Varaždinska županija je u srijedu, na Svjetski dan hrane, bila domaćin članovima Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora koji je u Županijskoj palači održao svoju 7. sjednicu. Domaćin, varaždinski župan Anđelko Stričak tom je prilikom rekao kako je održavanje ove sjednice u Varaždinskoj županiji priznanje svim poljoprivrednicima te da su na području županije registrirana 7692 OPG-a. – Svjetski dan hrane obilježava se u 150 država svijeta, hrana je osnovna ljudska potreba, pa samim time i ljudsko pravo. Danas se na svijetu oko 750 milijuna osoba suočava s glađu ili svaka jedanaesta osoba, a najgora situacija je na afričkom kontinentu gdje se radi o svakoj petoj osobi. Upravo zbog toga toj temi moramo pristupiti zaista studiozno s respektom, a Varaždinska županija to promiče tijekom cijele godine – kazao je Stričak i dodao da nema mjeseca a da se ne održi neko događanje vezano za poljoprivredne proizvođače. Istaknuo je kako je najkvalitetnije, najbolje i najslađe ono što se proizvede doma, u svom zavičaju, stoga je Županija tiskala i cijeli niz monografija. – Već u dječjim vrtićima sudjelujemo u tiskanju bojanki da i na taj način proizvod približimo našim najmlađima. Potičemo poljoprivrednu proizvodnju kroz edukacije, potpore i promociju, a svim našim OPG-ovima, koji to zatraže, financiramo sudjelovanje na sajmovima i izložbama, s kojih se uvijek vraćaju s medaljama – rekao je Stričak i upozorio da se, bez obzira na to, daleko više mora voditi briga o odnosu prema hrani. Naglasio je još kako se Varaždinska županija ističe po zaštiti domaćih proizvoda. Naime, s varaždinskog područja zaštićeno je 10 proizvoda na europskoj i 10 na nacionalnoj razini. Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir kazala je da se na tematskoj sjednici govorilo o tome koliko se hrane proizvodi, što se radi po pitanju zaštite tradicijske proizvodnje i samodostatnosti u proizvodnji hrane te o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi koje muče poljoprivredne proizvođače i osiguravanju boljeg plasmana proizvoda na tržištu. – Cilj Odbora za poljoprivredu je pružiti maksimalnu podršku u tom iznimno odgovornom i zahtjevnom poslu koji rade za sve nas kako bi proizveli dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za sve naše građane i kako bi oni mogli od toga dovoljno zaraditi, pristojno živjeti i prehraniti svoje obitelji. Kako je pitanje hrane ustvari i pitanje ljudskih prava, u tom smjeru i Ujedinjeni narodi obilježavaju ove godine Svjetski dan hrane – rekla je Petir i potom skrenula pažnju na to kako se i u svijetu i u Hrvatskoj još uvijek baca puno hrane. – Podaci pokazuju da godišnje bacimo 72 kilograma po stanovniku u Hrvatskoj, u Europi je to negdje oko 130 kilograma, dok je u svijetu oko 160 kilograma. Najviše hrane u Hrvatskoj baca se još uvijek iz domaćinstava, gotovo 2/3 hrane, ali otpad od hrane nastaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ugostiteljstvu. U tom smislu su nadležna državna tijela pokrenula mjere kako bi se smanjio otpad od hrane, ali isto tako kako bi se hrana koja je još uvijek dobra za upotrebu proslijedila ustanovama i institucijama koje brinu o našim građanima slabije imovinske moći – istaknula je Petir. U tom smislu, dodala je, napravljeni su iskoraci u uspostavi banaka hrane, pri čemu je Ministarstvo poljoprivrede dalo svoj doprinos. Zahvalila je ujedno Hrvatskom Caritasu, Crvenom križu, socijalnim samoposlugama i nevladinim udrugama koje su posrednici i pomažu da se hrana ne baci, već da stigne do krajnjih korisnika. – Odbor za poljoprivredu dao je i niz prijedloga kako bi podržali naše poljoprivrednike, omogućili lakši plasman njihovih proizvoda na tržištu, ali i spriječili nepoštene trgovačke prakse i nelojalnu konkurenciju. U tom smislu inicirali smo izmjene Zakona o nepoštivanju trgovačkih praksi, ali i apelirali da se promiče kvaliteta proizvoda i da se što više naše domaće, lokalne hrane plasira u javne ustanove putem kratkih lanaca opskrbe hranom – navela je Petir. Dodala je da se proizvodi mogu bolje plasirati na tržište tako da se brendiraju i označe oznakama kvalitete, ali i oznakama geografskog podrijetla, u čemu Varaždinska županija ima veliku zastupljenost. – Varaždinska županija ima već 10 zaštićenih proizvoda od 51 koliko ih Hrvatska ima na europskoj razini, a još su neki proizvodi u postupku zaštite. Stvaranje dobre vrijednosti, kao i udruživanje poljoprivrednika ključ je uspjeha, ali i promjena svijesti javnosti o važnosti poljoprivrede kao jedne od najvažnije gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj jer nitko ne može živjeti bez hrane. Zato je Odbor za poljoprivredu pozvao Ministarstvo da pokrene nacionalnu kampanju o važnosti poljoprivrede i time potakne veću svijest naših potrošača da kupuju hrvatsko jer je to najbolje, ali i mlade da upišu poljoprivredne škole i fakultete – zaključila je Marijana Petir. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek zahvalio je na pozivu na sjednicu, posebice jer se održava na Svjetski dan hrane. – Svi znamo da je hrana bitna svakodnevno svima nama i u tom kontekstu danas smo razgovarali o nekoliko segmenata koji su važni za proizvodnju hrane, prije svega uvjetima u kojima se danas hrana proizvodi. Zatim, o onome što je najvažnije, a to je kvaliteta hrane, o čemu smo izvijestili sudionike današnje sjednice. Za kraj smo razgovarali o naporima koje radi Ministarstvo poljoprivrede kako bismo ojačali položaj naših poljoprivrednih proizvođača, kako bismo dodatno zaštitili i istaknuli kvalitetu naše domaće hrane i svega onog što je bitno za opstanak naših ljudi na selu i budućnost hrvatske poljoprivrede – rekao je Tušek. Istaknuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede najavilo da će u narednim mjesecima objaviti natječaj kojim će i dalje povećavati konkurentnost i proizvodnju u granama proizvodnje u kojima u ovom trenutku nismo dostatni. – To je pitanje mlijeka, pitanje mesa, kako junećeg, svinjskog i ovčjeg i kozjeg. Na tom tragu smo već prošle godine donijeli program razvoja sektora mljekarstva gdje šaljemo jasnu poruku mljekarima da će kroz sljedeće godine imati snažnu institucionalnu i financijsku pomoć kako bi održali svoju proizvodnju. Dodatno, kako bismo mogli povećati poljoprivrednu proizvodnju, završili smo jedan natječaj gdje smo više od 500 poljoprivrednih proizvođača sufinancirali kako bi oni povećali svoju poljoprivrednu proizvodnju za 20 posto – kazao je Tušek te dodao kako će program razvoja govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva donijeti do kraja ove godine. S početkom sljedeće, napomenuo je, krenut će se sa sektorskim natječajem. – U narednom razdoblju iz Strateškog plana imamo nešto više od 3,8 milijardi eura, gdje ćemo potaknuti sve segmente poljoprivredne proizvodnje, jačati položaj naših poljoprivrednih proizvođača i brinuti njihovom dohotku, a prije svega, i o samoj dostatnosti određenih poljoprivrednih proizvodnji – završio je Tušek. mlpetrinjak/vzaktualno.hr

Grad Varaždinske Toplice ima još jedan razlog za slavlje. Naime, proteklog vikenda u Parizu je održano prestižno natjecanje frizera, OMC Hairworld Symposium, na kojem su sudjelovali i hrvatski frizeri u čijem timu je bio i poznati toplički frizer, Marin Šimek. Hrvatski tim je na prestižnom i zahtjevnom natjecanju, koje okuplja vrhunske frizerske talente iz svih dijelova svijeta, osvojio odlično peto mjesto u konkurenciji od 66 prijavljenih ekipa. Marin Šimek na taj je način još jednom potvrdio svoj talent, a za njega je po povratku iz Pariza organiziran doček na Trgu Slobode u Varaždinskim Toplicama. Sugrađani, obitelj i prijatelji okupili su se kako bi ga pozdravili i proslavili njegov uspjeh. Atmosfera je bila vesela uz baklje, navijačke pjesme i šampanjac, a sam Šimek nije skrivao iznenađenje dočekom te je emotivno podijelio svoje prve dojmove. – Doček je bio stvarno neočekivan, okupilo nas se četrdesetak. Upravo smo stigli, a dojmovi se još nisu slegli i nisam ni svjestan što je bilo. Imali smo prvi rad na dugoj kovrčavoj kosi, drugi rad šišanje i frizura na kratkoj kosi. Evo zauzeli smo peto mjesto, a pojedinačne rezultate još čekamo – rekao je ponosno Šimek, zahvaljujući svima koji su ga podržali i došli na doček. Među okupljenima na dočeku bila je i gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica, Dragica Ratković koja nije skrivala svoje oduševljenje Marinovim uspjehom. Naglasila je važnost ovakvih postignuća za cijelu zajednicu. – Marin je uistinu zaslužio svaku čestitku na trudu i postignutom uspjehu. Njegova predanost i rad ne samo da su se isplatili, već su inspiracija svima nama. Ovoliki broj okupljenih sugrađana pokazuje koliko ga cijenimo i volimo. Ponosni smo na njega i uvjereni kako su pred njim još veći uspjesi. Marin i njegov tim pravi su promotori hrvatske kvalitete i vještine na svjetskoj sceni, a njihovi rezultati to najbolje potvrđuju – istaknula je gradonačelnica Ratković. Napomenimo kako Marinu ovo nije prva nagrada. Naime, posljednjih godina niže rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima, a posljednje natjecanje u Parizu samo je potvrda njegovog talenta. Inače, posljednje četiri godine vodi vlastiti salon u Varaždinskim Toplicama gdje svoje znanje i kreativnost svakodnevno prenosi na svoje klijente. vzaktualno.hr

Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj u srijedu je zajedno sa zamjenikom Miroslavom Markovićem, predsjednikom Gradskog vijeća Lovro Lukavečkim i direktorom gradske tvrtke Varkom Brunom Isterom obišao obnovljenu Ulicu Hinka Krizmana, u kojoj su se zadržali preko dva mjeseca jer se radila kanalizacija. – Ovdje je kanalizacija bila toliko devastirana da se nije dala rekonstruirati na način na koji to inače radimo. Tu imamo 210 metara kanalizacije i vodovoda, 20-ak priključaka jednih i drugih, imamo oborinsku kanalizaciju i sve je to temeljito rekonstruirano – objasnio je direktor Varkoma, Bruno Ister dodavši kako je dio koji je radio Varkom financijski težak 120 tisuća eura. – U toj ulici imali smo dosta kvarova na vodovodu, tako da će se smanjit gubici, višestruke sz koristi od ovog projekta – rekao je Ister. Nakon Ulice Hinka Krizmana, obišli su i radove na Vrazovoj ulici kao i u Kačićevoj, a gradonačelnik Bosilj istaknuo je kako se u ulici Ruđera Boškovića trenutno priprema asfaltiranje. Nastavak je to radova na obnovi gradskih ulica, a kako je objasnio Ister, krenuli su s prolazom Nikole Fallera, nakog čega je sređena Ulica Mihajla Pupina, Istarska, Ulica Irme Gorzo i Gospodarska ulica. Zatim je na red stigla Omladinska ulica u Kućanu, Ulica Tina Ujevića, Gundulićeva, Trenkova i Supilova ulica, a ujedno je sređen nogostup u Gojancu i ulica Hinka Krizmana, dok su trenutno pred završetkom radova Vrazova ulica, Kačićeva ulica i Teslina ulica. n.p.bajz/vzaktualno.hr

Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković najavili su na konferenciji za novinare održanoj u Gradskoj vijećnici kako Grad Varaždin daje na javno savjetovanje dva krucijalna dokumenta, Proračun Grada Varaždina za 2025. godinu i Odluku o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. Gradonačelnik je istaknuo kako će Varaždin vjerojatno biti jedini grad u Hrvatskoj koji Proračun za iduću godinu daje u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. – Najvažniji dokument, Proračun Grada Varaždina za 2025. godinu, bit će na javnom savjetovanju 30 dana, kako i sam zakon nalaže te će savjetovanje završiti 14. studenoga. Kad završi savjetovanje, već sljedeći dan će gradski vijećnici dobiti prijedlog proračuna za 2025. godinu kako bi ga mogli usvojiti na idućoj sjednici. Ovogodišnji proračun je bio težak 128 milijuna eura dok će za sljedeću godinu iznositi 144,5 milijuna eura. Zadržat ćemo sve postojeće nadstandarde, od besplatnog produženog boravka, 1000 eura donacije za novorođeno dijete, uskrsnice, božićnice, pomoćnike u nastavi i vrtićima, a imat ćemo i poseban paket socijalnih mjera te poseban paket kapitalnih ulaganja. Već tri godine smo grad sa najboljom kvalitetom života, grad koji je prošle godine proglašen najboljim za gospodarstvo, a i ove godine smo ponovno izabrani u 5 najboljih gradova, sve to na temelju izvršenja proračuna za tekuću godinu – rekao je gradonačelnik Bosilj. Drugi akt koji Grad Varaždin daje na javno savjetovanje jest Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. – Iako država još uvijek nije donijela cijeli set poreznih zakona koje su predstavili, mi smo sve to već prihvatili u ovom proračunu. Odlučili smo da ćemo ove godine, kao Grad koji troši svoje prihode transparentno, smanjiti porezne stope, pa će tako niža porezna stopa, umjesto 22 % biti 21 %, a viša porezna stopa bit će s 33 smanjena na 32 %. Viša porezna stopa obuhvaća one obveznike koji imaju više od 60 000 eura primanja godišnje, odnosno u prosjeku 5000 eura mjesečno, no takvih je vrlo malo u gradu Varaždinu. S druge strane, 52 % zaposlenih uopće nisu porezni obveznici. Dakle, ostalih 48 % građana uplaćuje porez kojim plaćamo sve ove nadstandarde i iz kojih se financira cijeli grad. Tako ćemo omogućiti rast plaća, što ćete vidjeti i u prijedlogu Odluke – od 200 do 450 eura na godišnjoj razini, to će biti razlika 20 – 40 eura. S obzirom na to da država mijenja i porezni odbitak s 560 na 600 eura, mi spuštamo porezne stope pa će taj porast biti otprilike između 200 i 450 eura na godišnjoj razini, a ovisno o nizu faktora, jeste li samac, koliko djece imate i slično. Grad Varaždin rasterećuje zaposlene, iako je i država mogla nešto napraviti po tom pitanju jer cijenu rada čine i doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Država se toga nije odrekla i ne smanjuje PDV već isključivo radi poreznu reformu sa prihodima Grada, a ne dira svoj – pojasnio je gradonačelnik Bosilj. Iako rastu prihodi Grada, rastu i troškovi. Gradonačelnik je dao nekoliko primjera. – 2021. godine smo izdvajali za vatrogastvo točno 2 milijuna eura, za Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Varaždina i DVD Varaždin. U Prijedlogu Proračuna za sljedeću godinu izdvajanje za vatrogasce iznosi 5 milijuna eura. Od toga nam je država pridonijela Zakonom o vatrogastvu, iako i Grad ulaže. Sljedeće godine ćemo kupovati nova vozila za vatrogasce, a i sav teret plaća vatrogasaca je praktički na Gradu. Drugi, još eklatantniji primjer, su gradski vrtići za koje je 2021. godine Grad ukupno izdvojio 3 milijuna eura, od čega 1 milijun eura za privatne vrtiće, 1,8 milijun za gradske i oko 22 tisuće eura za dadilje. U Proračunu za 2025. godinu izdvojit ćemo za vrtiće 9, 8 milijuna eura, dakle 3,3 puta više. Za razliku od države koja priznaje ekonomsku cijenu vrtića 292 eura, Grad Varaždin priznaje 400 eura. Sva ta izdvajanja i troškovi su u ovom Proračunu, kao i dodatne socijalne mjere koje ćemo s vremenom također najaviti – ističe gradonačelnik. S obzirom na povećanje Proračuna Grada Varaždina za 2025. godinu u odnosu na prošlogodišnji proračun za otprilike 16 milijuna eura, na pitanje gdje će biti vidljiv taj dodatan prihod, gradonačelnik je pojasnio. – Grad Varaždin je pokrenuo proceduru prema Europskoj investicijskoj banci, oni su analizirali financije Grada te je pokrenuta procedura odobrenja kredita od okvirnih 50 milijuna eura za financiranje kapitalnih investicija. Imamo najveći bonitet od svih gradova u Hrvatskoj, a to je kredit kakav zasad imaju samo Zagreb i Split. Iznos tog kredita moći ćemo koristiti za obnovu kulturne baštine, za zelenu i sportsku infrastrukturu, a ako iskoristimo samo primjerice 5 milijuna eura, na preostali dio neiskorištenog kredita nemamo dodatnih troškova. Za podvožnjak Wissertova – Supilova u proračunu je planirano da će se financirati putem kredita, bez obzira na obećanja ministra Butkovića i Ministarstva mora, prometa i infrastruktura. Ako Grad za to zaista dobije obećana sredstva, promijenit ćemo samo način financiranja. Ista situacija je s vrtićima, odnosno dogradnjom vrtića Dravska i Gortanova – ako ne uspijemo dobiti EU sredstva, dogradnju ćemo financirati iz kredita – pojasnio je gradonačelnik. Zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković najavio je dodatne pogodnosti za stanovanje u Varaždinu za mlade obitelji. – Grad Varaždin i dalje provodi pronatalitetne mjere te potičemo stambeno priuštivu politiku za mlade obitelji. Osim dodjele građevinskih zemljišta mladim obiteljima, započeli smo i izgradnju stambene zgrade u novom POS naselju. Osim toga, na javno savjetovanje daje se i Odluka o komunalnom doprinosu kojim ćemo dodatno rasteretiti plaćanje komunalnog doprinosa za mlade obitelji koje grade obiteljske kuće. Dosad je postojala takva mogućnost, no popusti su bili manji. Sada predlažemo da osobe do 40 godina starosti koje grade svoju prvu nekretninu, ovisno o zoni, plaćaju znatno niže cijene komunalnog doprinosa. U 2. zoni popust će iznositi 50 %, u 3. zoni 60 %, a u 4. zoni čak 70 %. Uštede će biti od 2.500 do 4.000 eura, što će značajno olakšati gradnju mladim obiteljima. Naš cilj je motivirati ih da ostanu živjeti u Varaždinu i olakšati im put do vlastitog doma – kazao je zamjenik gradonačelnika. Budući da Javni poziv za dodjelu stipendija traje još ovaj tjedan, do nedjelje, 20. listopada, gradonačelnik Neven Bosilj je podsjetio sve studente da se prijave. – Stipendije će biti za 10 % veće u odnosu na prethodnu godinu, a sufinanciramo oko 750 studenata – rekao je gradonačelnik. vzaktualno.hr