Svjetski dan romskog jezika obilježava se 5. studenoga u 30-ak država, a priča oko ovoga dana krenula je upravo iz Hrvatske.

Naime, povod za obilježavanje bilo je objavljivanje prvog romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika autora Veljka Kajtazija 2008. godine. Rječnik je objavljen 5. studenoga i danas se upravo na taj dan na međunarodnoj razini slavi romski jezik kao bitan element romskog identiteta. Hrvatski sabor prvi je 2012. godine podržao inicijativu za međunarodno obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika, a 2015. godine to je učinio i UNESCO.

Romi u Hrvatskoj

Kako se navodi na stranici Vlade RH, Romi obitavaju na području Republike Hrvatske od 14. stoljeća. Romska manjina u Republici Hrvatskoj nije homogena: govore različitim jezicima, raznih su vjeroispovijesti. Iako imaju različite dijalekte, većina Roma govori jezikom – romani ćhib.

Skromni su povijesni izvori koji izričito govore o podrijetlu i početku seoba Roma te postoje mnoge teze o postojbini Roma i razlozima pokretanja migracijskih procesa. Prema povijesno-lingvističkim izvorima može se zaključiti da Romi potječu iz sjeverozapadne Indije, područja oko rijeke Ganges, a migracije Roma odvijale su se stoljećima od Indije, preko Afganistana i Perzije. Dio plemena južne skupine kretao se u smjeru Sirije, Egipta (vjerojatno uz sjeverozapadnu Afriku preko Gibraltara u Španjolsku – Gitani), dok najveći dio romskih plemena preko Turske prelazi Bospor i dolazi u Europu (u vremenu od X. do XIV. stoljeća Romi se zadržavaju u Turskoj i Grčkoj), navodi se na stranici Vlade.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine i podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj živi 17.980 Roma, odnosno 0,46 posto ukupnog stanovništva. U Varaždinskoj županiji ih živi 1101, odnosno 0,69 posto, a pritom ih je najviše u općinama Petrijanec – 496, što čini čak 10,89 posto stanovništva, i Cestica – 314. U gradu Ludbregu živi 85 Roma, u Varaždinu 41, u Lepoglavi 30, u Ivancu 9, dok u Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama nema Roma.

U Međimurskoj županiji pak živi 6954 Roma, što je 6,61 posto stanovništva. Najviše ih stanuje u općini Mala Subotica (1575) i gradu Čakovcu (1323), no najveći udio Roma u ukupnom stanovništvu je u općini Orehovica – 33,68 posto, odnosno 916 Roma, zatim u općini Pribislavec – 26,36 posto, pa u Maloj Subotici – 20,37 posto te u općinama Nedelišće i Kotoriba, gdje ih živi više od 14 posto od ukupnog stanovništva.

Prema popisu stanovništva DZS-a, u Krapinsko-zagorskoj županiji živi tek 13 Roma.

Istraživanja pokazuju da se u romskim obiteljima uglavnom govori romski jezik, odnosno neki od dijalekata romskog jezika jer svi oni ne govore istim dijalektom. Iako je romani ćhib službeni jezik Roma i većina Roma u svijetu govori tim jezikom, u Hrvatskoj to nije slučaj, oni su tu manjina, piše piše H-alter. Dodaje se da u Hrvatskoj oko 80 posto Roma govori bajaški jezik, odnosno dijalekt starorumunjskog, a Romi koji govore romani ćhib, koji je u svijetu priznat kao službeni romski jezik i vuče korijen iz Indije, su u manjini. Prema podacima DZS-a, nekoliko stotina Roma u Hrvatskoj izjasnilo se da govori rumunjskim jezikom.

Osim toga, Romi su pripadnici različitih vjeroispovijesti. Prema rezultatima istraživanja koje na svojim stranicama navodi Vlada RH, 45,5% ispitanika Roma izjasnilo se muslimanima, 31,1% katolicima, 16,9% pravoslavcima, a u skupini ostalih zabilježeno je i nekoliko Jehovinih svjedoka.

Kako prema mnogim izvorima Romima vjera nije osobito važna, oni često prihvaćaju dominantnu religiju sredine u kojoj žive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja.

foto: ilustracija/Unsplash mlpetrinjak/vzaktualno.hr

Mjera Pripravništva popularna je i na sjeveru Hrvatske, za 222 pripravnika dosad isplaćeno gotovo 940 tisuća eura Iako mjera potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva postoji već dugi niz godina, nakon ukidanja mjere stručno osposobljavanje, ona je ipak zaživjela u velikom broju. Radi se o mjeri koja za cilj ima osposobiti osobu za samostalan rad putem poticanja zapošljavanja osoba sufinanciranjem troškova njihovog bruto I iznosa plaće i drugih troškova, a može trajati najduže jednu godinu. Na ovoj mjeri zapošljavaju se osobe koje se prvi puta zapošljavaju radi obavljanja poslova u zanimanju za koje su se školovale. Sufinanciranje HZZ-a ovisi o stupnju obrazovanja osobe koja će se zaposliti pa tako HZZ poslodavcu za zapošljavanje osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem sufinancira mjesečni paušalni iznos s poreznom olakšicom u iznosu od 460 eura mjesečno, odnosno 540 eura bez porezne olakšice. Za osobu sa zvanjima po programima visokoškolskog obrazovanja, sufinancira se 580 eura mjesečno, odnosno 680 eura ako je bez porezne olakšice. Najniži mjesečno bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu za osobe s srednjom školom iznosi 936 eura bruto I, odnosno 1.170 eura bruto 1 za osobe s visokoškolskim obrazovanje.

Najpopularnija u Međimurju

Da je mjera vrlo popularna pokazuju i podaci iz triju područnih ureda HZZ-a na sjeveru Hrvatske – Varaždin, Čakovec i Krapina, prema kojima je samo ove godine, do kraja rujna, isplaćeno gotovo 940 tisuća eura. Dodajmo kako se zahtjevi za dodjelu potpora inače zaprimaju do kraja studenog, stoga će taj broj biti još i veći. Prema dostavljenim podacima, u Varaždinskoj županiji, zaključno s 3. listopada, mjeru potpore za pripravništvo koristi 69 poslodavaca za 84 pripravnika. Ukupno je ugovoreno 690.600,00 eura, te je do sada isplaćeno 339.810,00 eura. Mjera se najviše koristi u Međimurju pa su tako iz čakovečkog ureda istaknuli kako je do 3. listopada u mjeru uključena 93 pripravnika, za što je ugovoreno 686.280,00 eura te je do sada isplaćeno 377.970,00 eura. Mjera za pripravnike najmanje se koristi u Zagorju gdje iz Područnog ureda Krapina ističu kako mjeru, zaključno sa 30. rujna, koristi 39 poslodavaca za 45 osoba, za što je do 30. rujna isplaćeno 220.981,15 eura. n.p.bajz/vzaktualno.hr

Brojni vjernici topličkog kraja 1. studenog, osim što su obilazili posljednja počivališta svojih najmilijih, u petak su se okupili na mjesnom groblju u Svibovcu gdje je održan blagoslov novouređenog prostora tik do mjesne crkve sv. Tri kralja. Radi se o ulaganju vrijednom više od 26 tisuća eura, a prostor je hortikulturno uređen te je popločen tlakavcima i postavljene su dvije klupe za odmor. Cijeli plato je površine 100-tinjak kvadrata, a na sredini platoa uređen je postament kipa Srca Isusova. Dodajmo kako je kip dar vlč. Juraja Kopjara, župnika Župe Sveta tri kralja u Svibovcu, koji je u petak ujedno i održao blagoslov platoa i kipa Srca Isusova. Uz brojne vjernike, blagoslovu je prisustvovala i gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, koja je izrazila zadovoljstvo novim prostorom. – Ovo je nastavak uređenja našega grada, pa tako i naših groblja kojih na području grada imamo tri. Iz proračuna smo izdvojili značajna sredstva za uređenje ovog prostora, a koji je najviša točka groblja s koje se pruža širok i dalek pogled na Kalničko i Topličko gorje te tok rijeke Bednje. Osim što je prostor i hortikulturalno uređen, postavljene su i dvije klupice. Sada će naši mještani, kada će posjećivati grobove svojih najmilijih, imati i prikladno mjesto na kojem se mogu pomoliti za svoje najmilije i odmoriti, ali i uživati u pogledu – rekla je gradonačelnica Ratković te ujedno zahvalila i velečasnom Kopjaru na prekrasnom kipu. vzaktualno.hr

Radovi na dogradnji i obnovi Dječjeg vrtića „Potočić” u Jalžabetu bliže se završnoj fazi, a iz Općine s nestrpljenjem iščekuju trenutak kada će djeca uživati u modernim prostorima prilagođenima njihovim potrebama. Podsjećamo samo kako je ugovor potpisan početkom srpnja ove godine, a investicija je vrijedna oko 2,2 milijuna eura, uključuje i opremanje novih prostora. Proširenje vrtića odgovor je na povećanu potrebu za smještajem djece, budući da postojeći prostori nisu mogli primiti sve prijavljene mališane. Zbog rasta troškova plaća, režija i ostalih rashoda, ekonomska cijena vrtića povećana je na 450 eura za obje skupine. Međutim, iz Općine poručuju kako su povećali sufinanciranje koje sada iznosi oko 80 %, pa roditelji neće osjetiti financijski teret, a cijena vrtića za njih ostaje ista. vzaktualno.hr