U radobojskom Centru za prirodu Zagorje u petak su predstavljene aktivnosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije “Zagorje zeleno”.
Kako je istaknula ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno Dijana Hršak, 2022. godina bila je vrlo značajna po početku izrade planova upravljanja za Natura 2000 područje, veliki projekt koji financira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
– U okviru projekta predviđa se izvedba planova upravljanja za 40 posto Natura 2000 područja u RH. Za Krapinsko – zagorsku županiju to znači izrada tri plana upravljanja za sva Natura područja i jedno zaštićeno područje. Prvi plan je za dolinu rijeke Sutle kod Razvora te značajni krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora kojeg radimo s kolegama Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije. Drugi plan je za vršni dio područja Strahinjčice i Ivančice koje radimo s kolegicama iz JU Varaždinske županije te treći plan je za špilju Židovske jame – pojasnila je Hršak dodavši kako je posljednji plan izrađen i objavljen prošle godine.
Natura 2000 je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i temelj je sustava zaštite u EU s ciljem zaštite prirode. Naime, sve članice EU proglasile su područja Natura 2000 i radi se o 18,5 posto kopna i 9 posto mora Europske unije. Za Republiku Hrvatsku u pitanju su također velike brojke, drugi smo po površini Nature 2000 u Europi, a što se tiče Krapinsko – zagorske županije radi se o 10 posto njenog teritorija koji obuhvaća – područje Medvednice, Strahinjčice, vršni dio Ivančice, rijeku Sutlu, dolinu Sutle kod Razvora i područje Židovske jame.
– Izradili smo plan za Židovske jame, stanište koje je zatvoreno za posjećivanje. Radi se o dugoročnom i učinkovitom upravljanju obzirom na to da se plan donosi na 10 godina. Sam proces izrade temelji se na određenim smjernicama i radi se na participatoran način što nam je pomoglo da se što bolje povežemo s lokalnom zajednicom. Naše viđenje samog područja nakon 10 godina i prije je da se radi o području koje je istraženo, očuvano i kojemu je osigurana bogata podzemna fauna. Židovskim jamama posvetili smo cijelu prostoriju u multimedijalnom centru – otkrila je ravnateljica Hršak.
Dodala je i kako je u planu Javne ustanove i sanacija i održavanje starih stabala, a posebnu su pažnju posvetili Gupčevoj lipi i Stoljetnoj lipi u Desiniću. Istaknula je i aktivnost istraživanja speleoloških objekata na području Strahinjčice i Ivančice.
Od strane Ustanove tijekom 2022. godine proveden je niz monitoringa biljnih i životinjskih vrsta i kontinuirani neprestani nadzor u zaštićenim područjima. Također, prošlu je godinu obilježila i nova aktivnost Ustanove, a to je suradnja s Gradom Pregradom i Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije.
Budući da je kako je istaknula sama ravnateljica, važan segment Javne ustanove edukacija, interpretacija i posjećivanje održana je i dvodnevna edukacija 14. generacije mladih čuvara prirode KZŽ tijekom koje je odrađeno niz radionica s ukupno 959 sudionika, uglavnom djece. Isto tako provedene su i manifestacije Dani orhideja, Noć noćnih leptira te Noć šišmiša.
– Možemo se pohvaliti kako je čak 9319 posjetitelja posjetilo nađu Stazu kroz krošnje. Nadogradili smo i obnovili stazu Putovima orhideja na Strahinjčici, dodali putokaze i nove putove za lijep izlet u Zagorje. Obnovili smo i Drvenu piramidu, table u Zelenjaku, a u Trnacu smo zamijenili ploče – rekla je Hršak te se osvrnula i na planove za 2023. godinu.
– U ovoj godini nastavljamo s brojnim aktivnostima kao što su održavanje posjetiteljske infrastrukture na poučnim stazama, košnja i održavanje u zaštićenim područjima, revitalizacija staništa, ali i s postupkom zaštite područja Kunagore. Najvažnije je da namjeravamo završiti planove upravljanja koji bi trebali biti gotovi do srpnja te povezivanje sa sektorom turizma i uspostavljanje još bolje komunikacije s lokalnom zajednicom. Što se tiče promocije, edukacije i posjećivanja planiramo intenzivirati promociju zaštite prirode, s obzirom na sve što smo do sada radili, da budemo prisutniji u medijima i da ta ekološka svijest bude s vremenom što bolja te nadograditi djelatnost Ustanove i pripremati se za prijavu novih projekata – najavila je ravnateljica Hršak dodajući kako vjeruje da će uz programe i EU projekte to i uspjeti.
Konferenciji za medije prisustvovao je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar koji je na početku svog obraćanja zahvalio ravnateljici Hršak te kako je rekao, njenoj snažnoj, educiranoj i motiviranoj ekipi iz Ustanove Zagorje zeleno na još jednoj odlično odrađenoj godini u brizi za zaštićena područja KZŽ.
– Zahvaljujem im i na onom najvažnijem, a to je interpretacija i edukacija, koja je zainteresirala i one najmlađe. Naime, većina edukacija i interpretacija okuplja većinom publiku srednje i starije životne dobi, a ovdje je specifično da se uglavnom radi o djeci i mladima, a upravo je to ono što nam je potrebno – rekao je župan te naglasio da uz dobru sinergiju odnosno međusobnu komunikaciju u prirodi ima mjesta za svakog.
– Neko nepisano pravilo je da ono što doneseš na planinu vrati sa sobom. Osobno sam obišao poučne staze i stanište za orhideje i stvarno i tu ima prostora da zajedničkom komunikacijom poručimo svima da uživaju u prirodi. Ono što nikako ne možemo dozvoliti to je da s pojedinačnim ekscesima trajno nanesemo štetu pojedinim staništima – rekao je župan Kolar, misleći pritom na nekoliko primjera uništavanja prirodnih staništa od strane mještana, a riječ je o vožnji quadovima te odlaganja smeća u šume, a na koje je prethodno upozorila ravnateljica Hršak. Poručio je i kako će se u 2023. godini posebna pažnja posvetiti na ta dva, tri lokaliteta kako bi se s onima koji koriste taj prostor pronašao zajednički jezik.
Naglasio je župan Kolar isto tako kako ih očekuju planovi upravljanja koji će definirati sljedećih 10-ak godina aktivnosti koje su potrebne da bi se efikasno i stručno vodila briga o zaštićenim područjima županije te kako bi se sa svim ostalima koji sudjeluju u tom procesu postigla kohezija da Zagorje stvarno bude zeleno.
– Sve ovo što radimo, radimo prije svega zbog nas samih koji tu živimo odnosno zbog naše djece kojoj će sve to ostati u nasljeđe, a nakon toga i za sve naše drage goste koji nam dođu – poručio je.
Što se tiče financija župan je kazao kako su u 2020. i 2021. godini imali ekspanziju projekata, jer su u tom periodu realizirani projekti Staza kroz krošnje, Centar prirode u Radoboju i ABECEDA prirode koji je bio proglašen trećim najboljim projektom u Hrvatskoj.
– Ove godine ćemo na poseban način obilježiti 15. godinu Čuvara prirode, jer su ti mali čuvari prirode zapravo ambasadori očuvanja okoliša i prirode na području Krapinsko – zagorske županije. Želja nam je da okupimo sve koji su u ovih 15 godina dobili potvrdu da su čuvari prirode kako bismo vidjeli gdje su ti odrasli ljudi sada i da vidimo da li su i kroz svoje odrastanje i u odrasloj dobi nastavili djelovati na tragu ovih edukacija – rekao je župan i dodao kako se očekuje da će biti oko 150 ljudi te će se snimiti i kratki film koji će se koristiti u promociji ovog projekta.
– U 2023. godini planiramo dva projekta za koja će biti pripremljena dokumentaciju kako bismo u idućim godinama, 2024. i 2025., imali isti ciklus realizacije projekata kakav je bio 2020. i 2021. godine. Naravno, uz sufinanciranje iz EU fondova – zaključio je župan Kolar.
jmiklauzic/vzaktualno.hr
Posljednjih desetljeća svjedoci smo intenzivnih promjena u svijetu u kojem živimo, kako u načinu života, tako i u klimatskim promjenama. Sve češći temperaturni ekstremi, iznenadne oborine izvan njihove uobičajene sezone te duga sušna i kišna razdoblja značajno utječu na odumiranje svih zaštićenih starih stabala, a koja su već odavno nagrižena „zubom vremena“. Sve navedeno bio je razlog da se i Javna ustanova „PRIRODA“ Varaždinske županije uključi u projekt očuvanja genofonda zaštićenih i/ili znamenitih stabala na području Republike Hrvatske, a koji Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta provodi već preko deset godina.
Župan Stričak je prilikom posjete naglasio kako na području Varaždinske županije nailazimo na veliki broj primjeraka starih stabala, koja su odraz nekadašnje tradicije sadnje drveća.
-Cijepljenjem plemki na već pripremljene podloge dobiveni su klonovi iz kojih će se u konačnici dobiti stabla jednakih genetskih obilježja kao i matično stablo s kojeg su plemke i prikupljene, a čime će se geni „Beline lipe“ iz Visokog i „koprivolisne lipe“ iz Arboretuma Opeka te „Andrijine lipe“ iz Kneginca Gornjeg sačuvati i za generacije koje dolaze. Upravo je njihovo očuvanje od velikog značaja za lokalnu sredinu u kojoj se nalaze jer ta stabla u tim mjestima imaju statusni simbol. Za njih su ona dio povijesti i sama obilježja tih mjesta. Sve to gledano u cjelini može za Varaždinsku županiju u konačnici imati dodatni turistički potencijal – istaknuo je župan Stričak.
vzaktualno.hr 
