Krapinsko-zagorska županija je hrvatski lider po povlačenju sredstava iz EU fondova. Nedavna analiza pokazala je da je Krapinsko-zagorska županija u 2023. godini iz europskih fondova povukla čak 579,79 eura po glavi stanovnika, čime se našla na uvjerljivo prvom mjestu među hrvatskim županijama. O toj su temi te o europskom projektu “ReCeZa – Regionalni centar Zabok”, zbog kojeg je Krapinsko-zagorska županija proglašena europskom regijom najviše prilagođenom mladima od strane Skupštine europskih regija, Regionalne mreže mladih i Vijeća norveškog okruga Nordland, govorili krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar te ravnateljica Srednje škole Zabok Draženka Jurec. Župan Željko Kolar rekao je kako je u ovom trenutku teško sakriti zadovoljstvo rezultatima koje smo postigli u povlačenju sredstava iz europskih fondova. – Ne da smo najbolji u Hrvatskoj, drugu godinu za redom, nego smo daleko najbolji u Republici Hrvatskoj. Po svim parametrima, po svim kriterijima koji se mjere. To nije došlo slučajno jer naša strategija razvoja i naši strateški projekti su odavno definirani i imenom i prezimenom nabrojani u našim strateškim dokumentima i kroz Razvojni sporazum Sjever, koji nažalost nije zaživio kao što je zaživio Sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, ali unatoč tome mi smo postigli ovaj fantastični rezultat – istaknuo je Kolar i dodao kako kroz ove Dane otvorenih vrata prezentira dvadesetak projekata, što je fascinantan podatak. – Ako će nas sljedeće godine Ministarstvo obrazovanja i znanosti kroz NPOO uspjeti popratiti imat ćemo preko dvadeset aktivnih gradilišta, gdje smo mi nosioci projekata. S druge strane, Regionalni centar kompetentnosti u Zaboku je do sada u apsolutnom iznosu najveći projekt, a radimo još četiri takva. To su Stubičke Toplice, to će biti COKT za koji je raspisan natječaj za izvođenje radova, to su Krapinske Toplice i to je naš ZEZ. To govori da ćemo mi u 2025., ali i 2026. kontinuirano rasti u broju ukupnih projekata koje provodimo kroz europske fondove, ali i u ukupnom iznosu koji ćemo povući iz europskih fondova. Nakon što smo proglašeni Europskom poduzetničkom regijom, nakon toga što nam se Financial Times stavio na listu deset najperspektivnijih malih regija, odnosno na šesto mjesto u povlačenju investicija, ova nagrada Vijeća norveškog okruga mi je posebno draga – pojasnio je župan. Osvrnuo se na to kako je “ReCeZa – Regionalni centar Zabok“ građen jer su potpisali dva ugovora,  jedan ugovor je bio s Ministarstvom regionalnog razvoja za izgradnju samog centra, a ReCeZa je ovaj drugi dio soft, gdje je bilo opremanje i eksperimentalni programi, vezano za mlade. – Ova nagrada je u rangu i ovoga što smo dobili iz Odbora regija i ovoga što nas je Financial Times stavio tako visoko na svoju rang listu. Ovo je nagrada škole, ovo je nagrada naše Razvojne agencije i tima u Županiji koji svi zajedno rade na ovome. Možete imati jasnu strategiju, možete imati konkretne planove, ali ako nemate kvalitetne ljude, onda ne možete postići takav rezultat. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u pripremi, prijavi, realizaciji i provedbi projekata – napomenuo je Kolar i ponovio kako je jako zadovoljan s onime što smo postigli, a još zadovoljniji onime što već rade za razdoblje 25., 26. i 2027. godine. Pročelnica Vlatka Mlakar kazala je kako je Županija ostvarila visokih 16,28 posto povlačenja novca gledajući ukupno povućeni novac od svih županija, odnosno 429 milijuna eura. –Županija koja je na drugom mjestu, iza Krapinsko-zagorske županije ima postotak u povlačenju sredstava iz EU fondova 5 posto. Povećali smo povlačenje sredstava za 62,8 milijuna eura u odnosu na godinu prije. Iako EU fondovi pružaju velike mogućnosti nije jednostavno doći do ovakvih rezultata i potrebno je imati dobro posložene sve elemente koji utječu na uspješnost projekta, prije sve to su ljudi koji rade na tim poslovima i dobro strukturirane javne politike, odnosno strateški dokumenti. Sva sredstva koja se koriste iz EU fondova moraju prvenstveno utjecati na kvalitetu života i na razvojne prioritete lokalne zajednice, jednako tako i na nacionalnu razinu, ali moraju i doprinositi europskim razvojnim ciljevima – prokomentirala je Mlakar. Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar govorila je o tome kako u periodu od 5. do 20. listopada građani i svi ostali zainteresirani mogu posjetiti više od 20 različitih lokacija na kojima su uspješno provedeni projekti u proteklim razdobljima, a koji su bili financirani iz različitih EU fondova. Predstavljeno je više od 15 projekata sa svojim aktivnostima i rezultatima. Izdvojila je projekt Novi početak za koji je u sklopu ovih dana otvoreno i savjetovalište za žrtve nasilja u Zaboku. – Također, u Dane otvorenih vrata uključio nam se i Dom zdravlja sa svojim projektom poboljšanja pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti zbog kojeg su organizirali na različitim lokacijama mjerenje šećera i tlaka – rekla je Barilar te dodala kako su i specijalne bolnice Stubičke Toplice i Krapinske Toplice prezentirale svoje projekte koji su tijeku. – Nije slučajno što smo danas ovdje jer je ovo naš najveći do sada financiran projekt europskim sredstvima te je kao takav prepoznat i na međunarodnoj razini i osvojio je “My fair“ nagradu, nagradu koju dodjeljuje Skupština europskih regija i Mreža regionalne mladeži. Projekt je prepoznat upravo radi svoje komponente doprinosa sektoru koji se i u Europi doživljava kao deficitaran, a to je ugostiteljstvo i turizam. Prepoznat je po inovativnim programima koji doprinose boljem obrazovanju mladih i posebice po programima koji njeguju socijalnu uključenost, a to je iz razloga jer su prilagođeni osobama s invaliditetom, odnosno djeci koja imaju različite poteškoće – zaključila je Karolina Barilar. U Srednjoj školi Zabok održavaju se aktivnosti u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata u sklopu kojih su održane radionice pripreme zagorskih štrukli, zagorske pizze, ukrašavanja kave te degustacija pripremljenih proizvoda.

Gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović obišli su u četvrtak radove na Festivalskoj dvorani Krapina. Kako je tom prilikom rekla ravnateljica Pavlović, u tijeku je prva faza projekta te se trenutno izvode pripremni radovi za postavljanje nove scenske mehanizacije. – Tim radovima se pristupilo jer želimo omogućiti novu scensku tehnologiju za poboljšavanje tehničkih mogućnosti izvođenja kazališnih predstava i koncerata – kazala je ravnateljica Pavlović. Dodala je da ukupna vrijednost projekta ove godine po provedenim javnim nabavama iznosi 273.700 eura, a od tog iznosa Ministarstvo kulture i medija RH odobrilo je sufinanciranje od 150 tisuća eura, dok će ostatak od preko 100 tisuća biti financiran iz proračuna Grada Krapine i vlastitim sredstvima. – S obzirom na to da sljedeće godine obilježavamo 60. obljetnicu Kajkavskog festivala, odnosno Festivala kajkavskih popevki, i 18. obljetnicu Glumačkog festivala u Krapini, ovom scenskom mehanizacijom doprinijet ćemo još kvalitetnijoj produkciji samih festivala – poručila je ravnateljica POU-a Krapina Grozdana Pavlović, dodavši da se zbog opsega i zahtjevnosti posla završetak radova očekuje početkom iduće godine. Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović izrazio je zadovoljstvo radovima koji su u tijeku. – Drago mi je što ćemo uskoro dobiti novu, moderniju dvoranu sa scenskom opremom koja će omogućiti još bolje i kvalitetnije mogućnosti za sve glazbeno-scenske izvedbe, ali i druge programe u kojima ćemo uživati. Zahvaljujem Ministarstvu što je prepoznalo vrijednost projekta i uključilo se u njegovo sufinanciranje – poručio je gradonačelnik Gregurović. Domagoj Orehovec iz tvrtke za projektiranje i nadzor radova rekao je nešto više o samim radovima, kazavši kako je bilo potrebno postaviti dodanu konstrukciju da bi se mogla montirati nova scenska oprema. – Postojeća konstrukcija ne zadovoljava nosivost za takvu novu opremu, stoga unutar postojećih gabarita postavljamo novu čeličnu konstrukciju koja će biti predviđena za svu sadašnju i buduću opremu. U sklopu toga napravljena je rekonstrukcija poda same pozornice kako bi se moglo pristupiti mehanizacijom za rad sadašnjeg ojačanja stropa i za nekakva buduća zbivanja. Time ćemo ujedno napraviti pripremu za neke buduće dogradnje same pozornice i dvorane – pojasnio je Orehovec. vzaktualno.hr