Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok, a projekt vrijedan više od 8,8 milijuna eura objema je školama donio brojne benefite.
Između ostalog, Srednja škola Zabok izgradila je novu školsku zgradu i akademis te postala Regionalni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu, dok je varaždinska Gospodarska škola iz projekta dobila profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti
od 100.000,00 eura, a otvorenje praktikuma upriličeno je u ponedjeljak, uz Dan škole.
Otvorenju su, uz brojne goste i uzvanike, nazočili ministar gospodarstva i održivog razvoja
Damir Habijan i župan Varaždinske županije
Anđelko Stričak.
Obrativši se okupljenima, ravnateljica Gospodarske,
Jasenka Kelemen, otvorenje praktikuma ocijenila je izuzetnim događajem za Školu i učenike.
-Naši učenici će imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti u kakvima će zapravo raditi, a naši nastavnici su posebno educirani kroz aktivnosti projekta ReCeZa. Prenosit će
stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike, da naši učenici izrastu u poznate i uspješne šefove – kazala je
Kelemen.
Ministar
Habijan čestitao je ravnateljici škole, ali i Varaždinskoj županiji, županu
Stričaku i pročelniku
Miroslavu Huđeku na svemu što se radi po pitanju obrazovanja i dijela županijskog proračuna koji se ulaže u obrazovanje te onoga što rade kada je riječ o centrima kompetentnosti i omogućavanja jednosmjenske nastave.
-Bez ikakve zadrške mogu reći da je doista Varaždinska županija po tom pitanju
lider u Republici Hrvatskoj – naglasio je
Habijan.
Kada je riječ o strukovnim zanimanjima, odnosno radnoj snazi, Hrvatska je doista deficitarna, dodao je ministar., naglasivši da to
nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku.
-Pogledamo li zapadne europske zemlje, zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku,
70 posto učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada – smatra
Habijan.
Iznio je i nekoliko zanimljivih podataka, odnosno brojki vezanih uz obrtništvo.
-U zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj
skočio je sa 75 tisuća na 116 tisuća, dakle 55 posto novootvorenih, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 posto novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika –
15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena .imamo porast broja upisa u strukovne škole – zaključio je
Habijan.
Varaždinska županija omogućila je sredstvima u iznosu od
143.728,01 eura investiciju za uređenje prostora, uvođenje instalacija u praktikum te instalaciju ventilacijskog sustava, što uključuje nabavu napa kako bi se oprema mogla postaviti, ali to je tek mali dio ualaganja u obrazovanje.
Župan
Anđelko Stričak rekao je kako su bitne sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.
-Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, u njima se obrazuje 75 posto učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 posto ih pohađa gimnazijske programe i pet posto umjetničke. Sam taj podatak najbolje govori o tome da je
naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti idu li na tržište rada, nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neki od svojih privatnih inicijativa. Naime, osim što je Županija osnivač 13 srednjih škola, ona je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima i dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima
oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja prekvalifikacija. Primjerice, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle 231, a ove godine ih već sada polazi 190. Zahvaljujući našim pročelnicima, ravnateljima, profesorima, nastavnicima,
odrađujemo doista dobar posao za sve – rekao je župan
Stričak.
Dodajmo kako će edukacija učenika u novom, modernom kuharskom praktikumu Gospodarske povećati kvalitetu nastave kuharstva, omogućiti učenicima
stjecanje kulinarskih vještina i pripremiti ih da postanu vrhunski chefovi.
ak/vzaktualno.hr
Zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec rekla je kako je holokaust najmračniji dio povijesti civilizacije.
– On u potpunosti negira humanizam, negira temeljne ljudske vrijednosti. Današnji dan mora biti podsjetnik da se takvo zlo apsolutno više nikada ne smije ponoviti. Isto tako, mi to ne smijemo zaboraviti. Upravo njegujući kulturu sjećanja mi gradimo budućnost – rekla je Zagorec istaknuvši kako jednakost, sloboda, tolerancija i međusobno uvažavanje moraju biti vrijednosti na kojima će se graditi sadašnjost i budućnost.
Uime Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Milivoj Dretar rekao je kako je Varaždin nekada slovio kao jedna od najstarijih organizacija židovskih općina na tlu Panonske Hrvatske.
– Broj nije bio pretjerano velik, govori se o pet, šest posto stanovništva koji su bili Židovi. Međutim, unatoč broju, imali su itekako trag u gospodarstvu, bili su pokretači raznih akcija, ali radili su i na humanitarnom, odnosno društvenom planu. Onda je došao taj srpanj 1941. i praktički u jednoj noći je sve okončao. Velika tuga i žalost, ostali su prazni domovi, uspomene koje nikad nisu dovršene, a ljudi koji su se uspjeli spasiti praktički se nisu imali kamo vratiti – rekao je Dretar.
n.p.bajz/vzaktualno.hr 
Župan Željko Kolar rekao je kako je Zagorje mala regija velikih mogućnosti.
– Često se zna dogoditi da kad nešto radimo da smo uvjereni da radimo dobro, ali nas drugi ne prepoznaju i ne vide nas tako kao što se mi vidimo sami. Američki Financial Times nas je prepoznao, između ostalog, i najviše upravo zbog digitalne platforme Invest in Zagorje gdje smo kroz sustav, tri koraka ispred bilo koga u Hrvatskoj, kako se može na najjednostavniji i najbrži način doći do svih informacija koje su potrebne da bi se investiralo na području Krapinsko-zagorske županije – kazao je Kolar te dodao kako zdravstvo, zdravstveni turizam je jedna grana industrije u kojoj su oni, uz Primorsko-goransku županiju, lideri.
– Smatramo da možemo napraviti značajne iskorake u privlačenju stranih gostiju gdje možemo, s jedne strane nuditi medicinske usluge, s druge strane rehabilitaciju gdje smo najbolji u Hrvatskoj, ali i sport i rekreaciju. To je jedan paket koji želimo u 2024. i 2025. godini usavršiti i ponuditi na tržište. To je naša niša – naglasio je Kolar.
Čestitao je Poduzetničkom centru na odličnom radu istaknuvši kako njihovi potezi, investicije i projekti mogu biti izazov za sve ostale županije i sredine u Hrvatskoj.
– Ovo je ulaganje u budućnost, ali i sadašnjost. Sve ono što radimo, gledamo da ima i kratkoročnu i dugoročnu korist. Siguran sam da će Invest in Zagorje polučiti odličan rezultat i veselim se petku, gdje ću čitav dan biti na konferenciji, zajedno sa svojim najužim timom jer nismo samo suorganizatori i oni koji financiraju taj projekt, nego i mi želimo od takvih eminentnih stručnjaka čuti svaku riječ i rečenicu koju će izgovoriti, da analiziramo to što će predstaviti, da to možemo usporediti s onime što mi imamo u svojim vizijama i planovima i da ih eventualno korigiramo, kako bi bili što učinkovitiji i uspješniji – zaključio je župan.
Konferencija počinje u 10 sati.
i.belošević/vzaktualno.hr 
Mario Milner, predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Mali Bukovec zadovoljan je što su se i ove godine na tradicionalnoj misi i povorci okupili brojni vatrogasci.
-Okupljamo se kako bi svečano proslavili blagdan našeg zaštitnika svetog Florijana. Iako su u smislu dobrovoljnog vatrogastva sada doista teški dani, mi smo jedna od rijetkih udruga vatrogasaca koja svojim dobrovoljnim radom i požrtvovnošću svakodnevno sudjeluje ne samo u protupožarnoj preventivi, već i u društvenim događanjima na području našeg mjesta, ali i regije. Imamo članove od onih najmlađih, zatim tinejdžera, do mladeži koja sudjeluje na natjecanjima i u aktivnostima u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani. Nadam se da ćemo tu tradiciju i požrtvovnost koju DVD Mali Bukovec njeguje unazad 137 godina prenijeti i na naše najmlađe – izjavio je Milner.
Posebno je naglasio da DVD Mali Bukovec u svojem sastavu ima Puhački orkestar koji broji dvadesetak članova.
-Prate na s na svim našim događanjima, ali ne samo nas, već i vatrogasce iz cijele Varaždinske županije na državnim smotrama i natjecanjima. Uskoro će se u Koprivnici održati državna smotra puhačkih orkestara, gdje će naš Puhački orkestar DVD-a Mali Bukovec predstavljati naše vatrogasce, ali i vatrogasce iz cijele Varaždinske županije. Pred sedam godina i sami smo bili domaćini 33. susreta vatrogasnih puhačkih orkestara Hrvatske vatrogasne zajednice, gdje smo u Malom Bukovcu ugostili 22 orkestra s ukupno 630 puhača. Događaj je to koji je uvelike pomogao promociji limene glazbe u bukovečkom kraju i zanimanju mladih za tu glazbu, stoga je ovo prilika da i našem orkestru te njegovom voditelju gospodinu Josipu Povijaču zahvalimo na trudu i radu – zaključio je Milner.
Obilježavanje Dana općine Mali Bukovec nastavit će se u nedjelju, 12. svibnja priredbom djece iz Dječjeg vrtića „Krijesnica” povodom Majčinog dana. Priredba će se održati u Društvenom domu u Malom Bukovcu od 17 sati, a tom će prigodom članice Udruge žena Mali Bukovec organizirati humanitarnu prodaju kolača.
U četvrtak, 16. svibnja u 15 će sati u centru naselja Mali Bukovec početi sportske igre umirovljenika, a obilježavanje Dana općine završit će u nedjelju, 18. svibnja 5. natjecanjem u kuhanju kotlića koje će u centru Malog Bukovca početi u 14 sati, uz voditelja Kristijana Petrovića – Kikija i sudačku komisiju sastavljenu od vodećih kuhara Hrvatskog kuharskog saveza i Udruge kuhara Varaždinske županije.
vzaktualno.hr
–Mala djeca nosila su u rukama kao igračke bičeve koji su se prodavali kao suveniri, dok su starija djeca i udarala konje bičevima. Mnogi konji imaju ožiljke i rane na koži od udaraca i bilo je vidljivo da se boje svojih vlasnika, od kojih su ih neki udarali bičevima prije natjecanja. Jedan konj otrgnuo se od straha i počeo bježati okolo. Konji su posrtali od napora i više puta stali, da bi se vlasnici nakon kratke pauze nastavili derati na njih, pljeskati im iza leđa i povlačiti ih za žvale tjerajući ih da vuku dalje. Tu nije bilo zabave, već samo strah konja s jedne strane i agresija i dominacija ljudi s druge strane. Zar inspekcija ne vidi da je ovo nasilje, a ne natjecanje u kojima konji uživaju – ogorčeni su aktivisti.
Prijatelji životinja ističu da su natjecanja konja u povlačenju teških trupaca nezakonita zato što krše niz odredaba iz područja veterinarstva i zaštite životinja te promiču zlostavljanje životinja. Podsjećaju da je udaranje i batinanje konja dio redovite „pripreme” za natjecanja konja u povlačenju teških trupaca, tzv. štraparijade ili šlajs. Vlasnici konje „kondicijski treniraju” udaranjem drvenim batinama u štalama, iz dana u dan, godinama, a sve s ciljem da dobiju poslušne konje koji će zbog usađenog straha povući teške trupce na „natjecanjima”.
-Imamo apsurdnu situaciju da Zakon o zaštiti životinja zabranjuje korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma, no istodobno nije izričito zabranio da ti isti konji vuku teške trupce u besmislenim natjecanjima. Znamo da konji neće vući niti pretovarena kola, već će stati. Potpuno je jasno da neće niti dobrovoljno vući trupce od dvije tone. Nakon što iz dana u dan dobivaju batine, skriveni od pogleda javnosti u štalama, na tzv. natjecanjima reagiraju poslušno već na podizanje ruke, zamah biča ili povik, i muče se da povuku trupac. To je užasno zlostavljanje konja koje se ne može ničim opravdati, a osobito ne ispraznom zabavom. Sama ta činjenica dovoljna je da veterinarska inspekcija ne bi smjela izdati odobrenje ni za jednu štraparijadu – pojašnjava Snježana Klopotan Kačavenda.
U rujnu prošle godine Prijatelji životinja prijavili su aktere batinanja konja u štali kod Karlovca. Veterinarska inspekcija odgovorila im je da je konj Jadran, čije premlaćivanje je imala prilike vidjeti cijela Hrvatska na videosnimci koja se širila društvenim mrežama, privremeno oduzet. Pokrenuta su dva prekršajna postupka pri Prekršajnom sudu u Karlovcu. Muškarci koji su tukli konja proveli su dva mjeseca u istražnom zatvoru i protiv njih podignuta je kaznena prijava zbog mučenja životinja. Iz Udruge su tada uputili i dopis Državnom inspektoratu u kojemu su istaknuli da batinanje konja nije izoliran slučaj, već svakodnevni sastavni dio treninga za „pripreme” konja za natjecanja u povlačenju trupaca. Pozvali su Državni inspektorat da obavijesti sve veterinarske inspektore da ne daju suglasnost za okrutna natjecanja.
No Državni inspektorat nastavlja sve ignorirati odobravajući događanja koja predstavljaju i kazneno djelo mučenja životinja i kršenje Zakona o zaštiti životinja, koji propisuje da je životinje zabranjeno koristiti za natjecanja „ako ih se pri tome prisiljava na ponašanje koje kod životinja izaziva bol, patnju, ozljede ili smrt”. Sve to događa se isključivo zbog profita, što uključuje ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Već to je u domeni Državnog inspektorata, koji bi trebao spriječiti i sankcionirati nezakonito stjecanje profita, i to na očitu štetu nesretnih životinja.
Pokrenuta je i peticija kako bi se izričito u Zakonu o zaštiti životinja zabranila ova okrutna i za cijelu Hrvatsku sramotna praksa. Uz više informacija, nalazi na www.prijatelji-zivotinja.hr.
vzaktualno.hr/tekst i foto – prijatelji životinja
