Samoubojstvo, odnosno suicid veliki je javnozdravstveni problem koji sa sobom donosi značajne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Riječ je o tragediji koja osim na obitelj, duboke posljedice ostavlja i na čitavu zajednicu. Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna s ciljem usmjeravanja pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprečavanja samoubojstava. Cilj je također uspostava suradnje među ključnim dionicima te promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od suicida, pokušaja suicida i suicidalnih misli. Hrvatski zavod za javno zdravstvo tim je povodom iznio neke podatke, prema kojima od samoubojstva godišnje umire više od 720 tisuća ljudi, a znatno ih više pokuša suicid. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je samoubojstvo treći vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina. – U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. Kroz godine je broj samoubojstava, kao broj samoubojstava u odnosu na broj stanovnika, oscilirao. Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava. U 2023. godini registrirano je 546 slučajeva samoubojstava, odnosno 14,1 slučaj samoubojstva na 100 tisuća stanovnika – navodi HZJZ. S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1. Što se tiče županija, među njima su prisutne razlike u dobno-standardiziranim stopama, a županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela, navodi HZJZ. Nadalje, stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi: za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 tisuća stanovnika. U dobi 15-19 godina stopa je lani bila 5,2, za dob 20-49 godina stopa je lani bila 9,3, a za dob 50-64 godine stopa je u 2023. bila 18,5. Za dob 65 i više godina stopa je 2023. godine iznosila 28,7. – U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2023. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 9,3 posto – stoji u izvješću Zavoda. Zanimljiva je još činjenica da Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Prema podacima, za 2020. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice za sve dobi ukupno iznosila je 8,7/100.000, za dob do 64 godine 8,2/100.000, a za dob iznad 65 godina 15,4. Ako gledamo Varaždinsku županiju, lani je u ovoj županiji počinjeno, odnosno pokušano 71 samoubojstvo, što je porast od 16 posto u odnosu na 2022. godinu, kada je počinjen 61 takav događaj. – Od ukupnog broja samoubojstva u 2023. godini 24 samoubojstva su bila dovršena, dok je 47 samoubojstva ostalo u pokušaju. Od ukupno 71 samoubojstva i pokušaja samoubojstva u 45 događaja počinitelji su bile muške osobe, dok su u 25 slučaja počinitelji bile žene – stoji u podacima varaždinske policije. Motivi samoubojstva ili pokušaja samoubojstva, redom kako se najčešće javljaju, su duševna bolest, tjelesna bolest, staračka besperspektivnost, nesređeni obiteljski odnosi, alkoholizam, ljubomora, siromaštvo i gubitak posla. Najčešći načini izvršenja samoubojstava lani su bili trovanje i vješanje. U Krapinsko-zagorskoj županiji lani je pokušano ili izvršeno ukupno 58 samoubojstava, što je za dva manje nego u 2022. godini, kada je počinjeno 60 (pokušaja) samoubojstva. Pritom je u 2023. godini dovršeno 29 samoubojstava, a 2022. 31 suicid, pokazuju podaci Policijske uprave krapinsko-zagorske. Samoubojstvo su počinile 24 muške osobe i pet ženskih osoba, iz čega proizlazi da su muškarci 4,8 puta skloniji samoubojstvu od žena. Policijska uprava međimurska nema dostupne podatke o izvršenim ili samoubojstvima u pokušaju. Kako prepoznati osobu koja planira samoubojstvo? Koji su znakovi upozorenja? Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije donosi nekoliko mitova i činjenica o samoubojstvu. „Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti.” – riječ je o zabludi. Činjenica je da prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije. U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Međutim bližnji ili prijatelji nisu sigurni što učiniti odnosno takva priznanja često nisu shvaćena ozbiljno. Osoba koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno priča o tome, želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to je poziv za pomoć. Shvatiti osobu ozbiljno i pružiti joj pažnju možemo spasiti njezin život. Samoubojstvo se može spriječiti. „Samoubojstvo je obično plod impulzivnog ponašanja bez upozorenja.” – ova tvrdnja također nije istinita. Naime, za većinu osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja (česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti i dr.). Zabluda je također misao da „osobe koje su počinile samoubojstvo željele su umrijeti.” Većina ljudi koja pokuša ili počini samoubojstvo očajnički želi živjeti. Oni samoubojstvo vide kao rješenje za njih nerješivog problema koji donosi neizdrživu bol. Većina osoba koje su počinile samoubojstvo htjela je ukloniti bol – što je nešto posve drugačije od oduzimanja života. U rješavanju tih problema i smanjenju boli tim osobama treba pomoć stručnjaka, obitelji i bliskih osoba; potrebno ih je ozbiljno shvatiti kako bi preprodili krizu i pronašli zadovoljavajuće rješenje. Još jedan mit je: „Ako je osoba odlučila počiniti samoubojstvo, nemoguće ju je u tome spriječiti.” Točno je da je samoubojstvo u velikom broju slučajeva moguće spriječiti jer većina osoba koje počine samoubojstvo daje mnoge znakove upozorenja prije nego što se ubije. Neki od tih znakova upozorenja su: prejaka reakcija na kritiku i/ili izražena samokritičnost, agresivnost usmjerena prema sebi, ljutnja i bijes, kupovina oružja, sakupljanje lijekova, pisanje oporuke i/ili poklanjanje osobnih predmeta, završavanje značajnih veza, prijateljstava. Obratite pažnju na takve signale! Što se ranije prepoznaju znakovi samoubojstva veća je vjerojatnost da će se tragedija izbjeći. „Većina ljudi koji razmišljaju o samoubojstvu su mentalno bolesni.” – to također nije istina. Iako su osobe koje razmišljaju o samoubojstvu duboko nesretne, nisu nužno i psihički bolesne. Neke osobe koje počine samoubojstvo jesu psihički bolesne, ali to nije uvjet. „Neuspjeli pokušaj samoubojstva ne treba uzimati za ozbiljno.” – također netočno – neuspjeli pokušaj samoubojstva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć jer četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga. „Kada se osoba počne osjećati bolje nakon što je željela ili pokušala počiniti samoubojstvo, rizik od sljedećih pokušaja je prošao.” – još jedna zabluda. Rizik i dalje postoji jer većina samoubojstava dogodi se upravo onda kada osoba skupi dovoljno snage da može, ono o čemu je razmišljala, sprovesti u djelo. Također ne valja misliti da je „razgovor o samoubojstvu opasan i potiče na njegovo izvršenje.” Ne razgovarati o samoubojstvu znači odustati od pokušaja da se ono spriječi. Razgovor o toj temi znači brigu za probleme pojedinca i razumijevanje ozbiljnosti situacije. Nikako ne znači da osobi “dajete ideju” već joj pokazujete da ste otvoreni čuti sve, koliko god bilo teško. Besplatnu psihološku pomoć građani Varaždinske županije mogu dobiti pozivom na broj 099 21 21 222 (0-24h). U Republici Hrvatskoj također postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć. Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Zagreb (radi od 0 do 24 sata) na 01 2376 335, Plavi telefon na 01 4833 888 i psihološki centar TESA na 01 4828 888. foto: ilustracija mlpetrinjak/vzaktualno.hr

Koncertom „Večer novih popevki” u subotu navečer u Krapini je završio 59. Tjedan kajkavske kulture koji je u taj grad u sedam dana trajanja doveo na desetke tisuće posjetitelja koji su i ovoga puta mogli uživati u velikom broju programa, od kulturnih i sportskih, do znanstvenih i zabavnih, kao i mnogim koncertima. Završna večer ponudila je 23 nove popevke koje su već izdane na nosaču zvuka, a posebno veseli povratak nekih autora koji dugo nisu bili na festivalu. Uoči početka završne večeri, župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar rekao je kako s interesom očekuje ovu večer jer ima novih izvođača, ali i legendi krapinskog festivala. – Uvijek je to interesantno da vidimo koja će od ovih popevki postati popevka za navek, za 20 ili 30 godina koju ćemo gledati petkom. Vjerujem da će publika biti zadovoljna. Prema informacijama koje imam, da ima različitih žanrova, i vjerujem da ćemo večeras svi uživati – rekao je Kolar. Gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović rekao je kako je posljednja dva dana u festivalskoj dvorani bila prekrasna atmosfera. – Siguran sam da će tako biti i večeras. Nažalost, vrijeme nam je malo pokvarilo festivalski tjedan, međutim, to ne znači da i dalje ne njegujemo kaj i da ne njegujemo i radimo sve ono što smatramo da treba za održavanje i očuvanje naše tradicije našeg kaja i da ne pokažemo našu ljubav prema kaju – rekao je Gregurović. Na “Večer novih popevki” stigla je i ministria zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković koja je tom prilikom rekla kako je festival jedno posebno blago, ne samo Krapinsko-zagorske županije i Hrvatskoj zagorja, nego i cijele Hrvatske. – On njeguje kajkavsku riječ ali na njemu su sudjeloval brojni važni autori u Hrvatskoj koji nisu samo iz Zagorja, koji su njegovali pritom kajkavsku riječ – rekla je ministrica. Osim ministrice, u koncertu novih popevki uživao je i kandidat za predsjednika RH, Dragan Primorac, koji je kazao kako se radi o središnjem mjestu zagorske kulture, tradicije i glazbe. – Meni je privilegija da ću ja danas biti ovdje. Sretan sam i hvala lijepo što nastavljate ovu tradiciju, a ja ću osobno učiti sve kao hrvatski predsjednik da dođem jer je hrvatski predsjednik i pokrovitelj, tako da sljedeće godine se vidimo – najavio je Primorac. Dodajmo kako je u sklopu Tjedna kajkavske kulture održan i 32. Zagorski gospodarski zbor, najveće okupljanje gospodarstvenika i poduzetnika na sjeveru Hrvatske. Sam Zbor ove je godine u društvu krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara i gradonačelnika Grada Krapine Zorana Gregurovića obišao i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović koji je potom pratio i prvu festivalsku večer Festivala kajkavskih popevki – 39. dječji festival “Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu”. n.p.bajz/vzaktualno.hr