Osim za začinjavanje salate ocat možete koristiti i u druge svrhe: Ulijte ga u zdjelicu i ostavite preko noći u kuhinji – evo što će se dogoditi
Osim za začinjavanje salate, ocat možete koristiti i kao sredstvo za čišćenje. Na primjer, ulijte ocat u malu posudu i ostavite preko noći u kuhinji, kao što je učinila jedna žena. Neugodni mirisi od kuhanja ujutro će nestati kao gumicom izbrisani, prenosi jutarnji.hr. Također, ocat vam može poslužiti u sljedeće svrhe – kao regenerator za kosu (žličicu jabučnog octa stavite u čašu vode i promiješajte, zatim ulijte u čistu bočicu koja ima raspršivač i poprskajte na mokru kosu. Kratko utrljajte, ostavite da djeluje minutu ili dvije i zatim isperite), za osvježenje odjeće (dodajte šalicu bijelog octa u perilicu ako želite oprati nešto što zadržava neugodan miris i nakon pranja opet operite istu odjeću, ali dodajte pola šalice sode bikarbone), protiv mrava (prskati octom i vodom u pukotine gdje izlaze), te za pranje venecijanera. FOTO: Ilustracija vzaktualno.hr/jutarnji.hr
Samo na sjeveru Hrvatske ove godine izdano skoro 60 tisuća dozvola za rad stranim radnicima: „Strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg”
Da Hrvatska ima problem sa nedostatkom radne snage znaju već i ptice na grani. Zbog toga mnogim poslodavcima ne preostaje ništa drugo doli zapošljavati strane radnike. Na nedavno održanom Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika u Tuheljskim Toplicama upravo je glavna tema bila radna snaga, a kako je istaknuo krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, i u Krapinsko-zagorskoj županiji nedostaje radnika. – Nedostatak radnika je primjetan i kod nas, nešto manje nego u drugim krajevima Hrvatske, s obzirom da je na moru to sezonska djelatnost, a mi turizam imamo cijelu godinu. Također, sve naše hotelske kuće imaju nekoliko desetljeća iskustva i tradicije, a domicilno je stanovništvo vezano za taj posao. U posljednjih nekoliko godina vidljivo je da naše najveće hotelijerske kuće ne mogu izgurati cijelu godinu bez strane radne snage, no to nije toliko izraženo kao na obali – rekao je tada župan Kolar. Međimurski župan Matija Posavec na posljednjoj sjednici Županijske skupštine rekao je kako raspolažu s podatkom da po broju izdavanja dozvola, strani radnici na područje Međimurja dolaze iz Filipina, Nepala, Indije te Bosne i Hercegovine. – Samo ove godine 7156 zahtjeva zatraženo za potrebom radne snage od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mi smo percipirali sve podatke, tražili statistiku i napravit ćemo analizu kako bi predložili ideje kako bi kao Međimurska županija doskočili potrebama tržišta – rekao je župan Posavec. Sve veći broj stranih radnika ponukao je i Varaždinsku županiju na zanimljiv projekt integracije stranih radnika koji je najavljen početkom 2023. godine. – Uvidjevši da broj stranih radnika na području Varaždinske županije iz dana u dan raste, smatrali smo nužnim otvoriti tu temu. O tome smo raspravljali još 2021., kad je u županiji bilo oko 2400 stranih radnika. Najviše državljana trećih zemalja, dakle onih izvan Europske unije, dolazi iz BiH, a slijede radnici iz Nepala, Srbije, Filipina, Indije i Sjeverne Makedonije – rekao je tada župan Anđelko Stričak.

Raste broj stranih radnika

Broj stranih radnika od tada je znatno narastao, što pokazuju i posljednji podaci Ministarstva unutarnji poslova. Naime, do kraja studenog na području Hrvatske izdano je ukupno 160.464 dozvola za boravak i rad, odnosno radnih dozvola za strance, a velik dio njih izdan je upravo na sjeveru Hrvatske. Prema podacima koje je izdao MUP po Policijskim upravama, u PU zagrebačkoj izdano je ukupno 39 246 dozvola, u PU varaždinskoj izdano je 7390, a u PU međimurskoj njih 4660. MUP-ovi podaci pokazuju da je u iz PU krapinsko-zagorske izdano 3321 dozvola za boravak i rad, iz koprivničko-križevačke njih 3536 te iz PU bjelovarsko-bilogorske 1039. Ukupno gledajući, do kraja studenog na sjeveru Hrvatske izdano je 59.192, što je 36,8 posto od ukupnog broja izdanih radnih dozvola. Taj postotak još je veći ako se gleda broj novo zaposlenih, koji na sjeveru Hrvatske iznosi 40 872, odnosno 39,1 posto novo zaposlenih. Ovdje treba dodati i da je određeni broj stranih državljana radi na crno, odnosno nije prijavljeno, tako da je broj stranih radnika zasigurno veći nego što to pokazuju službene brojke.

Stranih radnika najviše u građevinarstvu

Strani radnici najviše se zapošljavaju u građevinarstvu te turizmu i ugostiteljstvu, a kako je objavila Hrvatska gospodarska komora nakon istraživanja među svojim članicama koje su imale zaposlene strane državljane, nedostatak radnika s potrebnim znanjem i vještinama sve više postaje ključni ograničavajući problem razvoja hrvatskog gospodarstva. – Iako neki ne vide logiku u tome da toliki broj građana napušta Hrvatsku u potrazi za boljim životom, a da se radna snaga uvozi iz inozemstva, za sada je to jedina opcija kako bi se građevinski i drugi gospodarski sektori održali na životu. Na taj način strani radnici pomažu održati postojeća radna mjesta i omogućiti neka buduća radna mjesta – rekla je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu. Iako bi mnogi pretpostavili da je strani radnik jeftiniji, pa ih zbog toga toliko ima, stvarnost je nešto drugačija. – Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – istaknula je Čagalj. n.p.bajz/vzaktualno.hr/HGK
Ne propustite Božićni koncert Limene glazbe DVD-a Bednja!
Iz Općine Bednja pozivaju sve mještane i njihove goste na Božićni koncert Limene glazbe DVD-a Bednja. Koncert će se održati u četvrtak, 28. prosinca 2023. godine, u vatrogasnom domu u Bednji s početkom u 19 sati. S obzirom na veliki uspjeh Limene glazbe na Državnoj smotri u Opatiji, članovi će izvesti skladbe kojima su se predstavili na istoj, ali i mnoge druge. Opsežan program upotpunit će solistice Tereza Tušek i Emili Špac, kao i glazbeni sastav Kavaliri. – Nakon koncerta pozivamo vas na druženje na kojem ćemo vas počastiti u znak zahvalnosti. Veselimo se vašem dolasku! – poručuju iz Općine Bednja. vzaktualno.hr
FOTOGALERIJA: „Advent na Voći” veseliji, šareniji i čarobniji no ikad
Iako ‘stara’ tek tri godine, ipak je tradicija – održan je treći po redu ‘Advent na Voći’. Manifestacija je to koju svi mještani s nestrpljenjem očekuju tijekom cijele godine. Sve je krenulo skromno 2021. godine, na razini općinske organizacije, a onda se u organizaciju lani uključila i Turistička zajednica područja ‘Sjever Zagorja’. Ove godine program je još bogatiji, šareniji i veseliji. Okrenut mještanima Načelnica Donje Voće Sanja Kočet ističe kako je ova manifestacija prvenstveno okrenuta mještanima, a posebice u ove blagdanske dane koji su idealna prilika da se svi zajedno okupe i podruže. – Iz godine u godinu dižemo naš ‘Advent’ na višu razinu. Ove smo godine imali izuzetno velik interes izlagača da dođu ovdje i predstave se na našim štandovima, a imali smo i bogatiji i raznovrsniji program. Božićni koncert održala je klapa Motovun koji su bili posebni gosti, a stigli su zajedno s načelnikom Motovuna Tomislavom Pahović te su oduševili Voćance i posjetitelje svojim izvedbama – rekla je načelnica Kočet. Među izlagačima su vrijedne udruge s područja općine, lokalni OPG-ovi, osnovna škola, ali i Općina Starše iz Slovenije sa svojim Turističkim društvom i osnovnom školom te udruge i izlagači iz susjednih općina Vinice i Cestice. Svoj je štand imalo i Općinsko vijeće Donje Voće, a sva sredstva koja će se prikupiti podjelom sarme i palačinki s tog štanda, donirat će se za dvije potrebite obitelji s područja općine. – Ove smo godine u samom centru Voće, no druge godine ćemo morati premjestiti manifestaciju na novu lokaciju jer se naš ‘Advent’ širi i ovaj je prostor naprosto postao premali radi sve većeg odaziva iz godine u godinu, ali i interesa izlagača iz susjednih općina. Naravno da nam je svima to veoma drago jer dokazuje da radimo dobar posao – dodala je načelnica. I dok su odrasli uživali u čaši finog vina, punča, gina i odličnoj glazbi, najmlađe je najviše razveselio jedan poseban gost. Naime, djecu je posjetio Djed Mraz i donio slatke poklone, a one najvrijednije i najkreativnije nagradio posebnim poklonima. I prethodnih je dana bilo vrlo veselo na Voći. Brojne su udruge organizirale razne radionice poput onih pečenja božićnih kolača i izrade božićnih čestitki. – Također, tijekom proteklog tjedna smo podijelili oko 70 paketa našim potrebitim sumještanima, pretežito starijima i nemoćnima, a usput smo s njima popili kavu i podružili se, a što im je bilo posebno drago – otkrila je Kočet. Odličnim odazivom posjetitelja zadovoljni su i iz Turističke zajednice ‘Sjever Zagorja’, a to nam je potvrdila i direktorica Mirjana Koledić. – Bogata eno-gastro ponuda, nastupi brojnih zborova, nastup KUD-a… sve je to doprinijelo odličnoj posjećenosti i ovako lijepom, veselom, blagdanskom raspoloženju ovdje na Voći. Inače, u Donjoj Voći njeguju sve tradicije i običaje, tako da, bilo kakvo druženje da se ovdje organizira, svi se uvijek rado odazovu – rekla je direktorica Koledić te pozvala sve i na posebno blagdansko druženje 29. prosinca u Klenovnik. Odlična suradnja ‘Advent na Voći’ posjetili su i načelnik Vinice Branimir Štimec, načelnik Klenovnika Mladen Blaško te načelnik Cestice Mirko Korotaj koji je otkrio da svoje štandove ovdje imaju Sportsko-ribolovno društvo Cestica 1995, cestički vinogradari te jedan OPG. – Imamo jako dobru suradnju s Općinom Donja Voća, a ovaj ‘Advent’ na području Turističke zajednice ‘Sjever Zagorja’ se pokazao kao jako dobar sadržaj. Prošle je godine sjajno ispao, ove godine još i bolje te vjerujem da će ubuduće svi ti sadržaji biti još bolji i bogatiji. Također, ima jako puno mladih jer oni jedva čekaju da se organiziraju ovakva događanja i priredbe, a na općinama i Turističkoj zajednici je onda da im ponude takve sadržaje – zaključio je Korotaj. vzaktualno.hr
Danas je Štefanje. Znate li zašto slavimo ovaj blagdan?
Blagdan sv. Stjepana Prvomučenika, kod nas poznat i kao Štefanje, neradni je dan, kako u Hrvatskoj, tako i u mnogim drugim državama. No to što ga štujemo kao zaštitnika đakona, zidara, klesara, izrađivača lijesova i onih koji boluju od glavobolje nije razlog za to što većina nas danas ne radi, donosi Tportal. Drugog dana Božića, 26. prosinca, u Katoličkoj crkvi slavi se blagdan sv. Stjepana Prvomučenika, jednog od sedam đakona izabranih u samim počecima Crkve koji je postao prvi kršćanski mučenik. O njegovu se životu malo toga zna, no zbog svog otvorenog propovijedanja Isusova nauka i pripadništva zajednici kršćanskih učenika oko 36. godine nakon Krista bio je osuđen za bogohuljenje. Pred Velikim vijećem sv. Stjepan je održao govor koji je još više uznemirio jeruzalemske starješine pa su ga izveli izvan gradskih zidina i kamenovali do smrti. “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh”, zapisane su u Svetom pismu posljednje riječi koje je prije smrti izgovorio sveti Stjepan, najčešće prikazivan kao mladić odjeven u đakonsku dalmatiku, s mučeničkom palmom u jednoj i kamenom u drugoj ruci. Zbog tih je svojih riječi sveti Stjepan danas simbol oprosta i borbe protiv nepravde. Blagdan Sv. Stjepana slavi se i kao novi početak, a u našim je krajevima običaj toga dana, koji nazivamo i Štefanje, odlaziti čestitati Božić rodbini, prijateljima i susjedima, piše Tportal. Danas je ujedno imendan svima koji se zovu Stjepan, Štef, Stipe, Štefica, Štefanija, Stephanie. Zbog “krune, vijenca”, što je značenje njegova imena na grčkom jeziku, uz Stjepane i ostale varijante tog imena imendan danas slave i Krunoslavi i Krunoslave. vzaktualno.hr/tportal.hr
DANAS IM JE IMENDAN Želimo im sve najbolje!
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 26. prosinca imendan imaju osobe koje nose imena Stjepan, Štef, Stipe, Štefica, Štefanija, a zbog „krune, vijenca”, što je značenje imena na grčkom jeziku, uz Stjepane i ostale varijante tog imena imendan danas slave i Krunoslavi i Krunoslave. Ime Stjepan je muško ime koje dolazi od grčke riječi Stephanos što znači vijenac, kruna. Stefanos (grč: Στεφανοσ) na grčkom jeziku znači onaj koji je okrunjen. Krunoslav je muško ime nastalo od latinske riječi coronatus, što znači krunidba, izvorno od riječi corono, što znači kruna, krug. Ženski oblik ovog imena je Krunoslava. vzaktualno.hr/knjigaimena.com
Nema predaha ni na blagdan: varaždinska policija u novoj akciji – evo što će kontrolirati
Akcija će se provoditi na cjelokupnom području Policijske uprave, ovisno o mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s najtežim posljedicama Policijski službenici Policijske uprave varaždinske će u utorak, 26. prosinca, provoditi operativnu akciju “Pojas i mobitel“. Tijekom akcije provodit će se nadzor nepropisne uporabe mobitela za vrijeme vožnje od strane vozača svih vozila, uključujući i bicikle, prekršaje nekorištenja sigurnosnog pojasa od strane vozača i putnika u vozilima te prekršaje vezane uz prijevoz djece u vozilima. Akcija će se provoditi na cjelokupnom području Policijske uprave, ovisno o mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s najtežim posljedicama, a kontrola prekršaja provodit će se na mjestima gdje je zabilježeno učestalo činjenje prekršaja. vzaktualno.hr
VREMENSKA PROGNOZA I na Štefanje iznadprosječno toplo i bez padalina
Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu, sutra će na Jadranu i predjelima uz njega biti promjenjivo oblačno, a lokalno može pasti malo kiše, ponajprije na sjevernom Jadranu. U središnjim i istočnim krajevima sunčanije. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, u gorju s jakim udarima, na Jadranu i jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od 3 do 8, duž obale i na otocima između 8 i 12 °C. Najviša dnevna većinom između 12 i 17 °C. Biometeorološka prognoza Biometeorološke će prilike u našoj zemlji biti slične kao i prethodnih dana. Iznad prosječno toplo i djelomično sunčano vrijeme mnoge će motivirati za boravak na otvorenom. Lagane šetnje mogu pridonijeti dobrom općem stanju, no treba pripaziti na adekvatno odijevanje. Kronične bolesnike upozoravamo da se pridržavaju savjeta liječnika i ne izlažu suvišnim naporima. foto: ilustracija vzaktualno.hr/meteo.hr
SVAKA ČAST Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija vodeće u Hrvatskoj po izdvajanju sredstava za obrazovanje
Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija izdvojile su najviše proračunskog novca u 2022. godini za obrazovanje po stanovniku, najveći udjel u proračunu za obrazovanje imale su Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija, a najveći porast izdvojenih sredstava na godišnjoj razini Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Varaždinska županija… Pokazala je to analiza portala Župan.hr napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna za 2022. godinu, posljednju za koju su dostupni podaci o izvršenju proračuna. Varaždinska županija prednjači Varaždinska županija izdvojila je za obrazovanje lani 3,9 tisuća kuna po stanovniku, najviše u odnosu na ostale županije, a u odnosu na 2021. godinu povećana su za 68,2 milijuna kuna, što ju je također svrstalo u top pet županija. Za obrazovanje kontinuirano se izdvaja više od 50 posto proračuna, a u 2024. će biti izdvojeno više od 60 posto. Trenutno su dva regionalna centra kompetentnosti najveći projekti Varaždinske županije u obrazovanju ukupno vrijedni 31,6 milijuna eura, a to su Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija pri Medicinskoj školi Varaždin i Centar kompetentnosti u poljoprivredi pri Srednjoj školi „Arboretum Opeka“. Pokrenuti su i strukovni centri izvrsnosti. Projekti koji se provode i pripremaju u području obrazovanja vrijedni su gotovo 94 milijuna eura. U okviru Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport planira se čak 62 % svih proračunskih sredstava i predlaže povećanje u odnosu na početni plan 2023. u iznosu od 10,5 milijuna eura. Briga se vodi i o socijalnoj ravnopravnosti te se stoga povećavaju financijska sredstva za pomoćnike u nastavi, čak 60 posto više u odnosu na prošlu školsku godinu te ona sada iznose 1.091.195 eura – što je omogućilo povećanje broja asistenata, koje treba sve veći broj djece. Za program produženog boravka osigurano je 602.345 eura – povećanje od 24 % , za stipendije – 285.000 eura – dvostruko više nego 2021., za prijevoz učenika i studenata – 3,2 milijuna eura, za prehranu učenika – gotovo 2 milijuna kuna te 500.000 eura za poticanje izvrsnosti putem programa Centara izvrsnosti i stipendiranja. Varaždinska županija daje stipendije učenicima i studentima u tri kategorije: za uspješnost, kojih je ove godine odobreno 18, zatim učenicima i studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa kojih je odobrenih 28 te stipendije studentima za zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju kojih je ove školske tj. akademske godine 19. Učenici dobivaju po 65 eura mjesečno, a studenti po 130 eura mjesečno. U sektoru osnovnog školstva najvažniji infrastrukturni projekti bit će dogradnja Osnovne škole Ivanec i dogradnja područnih škola Strmec Podravski i Nova Ves. Time će se uvesti jednosmjenska nastava u sve osnovne i srednje škole. Sve tri dogradnje financirat će se iz programa NPOO-a. Nadalje, projektira se ili priprema projektiranje ukupno 20 sportskih dvorana pri osnovnim i područnim školama koje će biti prijavljene za financiranje putem natječaja programa NPOO-a. Sljedeće godine plan je i pokrenuti energetsku obnovu OŠ Jalžabet te energetsku obnovu stare škole u Svetom Iliji i energetsku obnovu dvorca Šaulovec. Krapinsko-zagorska županija povećala sredstva za 15,65 posto Krapinsko-zagorska županija je po stanovniku u 2022. za obrazovanje izdvojila blizu 3,9 tisuća kuna, udjel u proračunu je imala od 42,71 posto, a u odnosu na 2021. godinu sredstva povećala za 15,65 posto. Srednja škola u Zaboku transformirana je u Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, odnosno centar kvalitetnog, praktičnog i međunarodno orijentiranog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo, namijenjen učenicima, studentima, nastavnicima i mentorima, poslodavcima i osoblju svih dionika u turizmu na regionalnoj razini. U projektu ReCeZa, koji je vrijedan ukupno 8,85 milijuna eura, sudjelovalo je više od 1500 sudionika. Uz ovaj objekt ide se i u izgradnju sportske dvorane i sportskog igrališta vrijednih 3,3 milijuna eura. Specifičnost toga je da će igralište biti na samom krovu dvorane, a završetak radova planiran je do kraja ožujka sljedeće godine. Tako će Regionalni centar raditi na 6 tisuća kvadrata. Ove je godine rekordan broj učenika dobio stipendiju, njih 194. Zbroje li se učeničke stipendije, studentske te učeničke za deficitarna zanimanja iz prošlih godina koje se nastavljaju, u ovoj školskoj godini stipendira se oko 550 učenika i studenata, za što se izdvaja oko 400 tisuća eura. Povećani su i iznosi stipendija za studente i deficitarna zanimanja za 13 eura, pa studenti primaju 132,72 eura, a za deficitarna zanimanja stipendija će iznositi 119,45 eura. Od polugodišta podići će se stipendije i za ostale učenike. Županija nagrađuje učenike „super odlikaše“ novčanim iznosom od 300 eura te pratećim simboličnim poklonom. Ove godine otvorena je nova zgrada PŠ Laz Bistrički, investicija vrijedna 1,5 milijuna eura te uređena PŠ Gorjakovo, a obnavlja se PŠ Putkovec kroz investiciju vrijednu milijun eura. Među planovima je projekt dogradnje osnovne škole u Oroslavju kako bi se stvorili uvjeti za jednosmjensku nastavu te izgradnja trodijelne sportske dvorane. Županija sufinancira radne bilježnice u iznosu od 50%, drugu polovicu sufinanciraju jedinice lokalne samouprave. Dodjeljuje nagrade za učenike koji su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto na državnim natjecanjima, provodi programe za nadarenu djecu, sufinancira pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, dodjeljuje stipendije iz donacije PBZ-a. Također, financira provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti koju provodi 30 škola s 380 učenika. Krapinsko-zagorska županija nositelj je projekta „Baltazar 7“ za školsku godinu 2023./2024., odnosno zapošljavanje pomoćnika u nastavi, njih 77, 30 su osigurale udruge, a za ostale pomoćnike se dogovaralo s gradovima i općinama s područja županije tako da niti jedno dijete neće ostati bez pomoćnika u nastavi. Vrijednost projekta je 550 tisuća eura, donosi portal Župan.hr. Međimurska županija izdvojila je lani po stanovniku 3,3 tisuće kuna Međimurska županija je u 2022. godini izdvojila 3,3 tisuće kuna po stanovniku za obrazovanje. Županija je prijavila 17 projekata za gradnju ili dogradnju škola u cilju uvođenja jednosmjenske nastave, a prijavljeno je isto i za sportske dvorane. Nastavlja se i energetska obnova škola. Svi učenici srednjih škola dobili su na početku godine 50 eura za nabavu radnih materijala i pribora, a osigurano je više od 195.000 eura. Županija ima i besplatan prijevoz za sve učenike, dovoljan broj asistenata u vrtićima i školama, stipendije za djecu branitelja i učenike u deficitarnim obrtničkim smjerovima, besplatan neograničen prijevoz cijelom Hrvatskom za redovne studente… Pravo na navedenu potporu imaju svi učenici s međimurskog područja koji pohađaju srednjoškolske ustanove u Međimurskoj županiji ili izvan nje. To znači da je Županija osigurala sredstva za 3.718 učenika upisanih u srednje škole Međimurja, te za 200-tinjak upisanih u srednjoškolske ustanove izvan Međimurske županije. Županija je i raspisala natječaj za dodjelu učeničkih stipendija djeci hrvatskih branitelja za školsku godinu 2023./2024. Stipendija iznosi 398,17 eura. Stipendije se daju i učenicima u obrtničkim zvanjima. vzaktualno.hr/zupan.hr  
Odličan uspjeh prvog Adventa u Općini Mali Bukovec
Advent u Malom Bukovcu bio je pun pogodak, budući da je prigodno blagdansko druženje u večernjim satima okupilo nekoliko stotina posjetitelja na Trgu Svete Katarine. Uz nezaobilaznu prigodnu gastronomsku ponudu, nastupili su i mališani koji su blagdansko raspoloženje dočarali pjevanjem božićnih pjesama. U pjesmi su se mališanima pridružili članice i članovi Udruge umirovljenika iz Malog Bukovca. Naravno, na adventsko je druženje stigao i Djed Mraz s mnoštvom poklona. U organizaciji ovog druženja sudjelovali su Udruga žena Mali Bukovec, Nogometni klub Bukovčan 27, ST Dravski klen i DVD Mali Bukovec. Općina Mali Bukovec ovim putem želi izraziti posebnu zahvalu svima koji su doprinijeli organizaciji ovog događaja, a posebno glavnim organizatorima ove adventske proslave – Blaženki Lovrek, predsjednici Udruge žena Mali Bukovec i Filipu Jakopčinu koji je ujedno i glavni sponzor ovogodišnjeg Adventa u Malom Bukovcu. Ono što je na prvi pogled bilo vidljivo je veliki broj djece kojima je ovo adventsko druženje upravo i bilo namijenjeno. Djeca i mladi su prioritet u radu Općine Mali Bukovec, što dokazuju velika izdvajanja za programe koji služe djeci i mladima, a koji se provode tijekom cijele godine za sve uzraste djece. vzaktualno.hr