Novi Marof: autom udario 16-godišnjeg pješaka na „zebri”
Kako je javila Policijska uprava varaždinska, u srijedu, 16. listopada, oko 13.50 sati u Zagrebačkoj ulici u Novom Marofu dogodila se prometna nesreća s ozlijeđenom osobom.
– Muškarac starosti 63 godine upravljao je osobnim vozilom iz smjera Presečna u smjeru Možđenca. Dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza nije se zaustavio, zbog čega je prednjim dijelom vozila udario 16-godišnjeg pješaka koji je prelazio kolnik preko istog – izvijestila je policija.
Pješak je uslijed udara ozlijeđen te mu je liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin. Njegove će se ozlijede okvalificirati naknadno.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr
Užas kod Osijeka: mladi vozač autom se zaletio u kombajn, bori se za život
U naselju Klisa kod Osijeka u srijedu navečer dogodila se stravična prometna nesreća – auto je podletio pod kombajn, a vatrogasci su morali rezati auto da izvade čovjeka, rekao je čitatelj za 24sata.
Scene s mjesta sudara bile su strašne, a cesta je bila zatvorena te je policija vraćala sve iz smjera Osijeka natrag prema Vukovaru.
Na fotografijama i snimkama koje je dobio portal 24sata vidi se uništeni automobil, vozilo Hitne, policija i vatrogasci, a blizu je i kombajn.
O nesreći se oglasila osječka policija, rekavši među ostalim da je 24-godišnji vozač automobila prevezen u Klinički bolnički centar Osijek s teškim ozljedama opasnim po život.
– Na cesti Osijek – Klisa jučer u 19,45 sati došlo je do prometne nesreće u kojoj je jedna osoba zadobila teške ozljede opasne po život. Dvadesetčetverogodišnji vozač osobnog automobila kretao se cestom Osijek-Klisa, koji nije prilagodio brzinu kretanja svog vozila gustoći prometa i smanjenoj vidljivosti te je vozilom udario u kombajn kojim je upravljao 51-godišnjak, a koji se neposredno prije prometne nesreće zaustavio na kolniku u namjeri skretanja ulijevo na poljski put – izvijestila je policija.
Očevidom je utvrđeno da je radni stroj bio propisno označen, a zbog oštećenja vitalnih dijelova u prometnoj nesreći oba vozila su isključena iz prometa, dodaje policija.
foto: screenshot/24sata
vzaktualno.hr/24sata.hr
Općina Beretinec povećava iznose stipendija za učenike i studente
Općina Beretinec nastavlja sa demografskim mjerama, a ovoga puta odlične vijesti stižu za učenike i studente koji primaju ili će primati stipendije. Naime, nakon što je Općina Beretinec prije dvije godine odlučila dodjeljivati stipendije svim redovnim studentima, posljednjom odlukom Općinskog vijeća, visina stipendija se povećava.
Tako stipendije za studente koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije rastu na 60 eura mjesečno, za razliku od dosadašnjih 46,45 eura, dok se za studente iz ostalih županije taj iznos s 59,73 eura povećava na 75 eura mjesečno. Studenti koji se obrazuju u inozemstvu po novome će primati 95 eura, za razliku od dosadašnjih 79,63 eura.
Dodajmo kako Općina dodjeljuje i stipendije učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja, a njihove će stipendije od sada iznositi 45 eura mjesečno, za razliku od dosadašnjih 33,18 eura.
Inače, načelnik Općine Beretinec, Nikola Žganec, protekle je godine uručio rekordan broj stipendija u povijesti Općine.
– Ove godine isto tako očekujemo velik broj stipendista, a vrijedno je dodati da učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja stipendije dodjeljujemo već od prvog razreda. Time ne samo da olakšavamo financijski teret njihovim obiteljima, već i potičemo upis u deficitarna zanimanja koja su ključna za budućnost. Ulaganje u mlade generacije jedan je od naših najvažnijih prioriteta – rekao je načelnik Žganec.
Dodajmo kako, osim stipendija, Općina provodi niz demografskih mjera usmjerenih ka djeci i mladima, pa su tako nedavno donijete odluke o povećanju naknada za novorođenčad, a povećana je i ekonomska cijena vrtića čiju razliku u cijeni u potpunosti preuzima Općina.
– Osim stipendija, velika su i naša ulaganja u vrtiće i najmlađe. Povećali smo sufinanciranje, osigurali potpore za drugo dijete, uskladili plaće djelatnika vrtića te uveli dodatne naknade za novorođenčad. Sve ove mjere nisu samo odgovor na potrebe naših mještana, već zadržavanja mladih obitelji u našoj Općini. Naša Općina kontinuirano radi na stvaranju boljih uvjeta za život i obrazovanje svih generacija, a ova ulaganja samo su jedan od koraka ka tome cilju – nadodao je načelnik Žganec.
FOTO: Arhiva
Ignacije i Vatroslav slave danas svoj dan – Vrijeme za čestitke!
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, danas imendan slave Ignacije i Vatroslav. Posebno se prisjećamo svetog Ignacija Antiohijskog, biskupa i mučenika, čije ime nosi ponosna povijest i simbolika. Svi koji nose ime Ignacije mogu ga s ponosom nositi, a jednako vatreno slave i oni koji nose ime Vatroslav, a evo što knjigaimena kaže o njihovom značenju.
Ignacije je muško ime grčkog porijekla, nastalo od riječi ignatios, što znači ognjeni ili vatreni. Različiti oblici ovog imena su Ignac, Ignjac, Ignjat, Ignjatija i Ignjatije.
Vatroslav je ime domaćeg porijekla koje dolazi od dvije riječi: vatra i slava. Značenje ovog imena je onaj koji slavi vatru, simbolizirajući snagu i strast. Skraćeni oblik imena je Vatro.
vzaktulano.hr/knjigaimena.hr
Vrijeme danas oblačno s mogućim pljuskovima, ali i dalje očekujte ugodne temperature
Hrvatsku danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremene kišne periode osobito na sjevernom Jadranu i u zapadnim dijelovima unutrašnjosti, prema DHZM-u. Ova promjena vremena donosi nam jesenski ugođaj, kada se temperature postupno smanjuju, a oblaci i kiša su sve češći.
Jutarnje temperature zraka kretat će se između 8 i 13 stupnjeva u unutrašnjosti, dok će na Jadranu biti nešto toplije, s temperaturama između 15 i 20 stupnjeva. Kako dan odmiče, očekuje se da će se maksimalne dnevne temperature kretati od 12 do 17 stupnjeva u unutrašnjosti, a uz obalu će se penjati na ugodnih 20 do 24 stupnjeva.
Ova razlika u temperaturama stvara savršene uvjete za uživanje u šetnjama uz more, ali uz kišobrane pri ruci.
Vjetar će tijekom dana većinom biti slab. Na Jadranu, slabo i umjereno jugo bit će na sceni, a kako se dan bude bližio kraju, očekuje se jačanje vjetra. U noći i ujutro, sjeverni dio obale ponovo će osjetiti povjetarac bure, koja će donijeti osvježenje, posebno za one koji su se navikli na vruće ljetne dane.
Biometeorološke prilike danas neće biti najpovoljnije. Na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj, meteoropati i kronični bolesnici mogli bi se suočiti s poteškoćama sa snom, što može rezultirati umorom i slabijim raspoloženjem. Česte su i pritužbe na glavobolje, bolove na mjestima ranijih ozljeda te osjećaj manjka energije i razdražljivost.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr/meteo.hr
Ljubitelji kestena i vina okupite se! Uskoro Kestenijada u Jalžabetu
Svi ljubitelji kestena i dobrog vina imati će prilike i jedno i drugo u subotu 26. listopada u Jalžabetu.
Naime, Općina organizira Kestenijadu i 15. Jalžabetsku smortu mošta, a održati će se u Domu kulture Jalžabet s početkom u 18 sati. Događaj je otvoren za sve mještane Jalžabeta, a ulaz je besplatan. Očekuje vas ukusan gulaš, mirisni kesteni i osvježavajući gemišt.
Općina ujedno poziva sve vinogradare da se prijave na ocjenjivanje mošta, a najbolji će biti nagrađeni zasluženim priznanjem. Zaprimanje uzoraka mošta bit će moguće od 17 do 18, stoga ne zaboravite donijeti svoje uzorke na vrijeme.
Dođite, veselite se i uživajte!
vzaktualno.hr
Načelnik Krizmanić u službenom posjetu Gradu Lezha u Albaniji
Načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić proteklog je tjedna boravio u službenom posjetu Gradu Lezha u Albaniji gdje se susreo s gradonačelnikom Pjerin Ndreu, te zaposlenicima Grada.
Razgovorima su prisustvovali i Nikola Kučiš direktor tvrtke Euroconsulting, te Sutki Hulaj, savjetnik za gospodarstvo i turizam gradonačelnika Grada Dečane na Kosovu.
Svrha ovog sastanka bila je stvaranje mogućnosti za upoznavanje, te jačanje odnosa između ovih dviju jedinica lokalne samouprave na gospodarskom, kulturnom i društvenom planu.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Najviše ljudi doselilo se u Varaždin, evo koji još gradovi i općine bilježe pozitivan, a koji negativan trend
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Varaždinska županija bilježi nastavak pozitivnog trenda u kretanju, odnosno broju stanovnika. Naime, u 2023. godini u ovu županiju ukupno se doselilo 5637 ljudi, a odselilo ih se 4203, što znači porast za 1434 osobe.
Što se tiče gradova i općina, službena statistika govori da se lani najviše ljudi doselilo u Grad Varaždin, njih 1892, a iselila se 1241 osoba, pa razlika iznosi 651. Po useljavanju stanovnika slijedi Grad Ivanec u koji je došla 601 osoba, a iselilo se 323 ljudi, dok je na trećemu mjestu Cestica s 326 useljenih i 204 iseljene osobe.
Velik broj doseljenih bilježe i Bednja (185), Gornji Kneginec (233), Varaždinske Toplice (233), Trnovec Bartolovečki (171), Ludbreg (276) i Jalžabet (145), a „u plusu” su također i Petrijanec, Sveti Ilija, Veliki Bukovec, Beretinec, Donja Voća, Breznički Hum, Maruševec, i Krenovnik, dok je Ljubešćica „na nuli” jer se doselio i odselio jednak broj ljudi – 45.
Negativan trend bilježi osam naših općina i dva grada – Lepoglava, u koju se doselilo 159, a odselilo 165 osoba, te Novi Marof, koji bilježi 227 doseljenih i čak 288 odseljenih osoba.
Grad/Općina Doseljeni Odseljeni Razlika
Varaždin 1892 1241 651
Ivanec 601 323 278
Cestica 326 204 122
Bednja 185 82 103
Gornji Kneginec 233 138 95
Varaždinske Toplice 233 161 72
Trnovec Bartolovečki 171 116 55
Ludbreg 276 223 53
Jalžabet 145 98 47
Petrijanec 148 121 27
Sveti Ilija 105 79 26
Veliki Bukovec 64 40 24
Beretinec 42 31 11
Donja Voća 78 67 11
Breznički Hum 40 31 9
Maruševec 145 138 7
Klenovnik 34 29 5
Ljubešćica 45 45 0
Visoko 29 31 -2
Breznica 47 51 -4
Lepoglava 159 165 -6
Martijanec 50 57 -7
Vinica 74 81 -7
Sračinec 105 116 -11
Mali Bukovec 42 54 -12
Vidovec 103 118 -15
Sveti Đurđ 38 75 -37
Novi Marof 227 288 -61
foto: ilustracija/arhiva
vzaktualno.hr
U ludbreškoj Gradskoj knjižnici i čitaonici započeli s obilježavanjem Mjeseca hrvatske knjige
Izložbom arhivske građe iz fundusa Zavičajne zbirke Gradska knjižnica i čitaonica otvorila je Mjesec hrvatske knjige. Ovime je ujedno proslavljen i rođendan ludbreške knjižnice.
-Naša knjižnica ove godine obilježava 120 godina postojanja. O njoj smo do sada uglavnom čitali u zapisima ludbreške kroničarke Marije Winter. Treba znati da povijest knjižničarstva u ludbreškom kraju seže u drugu polovicu 19. stoljeća, puno prije osnutka Narodne knjižnice i čitaonice 1904. godine – rekao je Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner.
O Ludbreškoj čitaonici, prvoj ustanovi takvoga tipa, zna se da je imala sjedište u svratištu „K crnom orlu“, zgradi u kojoj se danas nalazi hotel „Amalia“. Zvali su je Gospodska čitaonica jer su njezini članovi bili viđeniji i bogatiji Ludbrežani.
-Jako je malo dokumenata i podataka iz kojih bismo mogli nešto više doznati o radu ovih ustanova, pa smo ove godine počeli istraživati njihovu povijest. Dosta toga pronašli smo u tisku. Iz teksta u Varaždinskom viestniku 10. siječnja 1891., doznali smo da je na glavnoj skupštini Hrvatske čitaonice 28. prosinca 1890. za predsjednika izabran Donat pl Kiss – objašnjava ravnatelj Stjepić.
Druga važna informacija iz tiska odnosi se na “Hrvatsku pučku knjižnicu i čitaonicu“ koja je počela s radom 17. rujna 1904. godine. Zbog toga će sljedeće godine 17. rujna obilježavati kao Dan knjižnice.
-Naša je knjižnica u proteklih 120 godina radila s kraćim i duljim prekidima zbog dva svjetska rata i zbog teških političkih prilika između tih ratova – kaže Stjepić.
Rad knjižnice obnovljen je odmah 1945. godine i knjižnica je 1954. proslavila 50-u obljetnicu.
Ravnatelj knjižnice dodaje kako su iz tog poratnog vremena u Državnom arhivu u Varaždinu pronašli mnoštvo vrijednih dokumenata.
– Tako smo doznali da je 1953. godine knjižničar bio Branko Kancijan, knjižnica je prostorije imala u zgradi današnjeg Caritasa, te da je 1954. godine na području ludbreškog kotara bilo čak 16 knjižnica i 14 čitaonica – kaže Stjepić.
Te 1954. godine u knjižnici je namještenje dobio Mladen Kerstner, najveći kajkavski pisac ovih prostora, čije će ime knjižnica s ponosom nositi od početka 1993. godine.
Dio bogate pronađene arhivske građe bit će od utorka 15. listopada do 15. studenog u sklopu Mjeseca hrvatske knjige izložen u izlogu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.
Druga važna informacija iz tiska odnosi se na “Hrvatsku pučku knjižnicu i čitaonicu“ koja je počela s radom 17. rujna 1904. godine. Zbog toga će sljedeće godine 17. rujna obilježavati kao Dan knjižnice.
-Naša je knjižnica u proteklih 120 godina radila s kraćim i duljim prekidima zbog dva svjetska rata i zbog teških političkih prilika između tih ratova – kaže Stjepić.
Rad knjižnice obnovljen je odmah 1945. godine i knjižnica je 1954. proslavila 50-u obljetnicu.
Ravnatelj knjižnice dodaje kako su iz tog poratnog vremena u Državnom arhivu u Varaždinu pronašli mnoštvo vrijednih dokumenata.
– Tako smo doznali da je 1953. godine knjižničar bio Branko Kancijan, knjižnica je prostorije imala u zgradi današnjeg Caritasa, te da je 1954. godine na području ludbreškog kotara bilo čak 16 knjižnica i 14 čitaonica – kaže Stjepić.
Te 1954. godine u knjižnici je namještenje dobio Mladen Kerstner, najveći kajkavski pisac ovih prostora, čije će ime knjižnica s ponosom nositi od početka 1993. godine.
Dio bogate pronađene arhivske građe bit će od utorka 15. listopada do 15. studenog u sklopu Mjeseca hrvatske knjige izložen u izlogu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg. 
Jeste li se susreli sa robotskim pozivom? “Kažem da neću, a glas vergla po svome”
Gotovo svi smo se bar jedanpu javili na telefonski poziv, a s druge strane “žice” bio je blagoglagoljici teleprodavač koji nam pokušava prodati nešto, od knjiga, lijekova, ortopedskih pomagala, posuđa i razno raznih usluga i stvari.
No, u posljednje vrijeme Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) dobiva sve više prijava zbog robotskih glasova. Kako je za N1 ispričao jedan Zagrepčanin, jedan dan nazvao ga je jedan ženski glas koji ga je pozvao na prezentaciju nekog ortopdeskog pomagala, a obzirom da ima problema sa kralježnicom, ušao je u razgovor s njom.
– Ubrzo sam posumnjao da bi to mogla biti prijevara. Kazao sam da me ponuda ne zanima, ali ženski glas je nastavio verglati svoje kao da me nije čuo. Rekao sam tada da sam na poslu i da moram prekinuti razgovor, ali glas je i to ignorirao i nastavio. Shvatio sam da razgovaram sa snimljenim glasom, govornim automatom, robotom, čime već – ispričao je Zagrepčanin.
I on nije jedini. Sve više ljudi ima slična iskustva, poput Dražena iz Zagreba koji je za N1 ispričao kako ga je nazvao ženski glas, a s obzirom da je Dražen nekada radio u pozivnom centru, ubrzo je shvatio da se radi o snimljenom glasu, a ne živoj osobi.
Radi se tkz. robotskim poziva, a kako poručuju iz HAKOM-a, oni su prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama definirani kao automatizirani pozivi.
– Inspektori elektroničkih komunikacija proveli su nadzore, što je rezultiralo blokiranjem numeracija koje su korištene za takve neželjene pozive – istaknuli su iz HAKOM-a.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost zbog takvih su poziva poslali i upozorenje da treba izbjegavati davanje potvrdnih odgovora jer se ti pozivi snimaju, a snimka nečijeg glasa koji izgovara “da” ili “jesam” može se zloupotrijebiti.
vzaktualno.hr/N1