U javnu raspravu upućena je prijedlog nove Uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu i radu na daljinu u državnoj službi. Prema prijedlogu, predviđena su najmanje dva dana u tjednu u prostoru državnog tijela, i to navodno ponedjeljkom i petkom kako ne bi bilo spajanja vikenda, piše Tportal. Kako stoji u nacrtu, ostali dani u tjednu rade se sukladno dogovoru s nadređenim službenikom, odnosno dužnosnikom. Takav način rada predviđa se kao povremen, dok privremeno na izdvojenom mjestu ili radom na daljinu rade prema Uredbi državni službenici u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja ili posvojitelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu. Kako prenosi Tportal, u predloženoj Uredbi nije prihvaćen prijedlog SIndikata policije Hrvatske, koji predstava sve državne službenike, da rad od kuće bude definirano pravo,a ne samo mogućnost. Naime, Sindikat je još krajem svibnja od ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana zatražio da se u novu Uredbu uvede ta promjena, no iz Ministarstva su im odgovorili kako rad od kuće ni u jednog EU zemlji nije definiran kao pravo. vzaktualno.hr

Otkrivanjem biste ispred Starog muzeja, odnosno Kneippova lječilišta na Hušnjakovom u Krapini u nedjelju je obilježena 170-ta obljetnica rođenja Vilibalda Sluge, najdugovječnijeg krapinskog gradonačelnika koji je brojnim svojim postignućima ostavio dubok trag u povijesti Krapine. Naime, Vilibaldo Sluga bio je četiri desetljeća tadašnji načelnik trgovišta Krapine i predsjednik te nadzapovjednik DVD Krapina. Rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a već kao 27 – godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu gdje osniva vatrogasno društvo. Godine 1891. se ponovo vraća u Krapinu gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika. Prilikom otkrivanja biste gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik, Zoran Gregurović, kazao je kako je uz veliki broj službenih i dostupnih podataka, još puno toga slabije poznato javnosti što je Sluga pokrenu i napravio za Krapinu. – Proučavajući i čitajući o njemu sve sam više spoznavao njegovu veličinu i siguran sam da u vremenu pred nama treba ozbiljno razmisliti da se možda pripremi i objavi i njegova monografija kao trajni spomen na njegov lik i djelo. A ova bista, koju je podigao grad Krapina na inicijativu Družbe braća hrvatskoga zmaja, je samo znak da se njegova djela pamte i da smo i na taj način željeli pokazati da vrednujemo sve ono što je napravio – istaknuo je između ostalog Gregurović koji je  u svom govoru iznio veliki broj postignuća Vilibalda Sluge čime je zauvijek zadužio Krapinu. – Otkrili smo bistu Vilibaldu Slugi, jednom iznimnom čovjeku, toliko svestranom, toliko angažiranom, mnoge stvari koje je stvarao i danas su prisutne oko nas, kako od brojnih građevina, parkova, infrastrukture tako i brojnih udruga u kojima je bio prisutan – rekao je Gregurović. Inače, sama činjenica da je bio četiri desetljeća na čelu Grada Krapine čini ga najdugovječnijim gradonačelnikom u tadašnjoj državi. Sve što je u tih četrdesetak godina Sluga ostavio iza sebe ostalo je duboko zapisano u povijesti tog grada. Bio je izuzetan promicatelj i organizator velikih projekata u Krapini. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo te je bio član DVD-a Krapina od 1877 g. pa sve do svoje smrti 1931. godine. U tom je razdoblju s velikim uspjehom obnašao različite dužnosti, vratio čast i slavu spomenutom DVD-u pri čemu je primio brojna priznanja i odlikovanja. Između ostalog, za dugogodišnji rad, kao načelnik mjesta te predsjednik i nadzapovjednik vatrogasnog društva 1910. od cara i kralja Austro-Ugarske Monarhije, Franje Josipa I., dobio je zlatni križ za zasluge za 50-godišnji rad u vatrogastvu. Davne 1928. kralj Aleksandar odlikovao ga je zlatnom kolajnom za građanske zasluge. -Vilibaldo Sluga je kao načelnik mjesta izgradio pučku školu u razdoblju od 1911. do 1914. Uveo je gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, klaonicu, uredio jr šetalište Dolac i Stari grad, izgradio je stubište prema crkvi sv. Nikole. Svakako treba spomenuti da je preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima. Za vrijeme njegova mandata, obnovljena je župna crkva Sv. Nikole početkom 20. stoljeća, a otvoreno je i Kneippovo lječilište u Dolcu – podsjetio je Gregurović na veliki broj onoga što je učinio Sluga. Mislav Grgić je Veliki meštar Družbe braća hrvatskog zmaja, povijesne Hrvatske institucije koja je osnovana prije 120 godina, točnije 1905 godine. te je njihov posao sustavna briga o hrvatskoj kulturnoj i povijesnoj baštini te o znamenitim Hrvatima. – Vilibaldo Sluga bio je doista znameniti Hrvat koji je 40 godina časno obnašao dužnost gradonačelnika grada Krapine, a isto tako bio je i naš član u Družbi braća hrvatskog zmaja 20 godina, od 1921. godine do njegove smrti u 1931. godini – nadodao je Mislav Grgić. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Hušnjakovom brdu kopao se šljunak za izgradnju okolnih cesta, a 1899. nađene su neobične fosilne kosti. Sluga je odmah o tom pronalasku obavijestio tadašnju Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku. Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja istaknuo je važnost i veliku ulogu Vilibalda Sluge za njihov muzej. – On je zajedno s Dragutinom Gorjanovićem Krambergerom 1904. godine ovdje u Krapini organizirao jedan antropološki skup povodom koje su došli znanstvenici iz čitavog svijeta ne bili se i sami uvjerili u veliko otkriće koje se desilo ovdje na Hušnjakovom 1899. godine, a i sam Vilibaldo Sluga otvorio je nekada poznatu Kneippovu zgradu, Kneippovo lječilišta u kojem je gotovo 50 godina bio smješten stari postav muzeja Evolucija – nadodao je Jurica Smabol. Vilibaldo Sluga čitav svoj život posvetio je Krapini s jedne strane ali je zapustio brige oko vlastite imovine. Umro je u teškom materijalnom položaju u Krapini, 15. siječnja 1931. godine. Autorica biste, Mirjana Drempetić Hanžić naglasila je kako je prema jednoj fotografiji mogla primijetiti da je Vilibaldo Sluga zatajan i skroman, iako je je nevjerojatno zaslužan za grad Krapinu i ovaj kraj. – Nema mjesta gdje se nije dotaknuo, gdje nije pomogao ljudima da se osjećaju dobro, zdravo, lijepo. Čak je potaknu Kneippovo lječilište. Dobila sam samo jednu fotografiju njega kak slavi neku svoju godišnjicu Vatrogasnog staža. Dijelova mi je ponosno, skromno, samozatajno i mislim da je stvarno zaslužio da bude ispod ovog nalazišta. Jedna spomena njega na njegovoj šetnici da ljudi obnove sjećanje i da mu zahvale za sve što je dao gradu Krapini, Zagorju i našim ljudima – nadodala je Mirjana Drempetić Hanžić. Prije otkrivanja biste na Gradskom groblju u Krapini izaslanstvo Grada predvođeno gradonačelnikom i saborskim zastupnikom Gregurovićem položilo je vijence i zapalilo svijeće na grobu Vilibalda Sluge. Na otkrivanje biste stigli su gradonačelnik Ludbrega, saborski zastupnik Dubravko Bilić, saborska zastupnica Ljubica Jembrih te predsjednik Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenko Đuras i pripadnici DVD-a Ivanec, a bistu je blagoslovio i velečasni Davor Štuljan.     vzaktualno.hr

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda , danas će se u Hrvatskoj zadržati promjenljivo i oblačno vrijeme s povremenim sunčanim razdobljima. Na zapadu zemlje, osobito na sjevernom Jadranu moguća je mjestimična slaba kiša, dok će u Dalmaciji prevladavati pretežno sunčano vrijeme. Vjetar će biti slab do umjeren, s jugoistočnim smjerom u Slavoniji, južnim na sjevernom Jadranu te sjeverozapadnim na srednjem Jadranu. Jutarnje temperature zraka kretat će se između 7 i 10 °C u unutrašnjosti, dok će na obali biti od 13 do 17 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom će se kretati između 17 i 21 °C, a na jugu može biti malo viša. Biometeorološka prognoza Biometeorološke prilike će, prema prognozama biti razmjerno povoljne. U unutrašnjosti se lokalno može očekivati jutarnja magla, koja bi mogla uzrokovati manje tegobe osobama s kroničnim plućnim i srčanim bolestima, no taj utjecaj neće biti dugotrajan. Iako bi naoblaka mogla utjecati na raspoloženje osjetljivijih meteoropata, značajnije tegobe uzrokovane vremenom se ne očekuju. Mnogi će stoga imati dobru koncentraciju i radni elan, a mogućnost boravka na otvorenom dodatno će pridonijeti dobrom raspoloženju. vzaktualno.hr/DHMZ