Središnju i istočnu Europi pogodile su katastrofalne poplave, posebice u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, a pod vodom su i dijelovi Austrije. O stanju u Hrvatskoj u Dnevniku HTV-a govorio je glavni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković koji je rekao kako je stanje na rijekama u Hrvatskoj posve normalno i ne prijete nasipima, prenosi Tportal. Rekao je kako su protoci negdje i duplo manji, primjerice Mure i Drave, no dodao kako pozornost treba obratiti na uzvodni sliv dunavskog dijela zbog koje se idućih dana očekuje izuzetno visoki vodostaji. Tu se radi o Austriji, Slovačkoj, dio Češke i Mađarske gdje padaju određene količine kiše i dotoci idu prema svojim slivoima i Dunavu, zbog čega prognoze nisu u potpunosti vjerodostojne. Đuroković je od kolega iz Mađarske doznao kako idu prema drugom najvećem u povijesti vodnom valu rijeke Dunav. Dodao je kako bi Dunav mogao porasti do šest metara, što je vrlo ozbiljan vodostaj i na razini je višoj od sedam tisuća kubika. Za usporedbu, sada je vodostaj na ulaznom profilu u Batini na oko +140 centimetara. Kao najvažnije je istaknuo razmijenjivanje informacija s kolegama i praćenje prognoze te ustvrdio kako su spremni po pitanju materijala i zaliha te da će se Hrvatska organizirati svim svojim snagama da se odupre takvim vodenim valovima. Rekao je kako se ništa ne smije prepustiti slučaju te da imaju sedam do deset dana za pripremiti se. vzaktualno.hr/Tportal

Kako bi se poboljšala i obnovila demografska slika Hrvatske i kako bi se roditelji odlučili na više djece, u mnogim jedinicama lokalne samouprave jedna od mjera su jednokratne novčane potpore za novorođenčad. Isplaćuju je gotovo sve jedinice lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, neke iz svog proračuna izdvajaju više, a neke manje. Neke za svako rođeno dijete u obitelji daju istu potporu, dok se kod nekih potpora za svako novorođeno dijete povećava. Jesu li novčane potpore za novorođene dovoljno velike i trebaju li se povećati, to je zasigurno pitanje na koje bi dobili bezbroj odgovora. Neke JLS su čak i povećale ta izdvajanja kako bi se zadržale mlade obitelji na svom području ili da bi se doselile mlade obitelji s djecom. Ministarstvo demografije i useljeništva prikupilo je i obradilo podatke o demografskim mjerama jedinica lokalne i regionalne samouprave u prvoj polovini ove godine. Donosimo vam podatke za neke općine i gradove na sjeveru Hrvatske. Što se tiče županija, recimo Krapinsko-zagorska županija isplaćuje jednokratne novčane potpore za treće dijete u iznosu od 133 eura, za četvrto 265 i za peto i svako sljedeće dijete u iznosu od 399 eura. Zagrebačka županija daje potpore za svako novorođeno dijete u iznosu od 150 eura, dok Koprivničko-križevačka, Međimurska i Varaždinska županija ne isplaćuje potpore za novorođenčad. Iz Varaždinske županije izdvojili smo ove gradove i općine. Tako Grad Ivanec izdvaja 266 eura za prvo i drugo dijete, za treće i svako sljedeće po 400 eura, dok Grad Lepoglava za prvo dijete izdvaja 400 eura, za drugo 530, za treće i svako sljedeće dijete 665 eura. Grad Ludbreg za svako rođeno dijete isplaćuje po 400 eura, dok Novi Marof za prvo dijete isplaćuje 150 eura, za drugo 300, za treće 450 eura, za četvrto 600 i za peto i svako sljedeće dijete po 750 eura. Grad Varaždin za svako dijete izdvaja po 1000 eura. Varaždinske Toplice za prvo dijete izdvajaju 265 eura, za drugo 398, eura, za treće 663 eura, za četvrto i svako sljedeće po 995 eura. Općina Bednja za prvo i svako sljedeće dijete isplaćuje po 265 eura, a Beretinec za prvo dijete isplaćuje 200 eura, za drugo 300, za treće i svako sljedeće dijete po 450 eura. Općina Jalžabet za prvo dijete izdvaja 400 eura, za drugo 700 i za treće i svako sljedeće dijete 1000 eura. Općine Mali Bukovec i Veliki Bukovec za svako dijete izdvajaju po 400 eura, dok Trnovec Bartolovečki za prvo dijete isplaćuje po 500 eura, za drugo 800 eura i za treće i svako sljedeće dijete po 1000 eura. Što se tiče Krapinsko-zagorske županije, na primjer Općina Desinić za prvo dijete izdvaja 700 eura, za drugo 800, za treće 1000 eura, za četvrto i svako sljedeće po 1500 eura. Općina Gornja Stubica isplaćuje 300 eura za prvo dijete, 450 za drugo, 600 za treće, 750 za četvrto, 900 eura za peto i svako sljedeće. Općina Đurmanec za prvo dijete iz proračuna izdvaja 400 eura, za drugo 500, za treće i svako sljedeće po 1350 eura, a Jesenje za svako dijete isplaćuje po 663 eura. Općina Konjščina za svako dijete isplaćuje po 400 eura, dok Kumrovec za prvo i drugo dijete isplaćuje po 700 eura, a za treće i svako sljedeće po 1000 eura. Općina Lobor za prvo dijete izdvaja 435 eura, za drugo 565, i za treće i svako sljedeće dijete 765 eura, a Općina Radoboj za prvo dijete isplaćuje potporu od 265 eura, za drugo 397 eura, za treće 529 eura, za četvrto 661 euro i za peto i svako sljedeće dijete po 793 eura, a Marija Bistrica izdvaja za prvo dijete 332 eura, za drugo 398 eura, za treće i svako sljedeće po 465 eura. U Općini Bedekovčina za rođenje prvog djeteta daje 200 eura, za rođenje drugog djeteta 265 eura, a za treće i četvrto 332 eura te za peto i svako sljedeće dijete u obitelji 730 eura. Općina Stubičke Toplice za prvo dijete isplaćuju 250 eura, za drugo 500 eura, za treće i svako sljedeće po 750 eura, Sveti Križ Začretje za svako dijete daje po 265 eura, dok Veliko Trgovišće ima potpore za prvo i drugo dijete po 398 eura, a za treće i svako sljedeće po 663 eura. Općina Zlatar Bistrica za prvo dijete daje novčane potpore od 256 eura, za drugo 531 euro, za treće 797, za četvrto 1053 i za peto i svako sljedeće dijete po 1309 eura. Od gradova, primjerice Grad Donja Stubica za prvo dijete isplaćuje novčanu potporu od 270 eura, za drugo 400, za treće i svako sljedeće po 600 eura. Grad Klanjec za prvo dijete iz proračuna izdvaja 265 eura, za drugo 398, za treće 530 eura, za četvrto 663, za peto i svako sljedeće 796 eura, dok Krapina za prvo dijete izdvaja 132 eura, za drugo 199, za treće 398, za četvrto dijete 530 eura, za peto i svako sljedeće dijete po 663 eura. Grad Pregrada za prvo dijete isplaćuje 150 eura, za drugo i svako sljedeće po 200 eura, a Zlatar ima potpore za novorođene, za prvo dijete 270 eura, za drugo 400 eura, za treće 670 eura, za četvrto 930 eura, za peto i svako sljedeće po 1330 eura. Iz Zagrebačke županije izdvojili smo Općinu Bistra koja za prvo dijete izdvaja 132 eura, za drugo 265, za treće dijete 398 eura, četvrto i svako sljedeće dijete po 530 eura. Općina Jakovlje za prvo dijete isplaćuje 265 eura, za drugo dijete 398 eura, za treće i svako sljedeće po 663 eura, dok Marija Gorica izdvaja za svako novorođeno dijete po 400 eura. Općina Pušća, pak za prvo i drugo dijete isplaćuje 265 eura, a za treće i svako sljedeće po 398 eura. U Međimurskoj županiji, primjerice Grad Čakovec za prvo i drugo dijete isplaćuje po 133 eura, za treće i četvrto dijete isplaćuje po 750 eura, a Općina Donji Vidovec ukinula je naknade za novorođene, ali je uvela nagrade za najbolje učenike te financira radne bilježnice i školski materijal za učenike osnovne škole. Dodajmo, da je od gradova hrvatski rekorder po visini potpore za prvo dijete Grad Otočac s 1990 eura, dok među općinama najviše izdvaja Općina Sali koja roditeljima za prvo dijete dodjeljuje potporu od čak 7963 eura. FOTO: Ilustracija i arhiva vzaktualno.hr

Dosta vam je kiše? Nažalost, morat ćete i dalje trpjeti takve vremenske (ne)prilike jer se, sudeći prema prognozama, u prvom dijelu novoga tjedna ništa značajnije neće promijeniti. Državni hidrometeorološki zavod je objavio da će danas na kopnu biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, češćom na istoku gdje mjestimice može biti i obilnija. Na Jadranu uz promjenjivu naoblaku sunčana razdoblja, osobito u Dalmaciji, a na sjevernom dijelu prema večeri kiša. Vjetar slab do umjeren sjeverozapadni i zapadni. Na Jadranu umjeren do jak sjeverni i bura, na jugu i sjeverozapadni, a bura će na sjevernom dijelu navečer jačati. Najniža temperatura od 7 do 11, na Jadranu između 10 i 15 °C. Najviša dnevna uglavnom od 14 do 17, na Jadranu između 19 i 22 °C. Biometeorološka prognoza za ponedjeljak Biometeorološke prilike i dalje će biti razmjerno nepovoljne. Meteoropati se mogu žaliti na umor, manjak koncentracije i radnog elana te biti lošijeg raspoloženja. Kod kroničnih bolesnika moguće su pojačane tegobe od kojih inače pate. vzaktualno.hr/meteo.hr