Posljednjih nekoliko godina Grad Ivanec vodi glasnu javnu raspravu o dvije teme koje su od iznimne važnosti za njegove građane. Obje teme datiraju praktički iz 2021. godine, ali do sada niti pitanje pripajanja Ivkom voda Varkomu niti gradnja novog kamenoloma na Ivančici, nemaju konačne odgovore. U Gradu Ivancu smatraju da je nametnuto pripajanje Ivkom voda Varkomu protuustavno, što su pokušali i dokazati s dvije ustavne tužbe. U kojoj je trenutno fazi ovaj spor? – Obje ustavne tužbe su nam na neki način priznate. Prva je bila uvažena u dijelu koji se odnosi na samu uredbu o pripajanju, iako je kasnije bila korigirana. Međutim, mi smo tada išli s novom ustavnom tužbom za koju još nismo dobili tumačenje Ustavnog suda, nikakav odgovor, tako da je i dalje „status quo”. Protivimo se bilo kakvoj odluci vezanoj za pripajanje Ivkom voda Varkomu jer smatramo da naša gradska komunalna tvrtka i u samom Zakonu ima uporište da može imati svoje uslužno područje. Stoga tražimo da Vlada RH promijeni spornu uredbu, a Ivkomu dodijeli njegovo uslužno područje. Pokušali smo svoja prava ostvariti putem referenduma, ali na njega nismo imali zakonsko pravo. Umjesto referenduma, građani Ivanca, ali i Lepoglave te svih okolnih naselja, svoj stav o ovom problemu iskazali su prikupljanjem 10.000 potpisa putem javne peticije. No, niti na ovakvo traženje odgovora, iz Vlade ili resornog Ministarstva, nikakav glas do nas nije došao – objašnjava Milorad Batinić, gradonačelnik Grada Ivanca. Građani šireg ivanečkog i lepoglavskog područja prikupljanjem više od 10.000 potpisa putem peticije, također su jasno poručili da se protive gradnji bilo kakvog kamenoloma na Ivanščici. – Gradnja kamenoloma udaljenog jedva 500 metara zračne linije od prvih domova i naselja, apsolutno je neprihvatljiva. Na Ivanščici je ionako već previše kamenoloma. Gradnjom novog ugrozila bi se izvorišta vode, flora i fauna. I u ovom slučaju smo želje i potpise građana poslali bivšim ministrima gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću i Davoru Filipoviću, kao i sadašnjem Damiru Habijanu. Aktualni ministar me i primio, ali njegov odgovor na naše zahtjeve nije bio izravan već više u smislu, da će vidjeti što se može učiniti. Pokušao se obraniti činjenicom da se sve radi da Ivanščica postane novi park prirode. No, i u parkovima prirode dozvoljene su gospodarske djelatnosti. Prema toma, takvo proglašenje izrijekom ne zabranjuje otvaranje novog kamenoloma. Stvar je u tome da ministar Habijan jednim potpisom može riješiti sve naše probleme, ali do danas nema konkretnog odgovora. Mi pak, s druge strane, ostajemo pri svojim stajalištima. Ona su jasna i glasno poručujemo „Ne kamenolomu” i „Ne pripajanju Ivkom voda Varkomu”. Ostaje nam nada da ćemo nakon parlamentarnih izbora, u razgovoru s novom Vladom i novim ministrom pronaći konačno rješenje. Takvom scenariju se možete nadati samo ako ćete imati partnera s druge strane? – Tražio sam razgovor da obrazložim zašto smatramo da Ivkom može imati svoje uslužno područje, pošto za to postoji uporište i u Zakonu. Nažalost, nitko me nije pozvao na razgovor. Nadam se da će se to u skoroj budućnosti promijeniti. Na području Ivanca mnogo je veliki projekta. Koje biste posebno izdvojili? – U tijeku je gradnja sanitarne kanalizacije u okviru projekta Aglomeracije Ivanec, koja ide svojom dinamikom. Željeli bismo da se sve odvija puno brže, ali postoje objektivni problemi koji se tiču kompletnog građevinskog sektora i nedostatka radne snage. U našem slučaju dodatni problem je nastao i u činjenici da smo više od godinu i pol dana čekali studiju od Uprave za zaštitu okoliša da možemo paralelno s kanalizacijskom mrežom raditi i na rekonstrukciji 10 kilometara vodovodne mreže. Pozitivno rješenje stiglo je tijekom prošle godine i mi smo sve dogovorili s izvođačima koji trenutno rade na Aglomeraciji pa bi se s rekonstrukcijom vodovoda trebalo započeti u prvoj polovici travnja. Također, počela je i gradnja pročistača te se nadam da će kompletni projekt biti završen do polovice sljedeće godine. Također, Grad provodi i projekte na dva dječja vrtića, dogradnju postojećeg u Ivancu i izgradnju novog u Radovanu. Riječ je o ulaganju ukupne vrijednosti oko četiri milijuna eura. Otegotna okolnost nam je što se Grad Ivanec nalazi u visokoj sedmoj kategoriji po indeksu razvijenosti pa nam je daleko teže doći do većeg udjela sufinanciranja putem fondova. Tako smo za ove projekte osigurali sufinanciranje u udjelu od 36 posto iz EU fondova, dok je preostalih 64 posto gradskog udjela. Mnogo se ulaže u uređenje i modernizaciju prometnica za što smo napravili višegodišnji program. Brojni projekti su u pripremi, a tu prije svih mislim na Gundulićevu ulicu koja bi se preko Kovačićeve trebala spojiti s novim rotorom kod Kauflanda. Od ostalih projekata izdvojio bih urbanu komasaciju na području građevinske zone Gmajna, zahvaljujući kojoj ćemo dobiti novih 30 građevinskih parcela. Također, upravo je otvoren reprezentativni Centar za posjetitelje „Kukuljević“ u gradskom parku, kao i suvenirnica u sklopu Muzeja planinarstva Ivanec. Riječ je o velikim i skupim projektima za koje je potrebno osigurati i vanjske izvore financiranja. Kakva je u tom pogledu suradnja s vlastima na županijskoj i nacionalnoj razini? – Javljamo se na sve pozive, prijavljujemo na sve natječaje, na kojima nismo ograničeni da li brojem stanovnika ili indeksom razvijenosti. Prijava projekta energetske obnove Društvenog doma u Salinovcu nam je nepravedno bila osporena, pa smo se žalili resornom ministarstvu. Žalba je usvojena pa nam je za ovaj projekt odobreno 215.630 eura. Još 2021. godine aktualnom varaždinskom županu sam predložio model sufinanciranja od strane Grada Ivanca radova na rekonstrukciji i modernizaciji županijskih i lokalnih cesta. Nažalost, do dana današnjega nismo dobili nikakvo pozitivno očitovanje. Tada smo zatražili pravo građenja, da sami krenemo u rekonstrukciju jedne prometnice dužine oko četiri kilometara, koja spaja naselja Osečka i Gačice. Grad je platio kompletan projekt i čekamo njegovu realizaciju. Za takve i slične projekte u gradskome Proračunu osigurali smo oko 200.000 eura. Grad je također predložio projekte gradnje nogostupa u Bedencu i Ribić Bregu, dovršetak nogostupa u Horvatskom, a riječ je o županijskim prometnicama na kojima je pojačana razina prometa, a samim time traže dodatne mjere za sigurnost svih sudionika u prometu. Međutim, iz Županije nismo dobili nikakvu pozitivnu povratnu informaciju. Unatoč takvom odnosu, Grad Ivanec redovito se novčano se uključuje u gradnju ili sanaciju niza objekata koji su u vlasništvu Županije, iako nam to nije obveza. Tako smo s 50:50 financirali gradnju dva nova igrališta za odbojku na pijesku i tribina u krugu OŠ Ivanec; sufinanciramo i popravak krova školske sportske dvorane, prije toga i obnovu dvoranu i sportskog igrališta Srednje škole, opremili smo punkt hitnog dežurstva u Domu zdravlja. Predložili smo da se s 35.000 eura uključimo u radove na obnovi Doma zdravlja Ivanec, koji je u prilično derutnom stanju. Ravnateljstvo Doma zdravlja prijedlog je prihvatilo. Iz svega toga može se iščitati da je naša suradnja s Varaždinskom županijom na razini „toplo-hladno”. Ukratko, od onoga što kandidiramo na nacionalnoj razini, uglavnom nam prolaze europski projekti, dok od nacionalnih komponenti gotovo ništa. Koji ključni projekti Grad Ivanec očekuju u nadolazećem razdoblju? – Plan je privesti kraju najveći projekt u povijesti Grada Ivanca, gradnju kanalizacijske mreže i pročistač u okviru Aglomeracije. Prema EU fondovima kandidirali smo projekt unutarnjeg uređenja Muzeja planinarstva te se nadamo pozitivnom rješenju. Nastavljamo s radovima na modernizaciji nerazvrstanih cesta, dok su ostale u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Želimo završiti i radove na dva nova dječja vrtića koja gradimo u Ivancu i Radovanu, a dobili i određena sredstva za nastavak gradnje na prostoru sportsko-rekreacijske zone Lančić-Knapić. Što se tiče projekata koji su u nadležnosti Varaždinske županije, na njih, nažalost nemamo utjecaj. Ono na što Ivančani godinama čekaju je projekt dogradnje Osnove škole. Vjerujem da će projekt napokon krenuti, a što je i najavio župan Stričak. Još jedan projekt kojem se nadamo da će uskoro zaživjeti je gradnja brze ceste od Varaždina preko Ivanca do Krapine. Nekoliko puta sam istaknuo svoje nezadovoljstvo da se taj projekt toliko razvlači i cijepa u nekoliko faza, prvo do Cerja, pa Ivanca, pa Lepoglave… Smatram da je radove trebalo provesti u jednom paketu jer je riječ o vrlo važnoj prometnici, prometnoj žili kucavici sjevera, koja povezuje tri županije. Kako biste ocijenili niz financijskih reforma? – Nakon posljednje porezne reforme, a nazovimo to poreznom reformom, proračun Grada Ivanca je imao oko milijun eura manje prihode. Uvijek je bila praksa da država u takvim slučajevima na neki način kompenzira razliku, ali nažalost, ovaj put nije. Jedini vid kompenzacije koju smo dobili je neki oblik fiskalne pomoći za sufinanciranje dječjih vrtića. Mi smo kompletna sredstva usmjerili prema roditeljima da ne osjete poskupljenje privatnih vrtića. Imamo oko 200 djece koja idu u privatne vrtiće. Pa roditelji oko 600 mališana plaćaju isto, neovisno da li djeca pohađaju gradske ili privatne vrtiće. Promjene su donijele rast plaća, što apsolutno podržavam, ali to nije rezultat porezne reforme već samo ukidanja prireza, za koji su gradovi i općine trebali dobiti kompenzaciju. Od takve porezne reforme najviše koristi ima državni proračun, a ne jedinice lokalne samouprave. Kakva je atmosfera u Gradskome vijeću Grada Ivanca i odnos s njegovim predsjednikom? – Do sada nije bilo nikakvih sporova oko predlaganja točaka na dnevnome redu. Nastojim biti i više nego korektan ne samo prema predsjedniku Vijeća nego i prema svim vijećnicima. Po potrebi se sastaju i međustranački odbori i svi smo svjesni da su sve točke na dnevnome redu važne. Do sada se nije dogodila situacija da je neki moj prijedlog za uvrštenje na dnevni red odbijen, jer nam je svima osnovni cilj razvoj Ivanca i ivanečkog kraja. Što se tiče SDP-a i HDZ-a, oni su u koaliciji. Nakon lokalnih izbora 2021. godine SDP je sa svoja dva vijećnika izrazio želju da se priključi našoj Nezavisnoj listi za Ivanec i tada smo imali i većinu u Gradskom vijeću. Međutim, nedugo nakon toga okrenuli su ploču na drugu stranu i izabrali predsjednika Gradskog vijeća iz redova HDZ-a. Kako funkcioniraju vijećnici SDP-a vidim prema sjednicama. I ranije kada smo bili u partnerstvu, s oporbom su više komunicirali nego s nama. Očito im je bolje u oporbi. HNS-a na području Ivanca više nema. Bio je jedan HNS-ov vijećnik koji je bio dio kluba HDZ-a, a sada je „nezavisan” , ali je ostao u klubu HDZ-a i partnera. Pred nama su parlamentarni izbori. Kako je došlo do ideje formiranja nezavisne liste i formiranja Nezavisne platforme Sjever na čelu s međimurskim županom Matijom Posavcem? – Prije svega, kada ste nezavisni nemate uporište u jednoj široj političkoj konfiguraciji na razini županije, regije, pogotovo ne nacionalno. Ideja za okupljanje se rodila iz razgovora sa županom Matijom Posavcem, gradonačelnikom Ludbrega Dubravkom Bilićem, načelnikom Općine Radoboj Anđelkom Topolovcem… Tada smo formirali širu skupinu iz tri sjeverne županije na razini III. izborne jedinice. Svi mi imamo slične probleme i započeli smo s razmjenom iskustava. Glavno pitanje je tko i kako može funkcionirati u situaciji kada ste nezavisni. Došli smo do zaključka da formiramo Nezavisnu platformu Sjever koja je registrirana kao politička stranka. Ima nas više od 20 načelnika i gradonačelnika s područja sjeverne Hrvatske. A čim ste relevantni i jaki, tada vas i drugi počinju uvažavati i slušati. Što se tiče Nezavisne platforme Sjever, konačni cilj nije djelovanje samo na lokalnoj ili regionalnoj razini već i nacionalnoj, stoga smo i priključili istomišljenike koji mogu donijeti najviše glasova. Želja nam je imati saborske zastupnike koji će moći određene probleme, pogotovo one koje muče ljude na sjeveru Hrvatske, kvalitetnije artikulirati nego što je bio slučaj dosada. A ja to najboljem znam s obzirom da sam sam odradio pet mandata. I kad je bila lijeva opcija na vlasti i kada je bila desna, sjever nikad nije bio mezimac vladajućih za razliku od nekih južnih i istočnih krajeva Lijepe Naše. Posljednja ideja HDZ-a da jednu inicijativu isforsira i prikaži kao projekt za sjever, bila je samo ishitreno nastojanje uoči parlamentarnih izbora. Kada se pogleda strukturu tih projekata, jedini relevantni je brza cesta kroz tri sjeverne županije, ali koju bi trebalo realizirati unutar najduže dvije godine. U suprotnom će se njezina izgradnja razvući na razdoblje od pet do deset godina. Također, tu su i željeznička čvorišta jer željeznica predstavlja budućnost prometovanja. Kako zbog broja ljudi i roba koji se mogu prevesti, tako i zbog zaštite okoliša. A govorimo o području koje je nakon Grada Zagreba, najgušće naseljeni prostor s najrazvijenijom industrijom. Tako da je ovaj sporazum za sjever podcijenjen. Upravo i zbog toga cilj Nezavisne platforme Sjever je u Hrvatskom saboru kvalitetnije artikulirati naše probleme, sve ono što niti SDP niti HDZ nisu radili svih ovih godina. Kako gledate na reakciju predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovo uključivanje u predizbornu kampanju, pa i najavu da će u slučaju osvajanja vlasti postati novi hrvatski premijer? – Od samog početka svog predsjedničkog mandata, najavio je da će Vlada u njemu imati partnera, ali i da će biti korektiv vlasti, predsjednik svih građana. Brojne afere koje su potom otkrivene, od nepotizma do korupcije, zbog kojih je izmijenjen veliki broj ministara, zasluga su njegovih reakcija. Posljednjim potezom koji je učinio, potvrdio je francusku uzrečicu o „zločestom djetetu” te se svrstao na stranu lijevog centra. Ono što je vrlo zanimljivo je ideja Vlade nacionalnog spasa. Mislim da je na dobrome putu jer teško da ga u tome može spriječiti netko čija politika je razlog korupcije i nepotizma. Mi smo se jasno deklarirali kao Nezavisna platforma Sjever i spremni smo podržati takvu Vladu. HDZ sigurno ne, jer za vrijeme HDZ-a sjever nigdje nije bio zastupljen koliko je trebao biti. Činjenica je da je predsjednik Milanović definitivno uzdrmao političku scenu i mislim da je mnogima pokvario planove. Poznavajući ga, to mu je zasigurno i bio cilj. Koga vidite kao svog nasljednika na mjesto gradonačelnika Grada Ivanca? Prvenstveno, gospodina Marka Friščića. Mladi magistar arhitekture, vrlo sposoban, elokventan. Mogu mu uputiti samo pohvale i drago mi je da je predstavnik jedne nove generacije. Kao moj zamjenik unio je toliko toga dobroga i u rad gradske uprave. Na neki način u političkom djelu mijenja paradigmu političke scene, ne samo u Ivancu nego i šire. Donosi nove ideje te je osoba koja je odmah kliknula od kada smo postali nezavisni. Ne želi biti opterećen ni ljevicom ni desnicom. Jednostavno ima svoju agendu te na to gledam i više nego pozitivno. vzaktualno.hr

Motivi varaždinskog zelja i zagorskog purana, zaštićenih proizvoda Varaždinske županije na razini Europske unije, od danas će se diljem svijeta prenositi i putem poštanskih marki, razglednica i žigova. Hrvatska pošta je u ediciji “Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi” izdala marke posvećene upravo varaždinskom zelju i zagorskom puranu, koje su svečano predstavljene u atriju Županijske palače. -Varaždinska županija ima 20 zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, od čega 10 na europskoj razini te 10 na nacionalnoj razini koji su zaštićeni jamstvenim žigom pri Zavodu za intelektualno vlasništvo. Već taj broj govori koliku brigu vodimo o zaštiti naših tradicionalnih proizvoda, a isto tako i o njihovoj promociji. Ponosni smo što su varaždinsko zelje i zagorski puran, a od prije dvije godine i varaždinski klipič tiskani kao motivi na prigodnim poštanskim markama. Zahvaljujem Hrvatskoj pošti, Varaždinskom klubu kolekcionara i svima koji su ovome doprinijeli, a posebno zahvaljujem naših poljoprivrednim proizvođačima bez kojih ovoga ne bi bilo – istaknuo je župan Anđelko Stričak. Varaždinsko zelje i zagorski puran su prepoznatljivi simboli Varaždinske županije, a njihova povezanost s ovim krajem traje već stotinama godina, napomenula je izvršna direktorica Regije 2 Hrvatske pošte Đurđica Grbeša. -Dovoljno je spomenuti da je, prema zapisima Magistrata Mletačkog, prvi pečeni puran bio na stolu lepoglavskih pavlina na Malu Gospu 1561. godine. Ovakvi značajni simboli zahtijevaju i prikladno obilježavanje, a jedan od najboljih načina za to je upravo poštanska marka. To je prepoznala i Hrvatska pošta te ih uvrstila kao motive prigodnih poštanskih marki. Uvijek volimo istaknuti da je poštanska marka iznimno važna, iako je predmet malih dimenzija. Kultura, povijest i znamenitosti prenose se poštanskom markom svijetom svakoga dana i nose poruku o kulturnom i nacionalnom identitetu države u kojoj je nastala – rekla je Đurđica Grbeša. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Dragutin Vincek je podsjetio da oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla potrošačima jamče kvalitetu proizvoda. -U slučaju varaždinskog zelja ova oznaka potrošaču jamči da su sve faze proizvodnje, od sjemena do finalnog proizvoda, provedeni na području Varaždinske županije. Svi koji se žele baviti ovom vrstom proizvodnje moraju proći proces certificiranja koje provodi neovisno tijelo. Taj proces nije kompliciran, a svima zainteresiranima pomažemo u Upravnom odjelu za poljoprivredu kako bi se proizvođači što manje opterećivali s papirologijom – zaključio je pročelnik Vincek. Za kulturno-umjetnički program pobrinuli su se članovi KUD-a Vidovec, koji su upriličili i prezentaciju gaženja varaždinskog zelja. vzaktualno.hr