Muškarac koji je stradao u prometnoj u Sračincu preminuo 48 sati poslije u Općoj bolnici
Muškarac od 48 godina, na kojeg je u petak u večernjim satima vozilom naletjela 34-godišnja vozačica, preminuo je u nedjelju u varaždinskoj bolnici od posljedica prometne nesreće.
– Prometna nesreća dogodila se na način što se pješak kretao južnim nogostupom Varaždinske ulice te na mjestu gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza započeo prelaziti kolnik, a da se nije uvjerio da to može učiniti na siguran način. U tom je trenutku na njega naletjelo osobno vozilo kojim je iz smjera Varaždina u smjeru Majerja, upravljala 34-godišnjakinja. Pješak je uslijed udara odbačen na južnu prometnu traku, pri čemu je ozlijeđen. Medicinska mu je pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin, gdje je danas, 13. listopada, preminuo od posljedica zadobivenih ozljeda – stoji u izvješću policije.
-Nakon prouzročene prometne nesreće, vozačica je napustila mjesto događaja, a da o prometnoj nesreći nije obavijestila policiju ni zdravstvenu ustanovu, niti pružila pomoć ozlijeđenoj osobi. Istu su naknadno pronašli policijski službenici na adresi stanovanja. Također je utvrđeno da je vozilom upravljala u vrijeme kad joj je vozačka dozvola ukinuta rješenjem Policijske uprave varaždinske do 15. svibnja 2026. godine. Ista je uhićena te po dovršenom kriminalističkom istraživanju uz kaznenu prijavu za kazneno djelo Nepružanje pomoći, predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave varaždinske – doznajem u varaždinskoj policiji.
vžaktualno.hr Foto arhiva
Veliki uspjeh Mješovitog zbora KUD-a Rudolf Rajter iz Ivanca. Čestitke stigle od predsjednika Gradskog vijeća Đurasa
U konkurenciji 12 najboljih hrvatskih zborova Mješoviti zbor KUD-a Rudolf Rajter iz Ivanca prvi je puta u povijesti postojanja osvojio Grand prix koju dodjeljuje Hrvatski sabor kulture na natjecanju u Pazinu.
Dodajmo da je uz to osvojio i posebnu nagradu za najbolju izvedbu revijalnog programa koju dodjeljuje publika čime je samo potvrđeno da nagrade zasluženo idu u prave ruke.
Na ovom, velikom uspjehu na svom je FB profilu Mješovitom zboru KUD-u Rudolf Rajter čestitao i predsjednik Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenko Đuras.
-Čestitam svim članicama i članovima KUD-a Rudolf Rajter Ivanec na povijesnom uspjehu i prezentaciji našeg grada – stoji u objavi Đurasa.
vžaktualno.hr
vžaktualno.hr 
Tko je bio Vilibald Sluga i kako on povezuje Krapinu, Ivanec i Ludbreg?
Mještani Krapine u nedjelju će se na primjeran način prisjetiti svog najdugovječnijeg gradonačelnika, Vilibalda Sluge, koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti prijestolnice zagorja i kajkavskog kraja. Točno na obljetnicu njegova rođenja, 13. listopada, pokraj Starog muzeja na Hušnjakovu otkrit će se njegova bista.
No, iako je Sluga u 40 godina, koliko je bio gradonačelnik Krapine, puno toga napravio za taj grad, on je osoba koja uz Krapinu povezuje još Ludbreg i Ivanec. Naime, i u ta dva grada on je bio gradonačelnik.
Kratka biografija Vilibalda Sluge:
Vilibald Sluga bio je četiri desetljeća načelnik trgovišta Krapine i predsjednik i nadzapovjednik DVD Krapina. Rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a već kao 27 – godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu gdje osniva vatrogasno društvo.
God. 1891. se ponovo vraća u Krapinu gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika. Od tog časa pa do svoje smrti. Bio je izuzetan promicatelj i organizator velikih projekata u Krapini. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo te je bio član DVD-a Krapina od 1877 g. pa sve do svoje smrti 1931. godine i u tom je razdoblju s velikim uspjehom obnašao različite dužnosti.
Kao načelnik mjesta i predsjednik te nadzapovjednik vatrogasnog društva, 06. 10. 1910. od cara i kralja Austro-Ugarske Monarhije, Franje Josipa I. dobio je zlatni križ za zasluge za 50-godišnji rad u vatrogastvu. 1928. godine ga je kralj Aleksandar odlikovao zlatnom kolajnom za građanske zasluge.
Osim vatrogastva, kao načelnik mjesta izgradio je pučku školu (1911.-1914.), uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, izgradio klaonicu, uredio šetalište Dolac i Stari grad, izgradio stubište prema crkvi sv. Nikole, preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima. Za vrijeme njegova mandata, obnovljena je župna crkva Sv. Nikole (1901. -1903.) i otvoreno je Kneippovo lječilište u Dolcu. Budući su tada na Hušnjakovom brdu kopali šljunak za izgradnju okolnih cesta, nađene su neobične fosilne kosti (1899.). Sluga je odmah obavijestio Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku.
Posebnu pažnju je posvećivao sadnji drveća i uređenju parkova. Njegovom zaslugom je 1912. godine izgrađena vatrogasna ispostava na Trškom Vrhu, brdu iznad Krapine. Vrlo aktivno je sudjelovao i u raznim humanitarnim, kulturnim i sportskim manifestacijama. Čitav svoj život posvetio je Krapini, zapustivši brige oko vlastite imovine. Zato i ne čudi što je umro kao siromah, u Krapini, 15. siječnja 1931. godine.
vžaktualno.hr
Osim vatrogastva, kao načelnik mjesta izgradio je pučku školu (1911.-1914.), uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, izgradio klaonicu, uredio šetalište Dolac i Stari grad, izgradio stubište prema crkvi sv. Nikole, preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima. Za vrijeme njegova mandata, obnovljena je župna crkva Sv. Nikole (1901. -1903.) i otvoreno je Kneippovo lječilište u Dolcu. Budući su tada na Hušnjakovom brdu kopali šljunak za izgradnju okolnih cesta, nađene su neobične fosilne kosti (1899.). Sluga je odmah obavijestio Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku.
Posebnu pažnju je posvećivao sadnji drveća i uređenju parkova. Njegovom zaslugom je 1912. godine izgrađena vatrogasna ispostava na Trškom Vrhu, brdu iznad Krapine. Vrlo aktivno je sudjelovao i u raznim humanitarnim, kulturnim i sportskim manifestacijama. Čitav svoj život posvetio je Krapini, zapustivši brige oko vlastite imovine. Zato i ne čudi što je umro kao siromah, u Krapini, 15. siječnja 1931. godine.
vžaktualno.hr 
Preminuo poznati Varaždinac – neumorni borac protiv raka prostate
Napustio nas je poznati Varaždinac, Vladimir Dumbović, dugogodišnji predsjednik Udruge Prostata Vladimir Dumbović. Njegov dugogodišnji rad u Udruzi ostat će zapamćen, a sudbina je htjela da njegovi posljednji dan budu u listopadu kada je udruga imala najveće aktivnosti.
Tradicionalna manifestacija u organizaciji Udruge PROSTATA iz Varaždina Dan kestena održavala se u listopadu. Ovom akcijom javnosti je se skretala pažnja na važnost preventivnih pregleda muške populacije u borbi protiv raka prostate.
Dumbović je ujedno bio i član varaždinskog banda “Timeless”, a posebno emotivnom porukom od njega se oprosti dugogodišnji prijatelj Dražen Dretar:
-Zbogom i doviđenja dragi prijatelju. Ovo nije kraj, naš bend je bezvremenski, mi smo Timeless. Potegnut ćemo tamo negdje gore iz D-dura, pazi mi na ritam i prelaze. Počivao u miru – stoji u FB objavi Dretara.
vžaktualno.hr
Emanuel Šprem viceprvak svijeta u savateu
U Sloveniji je održano svjetsko savate prvenstvo. Iz Fight Cluba Kovačić u sastavu reprezentacije bili su Luka Sakač u teškoj kategoriji i Emanuel Šprem u poluteškoj kategoriji.
Luka Sakač nakon pobjede nad Mađarom pobjeđuje i prvaka Švedske. Nažalost, u polufinalu gubi od predstavnika Srbije i ostaje na brončanoj medalji. Emanuel Šprem pobjeđuje Engleza, Bugara i u polufinalu prvaka Mauricijusa, a u finalu je boksao sa prvakom Francuske. U tijesnom meču, sudac daje Emanuelu dvije javne i 20 sec prije kraja meča diskvalificira Emanuela zbog guranja. Do diskvalifikacije Emanuel je vodio meč kod sudaca. Ostaje žal za zlatom, međutim, sa dvadeset godina osvojiti titulu viceprvaka svijeta veliki je uspijeh.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Zlatarbistričke mažoretkinje rasturaju, sa svjetskog prvenstva se kući vratile sa zlatom i broncom
Zlatarbistričke mažoretkinje “Zlatice“ ostvarile su izniman rezultat! Iz Cape Towna iz Južnoafričke Republike su se sa Svjetskog prvenstva u mažoret plesu, doma vratile kao svjetske prvakinje i svjetske II. viceprvakinje.
Ukupno su osvojile svjetsko zlato, svjetsku broncu i 3 diplome za najboljih 6 timova u svijetu.
“Zlatice“ su se dva dana natjecale s 5 koreografija te se sa svima plasirale u top 6 koreografija svijeta. Ovo je veliki rezultat ne samo za Općinu Zlatar Bistrica, nego i za Krapinsko-zagorsku županiju i Hrvatsku.
Uz talent koji svakako imaju, važno je i puno truda i napornog treniranja. Možemo reći da je onda uspjeh zagarantiran. Ponosne su na sva natjecanja i medalje koje su do sad ostvarile i vesele se novima.
Trenerica Zlatarbistričkih mažoretkinja Laura Čehulić rekla nam je kako je bilo predivno zaplesati na podiju i biti dio mažoret svijeta, gledati najbolje od najboljih, a i s istima stati rame uz rame na proglašenju. Svirala je i himna Republike Hrvatske, a za to je zaslužna juniorka Viktorija Ozimec koja je u kategoriji solo pom pon junior osvojila zlatnu medalju.
– Kadetkinja Klara Buden je u kategoriji pom pon kadet osvojila brončanu medalju. Seniorke su u mini pom ponu, mini štapu i mini mixu osvojile 4. mjesto. To je jedno veliko iskustvo, koje ćemo pamtiti cijeli život i jedna uspomena za cijeli život. Bilo je predivno vidjeti totalno drugu kulturu, mogu reći magično, niste ni svjesni gdje ste i što ste sve doživjeli, dok se ne vratite doma. Sva ta priroda i ono što smo vidjeli stvarno je bilo nešto za proživjeti i iskusiti – istaknula je Čehulić.
Tamo su bili 10 dana, ukupno šest natjecateljica te osam roditelja i brače u pratnji, a osim njih Hrvatsku su predstavljale i mažoretkinje iz Novske, ali one nisu osvojile medalju.
– Cijela sezona je bila priprema za ovo natjecanje jer smo s koreografijama krenule za državno prvenstvo koje je bilo u veljači, zatim europsko prvenstvo početkom srpnja, a nakon toga nas je dočekalo i ovo svjetsko natjecanje, tako da je cijela sezona i ljeto bila priprema za ovo veliko natjecanje – pojasnila je trenerica “Zlatica“.
Inače, Zlatarbistričke mažoretkinje zadnjih 18 godina su djelovale pod DND-om Zlatar Bistrica, a od ove godine su postale samostalna udruga Zlatarbistričke mažoretkinje “Zlatice“ i trenutno broje 83 članice u četiri dobna uzrasta – dječja formacija, kadetkinje, juniorke i seniorke.
– Natječemo se svake godine na državnim prvenstvima koja su nam ujedno kvalifikacije za europsko i svjetsko prvenstvo, a tu su i druga nacionalna, internacionalna natjecanja i festivali. Čim je završeno ovo prvenstvo, okrećemo se novoj sezoni i pripremamo koreografije za sljedeća natjecanja – naglasila je Laura Čehulić.
Izazova je puno, treninga i natjecanja također, evo što je sve pred njima do kraja ove i sljedeće godine.
– Počinjemo s pripremama za natjecanje u prosincu u Zagrebu, a krenule su nam i glavne pripreme za državna prvenstva koje imamo u veljači i svibnju sljedeće godine, te za europsko prvenstvo u Italiji početkom srpnja. Nakon toga nas očekuje i svjetsko prvenstvo u Zadru i nadam se da ćemo se kvalificirati i na europsko i na svjetsko prvenstvo – zaključila je Čehulić.
ibelošević/vzaktualno.hr
Trenerica Zlatarbistričkih mažoretkinja Laura Čehulić rekla nam je kako je bilo predivno zaplesati na podiju i biti dio mažoret svijeta, gledati najbolje od najboljih, a i s istima stati rame uz rame na proglašenju. Svirala je i himna Republike Hrvatske, a za to je zaslužna juniorka Viktorija Ozimec koja je u kategoriji solo pom pon junior osvojila zlatnu medalju.
– Kadetkinja Klara Buden je u kategoriji pom pon kadet osvojila brončanu medalju. Seniorke su u mini pom ponu, mini štapu i mini mixu osvojile 4. mjesto. To je jedno veliko iskustvo, koje ćemo pamtiti cijeli život i jedna uspomena za cijeli život. Bilo je predivno vidjeti totalno drugu kulturu, mogu reći magično, niste ni svjesni gdje ste i što ste sve doživjeli, dok se ne vratite doma. Sva ta priroda i ono što smo vidjeli stvarno je bilo nešto za proživjeti i iskusiti – istaknula je Čehulić.
Tamo su bili 10 dana, ukupno šest natjecateljica te osam roditelja i brače u pratnji, a osim njih Hrvatsku su predstavljale i mažoretkinje iz Novske, ali one nisu osvojile medalju.
– Cijela sezona je bila priprema za ovo natjecanje jer smo s koreografijama krenule za državno prvenstvo koje je bilo u veljači, zatim europsko prvenstvo početkom srpnja, a nakon toga nas je dočekalo i ovo svjetsko natjecanje, tako da je cijela sezona i ljeto bila priprema za ovo veliko natjecanje – pojasnila je trenerica “Zlatica“.
Inače, Zlatarbistričke mažoretkinje zadnjih 18 godina su djelovale pod DND-om Zlatar Bistrica, a od ove godine su postale samostalna udruga Zlatarbistričke mažoretkinje “Zlatice“ i trenutno broje 83 članice u četiri dobna uzrasta – dječja formacija, kadetkinje, juniorke i seniorke.
– Natječemo se svake godine na državnim prvenstvima koja su nam ujedno kvalifikacije za europsko i svjetsko prvenstvo, a tu su i druga nacionalna, internacionalna natjecanja i festivali. Čim je završeno ovo prvenstvo, okrećemo se novoj sezoni i pripremamo koreografije za sljedeća natjecanja – naglasila je Laura Čehulić.
Izazova je puno, treninga i natjecanja također, evo što je sve pred njima do kraja ove i sljedeće godine.
– Počinjemo s pripremama za natjecanje u prosincu u Zagrebu, a krenule su nam i glavne pripreme za državna prvenstva koje imamo u veljači i svibnju sljedeće godine, te za europsko prvenstvo u Italiji početkom srpnja. Nakon toga nas očekuje i svjetsko prvenstvo u Zadru i nadam se da ćemo se kvalificirati i na europsko i na svjetsko prvenstvo – zaključila je Čehulić.
ibelošević/vzaktualno.hr 
Bosilj nezadovoljan novom poreznom reformom: Vlada opet zadire u tuđe prihode, a ne svoje!
Najavljenom poreznom reformom Vlada Republike Hrvatske ponovo zadire u tuđe prihode, a ne svoje, poručio je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na naš upit kakvo je njegovo mišljenje o najavljenoj poreznoj reformi, odnosno novom porezu na nekretnine.
Podsjetimo, ako prođu zakonske izmjene, od 1. siječnja 2025. godine na snagu bi trebao stupiti novi porez na nekretnine, dok će lokalne jedinice imati dva mjeseca da donesu prateće odluke, poput visine poreza koja će iznositi od 0,6 do 8 eura po četvornom metru.
Radi se o svojevrsnoj transformaciji dosadašnjeg poreza na kuće za odmor koji nije bio obavezan niti ga Grad Varaždin provodi, dok će, s druge strane, novi porez na nekretnine biti obavezan. Dodajmo kako će 80 posto prihoda od spomenutog poreza pripasti jedinicama lokalne samouprave, dok će 20 posto pripasti državi.
Novi zakon izazvao je mnoge polemike, a njime nije ni zadovoljan varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj koji je rekao kako apsolutno podržava ideju da se poveća neoporezivi dio plaće, kao i da se dodatno rasterete plaće, ali ne isključivo na teret gradova.
– Država se svog udjela u cijeni rada, a to su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno, ne odriče, iako prihodi od PDV-a rastu strelovito, već se isključivo ide na prihode gradova podizanjem neoporezive osnovice te mogućim smanjenjem stopa poreza na dohodak – oštro je poručio gradonačelnik Bosilj.
Kazao je kako porezna stopa na dohodak mora biti progresivna kako bi oni s većim plaćama više sudjelovali u prikupljanju novaca za komunalne, socijalne, kulturne, sportske i druge potrebe od onih koji imaju ispodprosječne plaće, odnosno oni koji imaju više trebali bi plaćati veći porez i time pokrivati socijalne potrebe onih koji nemaju toliko novca.
Istaknuo je da je glavno pitanje na koji način će jedinice lokalne samouprave to provoditi.
– Zašto država ne uvede i provede taj porez i podijeli prihode? Jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi, trebali bi vjerojatno provesti, na temelju svojih baza komunalne naknade, cijeli proces i k tome još 20 posto od poreza na nekretnine dati državi da ih ona dijeli po svojim željama i kriterijima, a koja u tom procesu neće niti sudjelovati. Niti jedinice lokalne samouprave imaju baze podataka koje imaju Ministarstvo financija i Porezna uprava da bismo npr. mogli uvesti određene socijalne cenzuse, a niti imamo podatke koje ima Ministarstvo pravosuđa i uprave, primjerice vezano uz gruntovnicu i uz stanje imovine – upitao je gradonačelnik Bosilj.
Osvrnuo i na obveze županija, odnosno nedostatak njih.
– Zamjerka je također, da se u svim mjerama u kojima se spominju država i grad, npr. u Zakonu o nekretninama, Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, a tiče se recimo obnova fasada, ugradnja liftova, navodi da će to financirati u trećini država, trećini grad i trećini sami vlasnici. Nigdje se ne spominje Županija! Podsjećam da Županija dobiva čak 25 posto iz poreza na dohodak, a Grad ostalih 75 posto. Zašto županije ne snose dio financiranja u tim mjerama? Grad ima sve izvorne obveze, od održavanja klupica, parkova pa do prometnica, groblja, vodovoda, kanalizacije, vrtića, vatrogasaca, a Županija nema nikakvih izvornih obveza i neopravdano i nepravedno dobiva enormna sredstva gradova – poručio je gradonačelnik Bosilj.
n.p.bajz/vzaktualno.hr
Kazao je kako porezna stopa na dohodak mora biti progresivna kako bi oni s većim plaćama više sudjelovali u prikupljanju novaca za komunalne, socijalne, kulturne, sportske i druge potrebe od onih koji imaju ispodprosječne plaće, odnosno oni koji imaju više trebali bi plaćati veći porez i time pokrivati socijalne potrebe onih koji nemaju toliko novca.
Istaknuo je da je glavno pitanje na koji način će jedinice lokalne samouprave to provoditi.
– Zašto država ne uvede i provede taj porez i podijeli prihode? Jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi, trebali bi vjerojatno provesti, na temelju svojih baza komunalne naknade, cijeli proces i k tome još 20 posto od poreza na nekretnine dati državi da ih ona dijeli po svojim željama i kriterijima, a koja u tom procesu neće niti sudjelovati. Niti jedinice lokalne samouprave imaju baze podataka koje imaju Ministarstvo financija i Porezna uprava da bismo npr. mogli uvesti određene socijalne cenzuse, a niti imamo podatke koje ima Ministarstvo pravosuđa i uprave, primjerice vezano uz gruntovnicu i uz stanje imovine – upitao je gradonačelnik Bosilj.
Osvrnuo i na obveze županija, odnosno nedostatak njih.
– Zamjerka je također, da se u svim mjerama u kojima se spominju država i grad, npr. u Zakonu o nekretninama, Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, a tiče se recimo obnova fasada, ugradnja liftova, navodi da će to financirati u trećini država, trećini grad i trećini sami vlasnici. Nigdje se ne spominje Županija! Podsjećam da Županija dobiva čak 25 posto iz poreza na dohodak, a Grad ostalih 75 posto. Zašto županije ne snose dio financiranja u tim mjerama? Grad ima sve izvorne obveze, od održavanja klupica, parkova pa do prometnica, groblja, vodovoda, kanalizacije, vrtića, vatrogasaca, a Županija nema nikakvih izvornih obveza i neopravdano i nepravedno dobiva enormna sredstva gradova – poručio je gradonačelnik Bosilj.
n.p.bajz/vzaktualno.hr 
Održan 27. festival duhovne glazbe „Krapinafest“ u crkvi sv. Katarine
U organizaciji zajednice „Bolji svijet” i Franjevačkoga samostana u Krapini održan je 12. listopada 2024. godine 27. Krapinafest – festival posvećen promociji suvremene duhovne glazbe – u crkvi sv. Katarine.
Kakva se povijest krije iza imena Krapinafesta najprije su mogli doznati njegovi posjetitelji na izložbi slika i plakata s dosadašnjih izdanja festivala, otvorenoj u franjevačkom samostanu prije misnoga slavlja koje je u crkvi sv. Katarine predslavio p. Franjo Jurinec.
U homiliji ističe: čuli smo danas u Poslanici Hebrejima koja kaže: da je to Riječ živa, djelotvorna, često i oštra. No ta je Riječ koja želi naše srce, naše misli okrenuti prema Bogu. U Evanđelju smo čuli kako Isus govori mladiću: Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom. Kad je trebao donijeti konačnu odluku mladić se pokolebao i povukao se. to Isus koristi kao pouku za učenike i progovara o navezanosti, ovisnosti. Bogatstvo može biti dar i radost ako nam služi da činimo dobro ali može biti i prokletstvo ako nas sputava i zarobljava. Kada se riješimo svega onoga što nas zarobljava i opterećuje tada će nam put prema Isusu biti lakši. Duh Božji koji prosvjetljuje pamet i srce čovječje dovest će nas do blaga koje je najveće, a to je kraljevstvo nebesko – zaključuje homiliju p. Jurinec.
Misno slavlje svojim pjevanjem i sviranjem pratili su članovi Zbora Credo iz župe Gajnice uz sudjelovanje svih izvođača.
U ime pokrovitelja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i provincijala fra. Milana Krišto riječi dobrodošlice uputio je gvardijan franjevačkog samostana u Krapini p. Franjo Tomašević. prenoseći čestitke te zahvale Mariji i Ivanu za organizaciju, sviranje i njegovanje moderne duhovne glazbe te za dugogodišnju suradnju na svim poljima djelovanja u okrilju franjevačke crkve i samostana.
Priča o duhovno-glazbenom festivalu seže još u 1993., a neodvojiva je od samostana Manje braće. U njegovu je okrilju baš te godine osnovan Zbor mladih „Krapina” te je još iste godine održao prvi božićni koncert „Radujte se narodi”, koji se održava sve do danas. Aktivnost zbora pridonijela je i brzom osnutku krapinskoga bratstva Franjevačke mladeži, koja je ubrzo postala i pokretačem brojnih župnih humanitarnih akcija, hodočašća, koncerata i tribina. Upravo su uz potporu framaša i franjevaca Ivan i Marija Benc 1997. u krapinskoj crkvi organizirali prvi Krapinafest koji je u godinama održavanja ugostio niz iz Hrvatske, ali i inozemstva: Slovenije, BiH, Švicarske, Njemačke, Austrije…
Budući da festival nije natjecateljskog karaktera, svi izvođači bili su u opuštenoj atmosferi, pjevajući i svirajući u druženju s organizatorima i posjetiteljima cijelo poslijepodne, te uživali u obilasku grada i izložbi fotografija s dosadašnjih festivala. Nastupili su poznati izvođači moderne duhovne glazbe, umjetnici s kojima su članovi Zbora proteklih godina ostvarili dobru suradnju: fra Miroslav Petrac, Antonio Tkalec, Ženski vokalni ansambl Sotelia, Slavko Nedić i vlč. Ljubo Vuković uz pratnju članova Zbora Credo, a neki od njih su na ovom festivalu prisutni već dulji niz godina.
– Na ovom festivalu sudjelujem od skoro samih početaka kada sam bio puno mlađi i na početku stvaranja svog glazbenog puta. Zahvaljujem organizatorima što su me prihvatili i od tog trenutka u Krapinu se uvijek rado vraćam, osjećam da sam dobrodošao te sam radostan što mogu sa svima njima slaviti Gospodina kroz pjesmu – rekao nam je fra. Miroslav Petrac.
Poznati i nagrađivani hrvatski glazbenik sa statusom samostalnog umjetnika Antonio Tkalec nedavno je velikim koncertom u Varaždinu proslavio 25 godina svog javnog djelovanja i stvaranja duhovne glazbe, te se ujedno prisjetio svog prvog dolaska u Krapinu na festival. Osobno mogu posvjedočiti nakon toliko godina koliko sam ovdje prisutan na Krapinafestu da kada čuješ neku pjesmu onako prvi put a onda ta pjesma za par godina zaživi ispunjen si ponosom jer si dionik te povijesti moderne duhovne glazbe. Želim ovim putem zahvaliti prije svega Bogu a zatim svima onima koji na bilo koji način pomažu ovom festivalu, te sve zajedno ohrabriti i potaknuti da ne odustanete od organizacije ove lijepe priče kako u ovo moderno doba slaviti Boga kroz pjesmu.
– Ja nisam skladatelj, ja sam sakupljač Božjih nota – rečenica je Slavka Nedića skladatelja, glazbenika, producenta, novinara, glavnog urednika Glazbenog programa Hrvatskog katoličkog radija i člana Hrvatskog društva skladatelja.
– Moja teza po tom pitanju je sljedeća: Bog je svijetom „razbacao note“ a pojedinim ljudima je dao posebne „magnete“ da ih mogu sakupiti. To ljudi često nazivaju inspiracijom i mnogi autori znaju što je to. Ovaj festival „Krapinafest“ meni puno znači i usadio mi se je posebno u srce – ističe Slavko. Toliko je prekrasnih pjesama nastalo ovdje koje možemo često čuti na radio postajama i to je to blago koje trebamo sačuvati za buduća pokoljenja. Čestitam Ivanu Bencu i svima ostalima koji sudjeluju u organizaciji i želim im još puno festivala pod njihovim vodstvom – zaključuje Slavko Nedić.
Kolegica s Hrvatskog katoličkog radija Dalija Mock rekla nam je kako su sve pjesme koje smo čuli večeras obogatile svakog onoga koji je osjetio ljubav Božjeg poziva ne samo prema ljepoti glazbe za naše uši, već u ljepoti kršćanskog poziva da jedni za druge imamo razumijevanja, strpljenja i ljubavi prema svakoj osobi koju susrećemo u svojim životima.
Vlč. Ljubo Vuković također ističe kako je ponosan što je dionik ovog festivala. Baš sam se ugodno osjećao kao i prvi puta kada sam nastupao ovdje.
– Drago mi je radi vas, radi ekipe koja je stalna te da niste pokleknuli. Čestitam Vam na ustrajnosti i zahvaljujem jer kao župnik znam da je danas teško neke stvari organizirati, skrbiti i animirati. Ponovo smo se vratili u crkvu, nekada smo bili u festivalskoj dvorani ali meni je ovdje ljepše, tu se osjećam kao doma – rekao nam je vlč. Vuković.
O plodovima festivala posvjedočio nam je Ivan Benc, ističući da je dosad nastupilo više od 250 izvođača s oko 400 pjesama.
– Uz pjesme, uvijek je tu druženje u ozračju vjere, ljubavi, zajedništva te rađanja prijateljstva, od kojih su mnoga ostala do danas. Redovito su se objavljivali nosači zvuka, nekada i dvostruki, zahvaljujući Udruzi Kajscena iz Krapine – Također je zahvalio svim franjevcima koji su do sada službovali u toj crkvi i samostanu, članovima zbora „Bolji svijet“, suradnicima, prijateljima, sponzorima i medijskim pokroviteljima.
– Svaki festival do sada imao je svoju specifičnost, naglasak, čak ponekad i geslo i nit vodilju ali ciljevi su isti od početaka modernom duhovnom glazbom pjevati Gospodinu Isusu, pjevati ljudima, činiti dobro dobrom glazbom, te promovirati suvremenu duhovnu glazbu – ističe Ivan Benc, voditelj organizacije festivala.
Završnu pjesmu Krist na žalu zajedno su izveli svi sudionici ovogodišnjega 27. Krapinafesta. Organizatori festivala su Zajednica Bolji svijet i Franjevački samostan u Krapini, pokrovitelj Hrvatska franjevačka provincija svetih Ćirila i Metoda. Uz Radio Kaj, koji je i ove godine bio glavni medijski pokrovitelj festivala, Krapinafest medijski prate: Glas Koncila, Hrvatski Katolički radio, Radiopostaja Mir Međugorje, Radio Marija, Laudato – televizija, Zagorski radio, Udruga Kajscena, te fb grupa Zagorski kraj.
vzaktualno.hr
Misno slavlje svojim pjevanjem i sviranjem pratili su članovi Zbora Credo iz župe Gajnice uz sudjelovanje svih izvođača.
U ime pokrovitelja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i provincijala fra. Milana Krišto riječi dobrodošlice uputio je gvardijan franjevačkog samostana u Krapini p. Franjo Tomašević. prenoseći čestitke te zahvale Mariji i Ivanu za organizaciju, sviranje i njegovanje moderne duhovne glazbe te za dugogodišnju suradnju na svim poljima djelovanja u okrilju franjevačke crkve i samostana.
Priča o duhovno-glazbenom festivalu seže još u 1993., a neodvojiva je od samostana Manje braće. U njegovu je okrilju baš te godine osnovan Zbor mladih „Krapina” te je još iste godine održao prvi božićni koncert „Radujte se narodi”, koji se održava sve do danas. Aktivnost zbora pridonijela je i brzom osnutku krapinskoga bratstva Franjevačke mladeži, koja je ubrzo postala i pokretačem brojnih župnih humanitarnih akcija, hodočašća, koncerata i tribina. Upravo su uz potporu framaša i franjevaca Ivan i Marija Benc 1997. u krapinskoj crkvi organizirali prvi Krapinafest koji je u godinama održavanja ugostio niz iz Hrvatske, ali i inozemstva: Slovenije, BiH, Švicarske, Njemačke, Austrije…
Budući da festival nije natjecateljskog karaktera, svi izvođači bili su u opuštenoj atmosferi, pjevajući i svirajući u druženju s organizatorima i posjetiteljima cijelo poslijepodne, te uživali u obilasku grada i izložbi fotografija s dosadašnjih festivala. Nastupili su poznati izvođači moderne duhovne glazbe, umjetnici s kojima su članovi Zbora proteklih godina ostvarili dobru suradnju: fra Miroslav Petrac, Antonio Tkalec, Ženski vokalni ansambl Sotelia, Slavko Nedić i vlč. Ljubo Vuković uz pratnju članova Zbora Credo, a neki od njih su na ovom festivalu prisutni već dulji niz godina.
– Na ovom festivalu sudjelujem od skoro samih početaka kada sam bio puno mlađi i na početku stvaranja svog glazbenog puta. Zahvaljujem organizatorima što su me prihvatili i od tog trenutka u Krapinu se uvijek rado vraćam, osjećam da sam dobrodošao te sam radostan što mogu sa svima njima slaviti Gospodina kroz pjesmu – rekao nam je fra. Miroslav Petrac.
Poznati i nagrađivani hrvatski glazbenik sa statusom samostalnog umjetnika Antonio Tkalec nedavno je velikim koncertom u Varaždinu proslavio 25 godina svog javnog djelovanja i stvaranja duhovne glazbe, te se ujedno prisjetio svog prvog dolaska u Krapinu na festival. Osobno mogu posvjedočiti nakon toliko godina koliko sam ovdje prisutan na Krapinafestu da kada čuješ neku pjesmu onako prvi put a onda ta pjesma za par godina zaživi ispunjen si ponosom jer si dionik te povijesti moderne duhovne glazbe. Želim ovim putem zahvaliti prije svega Bogu a zatim svima onima koji na bilo koji način pomažu ovom festivalu, te sve zajedno ohrabriti i potaknuti da ne odustanete od organizacije ove lijepe priče kako u ovo moderno doba slaviti Boga kroz pjesmu.
– Ja nisam skladatelj, ja sam sakupljač Božjih nota – rečenica je Slavka Nedića skladatelja, glazbenika, producenta, novinara, glavnog urednika Glazbenog programa Hrvatskog katoličkog radija i člana Hrvatskog društva skladatelja.
– Moja teza po tom pitanju je sljedeća: Bog je svijetom „razbacao note“ a pojedinim ljudima je dao posebne „magnete“ da ih mogu sakupiti. To ljudi često nazivaju inspiracijom i mnogi autori znaju što je to. Ovaj festival „Krapinafest“ meni puno znači i usadio mi se je posebno u srce – ističe Slavko. Toliko je prekrasnih pjesama nastalo ovdje koje možemo često čuti na radio postajama i to je to blago koje trebamo sačuvati za buduća pokoljenja. Čestitam Ivanu Bencu i svima ostalima koji sudjeluju u organizaciji i želim im još puno festivala pod njihovim vodstvom – zaključuje Slavko Nedić.
Kolegica s Hrvatskog katoličkog radija Dalija Mock rekla nam je kako su sve pjesme koje smo čuli večeras obogatile svakog onoga koji je osjetio ljubav Božjeg poziva ne samo prema ljepoti glazbe za naše uši, već u ljepoti kršćanskog poziva da jedni za druge imamo razumijevanja, strpljenja i ljubavi prema svakoj osobi koju susrećemo u svojim životima.
Vlč. Ljubo Vuković također ističe kako je ponosan što je dionik ovog festivala. Baš sam se ugodno osjećao kao i prvi puta kada sam nastupao ovdje.
– Drago mi je radi vas, radi ekipe koja je stalna te da niste pokleknuli. Čestitam Vam na ustrajnosti i zahvaljujem jer kao župnik znam da je danas teško neke stvari organizirati, skrbiti i animirati. Ponovo smo se vratili u crkvu, nekada smo bili u festivalskoj dvorani ali meni je ovdje ljepše, tu se osjećam kao doma – rekao nam je vlč. Vuković.
O plodovima festivala posvjedočio nam je Ivan Benc, ističući da je dosad nastupilo više od 250 izvođača s oko 400 pjesama.
– Uz pjesme, uvijek je tu druženje u ozračju vjere, ljubavi, zajedništva te rađanja prijateljstva, od kojih su mnoga ostala do danas. Redovito su se objavljivali nosači zvuka, nekada i dvostruki, zahvaljujući Udruzi Kajscena iz Krapine – Također je zahvalio svim franjevcima koji su do sada službovali u toj crkvi i samostanu, članovima zbora „Bolji svijet“, suradnicima, prijateljima, sponzorima i medijskim pokroviteljima.
– Svaki festival do sada imao je svoju specifičnost, naglasak, čak ponekad i geslo i nit vodilju ali ciljevi su isti od početaka modernom duhovnom glazbom pjevati Gospodinu Isusu, pjevati ljudima, činiti dobro dobrom glazbom, te promovirati suvremenu duhovnu glazbu – ističe Ivan Benc, voditelj organizacije festivala.
Završnu pjesmu Krist na žalu zajedno su izveli svi sudionici ovogodišnjega 27. Krapinafesta. Organizatori festivala su Zajednica Bolji svijet i Franjevački samostan u Krapini, pokrovitelj Hrvatska franjevačka provincija svetih Ćirila i Metoda. Uz Radio Kaj, koji je i ove godine bio glavni medijski pokrovitelj festivala, Krapinafest medijski prate: Glas Koncila, Hrvatski Katolički radio, Radiopostaja Mir Međugorje, Radio Marija, Laudato – televizija, Zagorski radio, Udruga Kajscena, te fb grupa Zagorski kraj.
vzaktualno.hr 
RUŽIČASTI LISTOPAD Ne zaboravite – rak dojke je izlječiv, ako se otkrije na vrijeme!
Listopad je posvećen borbi protiv raka dojke, a tijekom ovog mjeseca organiziraju se brojni javnozdravstveni događaji kako bi se podigla svijest o važnosti ranog otkrivanja bolesti i redovitih preventivnih pregleda.
Vjerujemo da ste već čule/i, ali vrijedi ponoviti – rak dojke je izlječiv, ako se otkrije na vrijeme, stoga obratite pažnju na to što se događa u vašem tijelu, posvetite se sebi, nemojte biti dio statistike, redovito obavljajte preglede i preživite!
Lani je od raka dojke u Hrvatskoj umrlo više od 700 žena
Svake godine dijagnosticira se više od 2,3 milijuna novih slučajeva raka dojke, što ga čini najčešćim sijelom raka u odrasloj dobi. Ako se ovi trendovi ne promijene, procjenjuje se da će globalna incidencija narasti na 2,74 milijuna novih slučajeva do 2030. godine. U čak 95 posto zemalja svijeta, rak dojke je prvi ili drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena (WHO, 2023).
Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena (incidencija 145,60/100 000), što čini ukupno 25 posto slučajeva raka kod žena. Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj 2023. godine, u 2023. godini od raka dojke umrlo je 707 žena (stopa 35,5/100 000), a zloćudna novotvorina dojke nalazi se na osmom mjestu vodećih uzroka smrti kod žena. Od uvođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2006. godine, incidencija raka dojke u Hrvatskoj kontinuirano raste, dok je posljednjih desetak godina mortalitet u padu.
Prema podacima EUROSTAT-a za 2021. godinu, Hrvatska ima nižu stopu (29,54/100 000) mortaliteta od raka dojke u usporedbi s prosjekom Europske unije (30,55/100 000).
Rizični čimbenici
Čimbenici rizika od raka dojke uključuju nasljedne mutacije gena visokog rizika, kao što su BRCA1 i BRCA2, ali te nasljedne mutacije objašnjavaju samo 10-20 posto karcinoma dojke na razini populacije (WHO, 2023). Najznačajniji rizični čimbenici raka dojke su dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika te prethodna bolest dojke
Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Uloženi su napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara i javnozdravstvenih djelatnika oko uvođenja, organizacije i kontrole kvalitete mamografskog probira.
Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.
Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.
Tijekom 18 godina provedbe programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno oko 10 000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 posto bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke.
Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo i dogovoriti besplatan mamografski pregled.
Posvetite se sebi, svome zdravlju, čuvajte to što je dragocjeno!
izvor: hzjz
ak/vzaktualno.hr
Rizični čimbenici
Čimbenici rizika od raka dojke uključuju nasljedne mutacije gena visokog rizika, kao što su BRCA1 i BRCA2, ali te nasljedne mutacije objašnjavaju samo 10-20 posto karcinoma dojke na razini populacije (WHO, 2023). Najznačajniji rizični čimbenici raka dojke su dob, prva menstruacija prije 12. godine života, menopauza nakon 50. godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika te prethodna bolest dojke
Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Uloženi su napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara i javnozdravstvenih djelatnika oko uvođenja, organizacije i kontrole kvalitete mamografskog probira.
Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.
Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 50 do 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.
Tijekom 18 godina provedbe programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno oko 10 000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 posto bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke.
Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo i dogovoriti besplatan mamografski pregled.
Posvetite se sebi, svome zdravlju, čuvajte to što je dragocjeno!
izvor: hzjz
ak/vzaktualno.hr 
Ovu nedjelju začinite erupcijom okusa uz Krater kolač
Želite brzi kolač sa biskvitom i kremom, onda je ovo pravi izbor za vas, biskvit od kakaa sa kremom od pudinga i kiselim vrhnjem koji izgledom podsjećaju na krater. Recept prenosimo s coolinarike.
Sastojci
– 1 prašak za pecivo, 2 žlice kakaa, 250 grama brašna, 1 dcl ulja, 1 vrećica vanili šećera, 1 dcl mlijeka, 5 jaja i 250 grama šećera.
Krema
– 8 dcl mlijeka, 4 vrećice vanili šećera (ako želite možete dodati šećer po uputama na puding vrećici) i 2 pudinga od vanilije.
Preljev
– 4 dcl kiselog vrhnja i 6 žlica šećera u prahu
Priprema
Skuhajte puding sa vanili šećerom i mlijekom i ostavite da se dobro ohladi.
Za biskvit izmješajte žumanjke sa šećerom i ostalim sastojcima, te dodajte na kraju snijeg od bjelanjka pa istresite u posudu veličine 30×20 cm.
Sa žlicom stavljajte komade ohlađenog pudinga, te stavite peći na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 min.
Kiselo vrhnje izmješajte sa šećerom te premažite pečeni kolač pa vratite još desetak minuta u pećnicu.
Dobar tek!
Foto: printscreen Coolinarika
vzaktualno.hr/coolinarika.com