani uz funkcionalne kompetencije uÄenika iz podruÄja ÄitalaÄke, matematiÄke i prirodoslovne pismenosti. Razredi u kojima bi se provodili nacionalni ispiti su poÄetak petog i osmog razreda osnovne Å¡kole te poÄetak treÄ‡eg razreda srednje Å¡kole. Paralelno, sliÄno kao i u meÄ‘unarodnim testiranjima, plan je provesti upitnike za uÄenike, roditelje, uÄitelje i ravnatelje kojima bi se ispitalo Å¡to utjeÄe na rezultate ispitivanja.

Projekt, Äiji su kljuÄni dio nacionalni ispiti, NCVVO je nedavno uputio Ministarstvu znanosti kao projekt za financiranje iz Europskog socijalnog fonda, a ukupni proraÄun u Äetiri godine projekta je oko 20 milijuna kuna. Probno ispitivanje planirano je za studeni 2019., a glavno ispitivanje za studeni 2020. Projekt, koji meÄ‘u ostalim obuhvaÄ‡a pripremu edukacija nastavnika te nabavu raÄunalne infrastrukture za izradu i provedbu ispita te za pohranu zadataka, mogao bi poÄeti veÄ‡ u prvom tromjeseÄju ove godine, ako Centar i Ministarstvo znanosti o tomu postignu dogovor, kaÅ¾u u NCVVO-u.

Plan Centra je ovaj projekt predstaviti na velikom skupu ravnatelja osnovnih i srednjih Å¡kola u veljaÄi ove godine.

www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr

Blagdansko druÅ¾enje UBH Prsten

14. siječnja 2017.

155

U druÅ¡tvenom domu u Donjem Knegincu odrÅ¾ano je 7. tradicionalno blagdansko druÅ¾enje za Älanove, simpatizere i prijatelje Udruge bosanskih Hrvata Prsten – podruÅ¾nice VaraÅ¾din.

Pozdravnim govorima obratili su se predsjednik podruÅ¾nice Mario PaureviÄ‡, koji je stavio naglasak na problematiku odlaska mnogobrojnih obitelji, a posebno mladih s djecom u zapadne zemlje, te zamjenik opÄ‡inskog naÄelnika Gornjeg Kneginca Robert Äuranec. Istaknuo je kako OpÄ‡ina kontinuirano pomaÅ¾e Udrugu Prsten te im zaÅ¾elio sretnu i uspjeÅ¡nu novu 2017. godinu. Pozvao je udrugu Prsten da svoje programske aktivnosti viÅ¡e aplicira na natjeÄaje koje nude lokalne zajednice. Predsjednik Udruge Bosanskih Hrvata Prsten, Mijo MariÄ‡, izrazio je zadovoljstvo i pohvalio rad podruÅ¾nice VaraÅ¾din koja je po njegovom viÄ‘enju dostigla punoljetnost prema dosad odraÄ‘enim rezultatima i aktivnostima koje provode.

Priznanja za doprinos u radu Udruge Prsten uruÄena su Stjepanu StjepiÄ‡u i Slavku PavloviÄ‡u.

U zabavnom dijelu programa nastupili su izvorna grupa BaÅ¡Äovani, braÄ‡a Jurk sa zabavno-narodnom glazbom, latino plesaÄi Kluba Takt i KUD Prsten iz VaraÅ¾dina.

www.vzaktualno.hr