U Radoboju je u ponedjeljak održana panel rasprava o razvoju poljoprivrede u Krapinsko-zagorskoj županije, na kojoj su, među ostalima, sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek i ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Fruk, u čijoj je organizaciji panel održan.
Državni tajnik Zdravko Tušek govorio je o
projektima koji su provedeni na području
Krapinsko-zagorske županije u protekom razdoblju. Podsjetio je da je na području Krapinsko-zagorske županije investirano
više od 150 milijuna eura financijskih sredstava iz poljoprivrednih fondova Europske unije, kao i iz Državnog proračuna.
– Te benefite je osjetilo nešto više od
10 tisuća poljoprivrednika, financirali smo
gotovo 450 investicijskih projekata kako malih tako i mladih poljoprivrednih proizvođača, te modernizacije velikih farmi, govorimo o
70 investicijskih projekata – rekao je uvodno
Tušek koji je potom govorio o mjerama koje su na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima u narednom razdoblju.
Kako je naveo, za buduće razdoblje za poljoprivrednike diljem Hrvatske osigurano je nešto
više od 3,8 milijardi eura te će se tim sredstvima i dalje podupirati i jačati povećanje dohotka poljoprivrednih proizvođača.
– Ostavit ćemo mogućnost da mogu investirati u svoje razvojne projekte i omogućit ćemo im da
investiraju i da ostvare
bespovratne potpore za digitalnu i zelenu tranziciju. Prije svega, to je ulaganje u obnovljive izvore energije kako bi bili još jači i otporniji na sve izazove koji nosi moderan način bavljenja poljoprivredom – kazao je
Tušek.
Strateški plan, koji poljoprivrednicima stavlja na raspolaganje 3,8 milijardi eura, ističe, omogućuje jednake prilike za sve.
– Tako će sve poljoprivredne grane moći ostvariti određeni vid državne potpore i moći će investirati u razvoj poljoprivredne proizvodnje, a, isto tako, mogu investirati u povećanje poljoprivredne proizvodnje. Tu prije svega mislim na
stočarske sektore gdje ćemo omogućiti proširenje, modernizaciju i opremanje stočarskih farmi, ali i ulaganje u proizvodnju kao što su prerađivačka djelatnost u poljoprivredi koja svakako ima veliku perspektivu na području Krapinsko-zagorske županije i kontinentalne Hrvatske – zaključio je
Tušek.
Ulaganje u modernizaciju mehanizacije
Nadalje,
ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Mladen Fruk rekao je da su se zagorski poljoprivrednici u prošlom programskom razdoblju ograničavali većinom na
kupovinu mehanizacije s obzirom na usitnjenost parcela u Hrvatskom zagorju.
– To je kod njih čak moglo postati i
ograničavajući faktor s obzirom na to da kod prijave na natječaj vi morate imati određenu ekonomsku veličinu da biste uopće bili prihvatljivi kao korisnik. Tako da su poljoprivrednici, ako su parcele relativno male, u samom svom zbroju kada se izračunava ta ekonomska veličina, teško mogli aplicirati na natječaj. No kada su i aplicirali na natječaj, oni koji su ispunili uvjete, većinom su ulagali u
modernizaciju mehanizacije s obzirom na to da su zagorske parcele male i na brdovitom su terenu – kazao je
Fruk.
Dodao je da je u novom programskom razdoblju, koje je počelo s prošlom godinom, iznos financiranja po popularnoj mjeri 6.3.1., odnosno po natječaju koji se prije provodio za male poljoprivrednike,
s 15 tisuća eura povećan na 30 tisuća eura.
– Poljoprivrednici će isto tako vjerojatno kupovati mehanizaciju, ali mehanizaciju koja je u skladu s vremenom, koja je moderna i koja će doprinositi ciljevima zajedničke poljoprivredne politike – istaknuo je, dodavši da je proizvodnja nedostatna, ali da je jedno od rješenja
udruživanje.
– Ministarstvo poljoprivrede provodi inicijativu za
udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije i oni kada su na tržištu zajedno, kada imaju veću količinu proizvoda, mogu postati konkurentni, mogu lakše nastupati na tržištu i ostvariti određene benefite – poručio je
Fruk.
Poljoprivrednik Andrija Šrklec iz Zlatara rekao je kako se bavi uzgojem mahunarki, većinom graha, a ove godine uvode bob, slanutak i grašak. Osim mahunarki, uzgajaju i crveni luk, češnjak te mrkvu i ciklu. Kazao je kako se proizvodnjom bave pet godina i kako su
zadovoljni mjerama koje Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje. Naime, oni su sami prošli na mjeri 6.1.1. za malog poljoprivrednika gdje su dobili puni povrat investicije od 50 tisuća eura, a trenutno ide nova mjera koja također podrazumijeva puni povrat investicije. Kako je dodao Škrlec, ove su godine u mehanizaciju uložili ukupno 75 tisuća eura.
Tomislav Kuharić korisnik je mjera 4.1.1. i 4.1.2. u mljekarstvu. Tim mjerama je izgrađena farma, nabavljana mehanizacija i riješen je dio zbrinjavanja stajskog gnoja. Kako je poručio,
bez tih mjera teško da bi se išta od toga moglo napraviti.
– Ministarstvo uvijek izlazi ususret. EU fondovi su također dobrodošli. Nadam se da će u budućnosti biti i mjera i situacija koje bi mi poljoprivrednici mogli što bolje iskoristiti. U mojem slučaju očekivani povrat je bio 70 posto. Zbog nekih sitnih ispravaka je isplaćeno nešto malo manje, ali, u svakom slučaju, bez te pomoći farma ne bi bila izgrađena – rekao je
Kuharić, dodavši da se situacija oko prijava i papirologije kreće u boljem smjeru; olakšava se pristup te su informacije dostupnije.
mlpetrinjak/vzaktualno.hr
Župana posebno veseli što su na dodjeli ugovora manje-više, vrlo mladi poljoprivredni proizvođači i to nas ohrabruje da nastavimo s ovim mjerama.
– Za sljedeću godinu povećat ćemo ukupan iznos za 10 posto, ali možete računati praktički 20 posto jer mi svake godine u ekološkoj proizvodnji dodijelimo sredstva svima. Ove smo godine imali 45 tisuća eura, dodijeli smo preko 47 tisuća eura, a da je bilo zahtjeva za 60 tisuća eura, i to bi svima odobrili jer smatramo da ti ljudi trebaju snažan poticaj u ovoj vrsti proizvodnje – zaključio je župan Kolar.
OPG Korade Počeo je s ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom 2007. godine dok se još nije znalo što znači ekološko. Sada je ipak to velika razlika kada se zna što je sve potrebno za ekološku proizvodnju i koje su razlike između ekološke i industrijske proizvodnje.
Štefica Korade dodala je kako će dobivena sredstva iskoristiti za troškove kupnje plastenika, odnosno dobivenim sredstvima vratit će im se 60 posto sredstava. Počeli su s proizvodnjom bijelog sljeza i melisom, a sada se bave proizvodnjom malina, višnja, jagoda, jabuka i krušaka.
Na dodjeli ugovora poljoprivrednicima bila je i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih i čestitala je svim poljoprivrednicima koji su dobili potpore Krapinsko-zagorske županije.
– Općina Lobor također svake godine ima poticaje za poljoprivrednike, gdje ima i mjeru za ekološku proizvodnju. Svake se godine sve više naših poljoprivrednika javlja upravo za tu mjeru, a ono što je najbitnije je da prije raspisivanja natječaja s njima komuniciramo i određujemo koje su mjere potrebne, kako bi podrška Općine Lobor bila direktno njima na korist – kazala je Jembrih.
i.belošević/vzaktualno.hr 
Direktor Međimurske energetske agencije Alen Višnjić kazao je kako su ove godine odlučili izmijeniti poziv kako bi građanima olakšali prijavu.
– Natječaj je i dalje usklađen s tehničkim uvjetima nacionalnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, mjere koje su se financirane i prošle godine su zadržane. Moguće je ostvariti sufinanciranje za izradu dokumentacije ili energetski certifikat i izvješće o energetskom projektu ili glavni projekt za fotonaponsku elektranu, kao jednu od mjera sustava koji koriste obnovljive izvore energije – napomenuo je Višnjić i dodao kako su to kotlovi na drvnu sječu, pelete i pirolitički kotlovi na drva, dizalice toplice, sunčani toplinski pretvarači za pripremu potrošne tople vode i fotonaponske elektrane.
– Moguće je podnijeti prijavu za dvije mjere, jednu od dokumentacija i jednu od grupe mjera ugradnje sustava obnovljivih izvora energije. Potrebno je priložiti prijavni obrazac koji je ove godine pojednostavljen i potrebno je unijeti osobne podatke o prijavitelju i zaokružiti mjeru za koju se prijavljujete i važno je napisati je li ostvareno sufinanciranje iz nekog drugog nacionalnog ili lokalnog izvora i unijeti iznos, dakle dvostruko financiranje je moguće ako ne prelazi sto posto sredstava ili troška projekta. Potrebno je priložiti i dokumente o građevini i vlasništvu – zaključio je Višnjić.
Poziv je objavljen na internetskoj stranici Međimurske županije, a sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, isto tako i Međimurskoj energetskoj agenciji s kojom se u suradnji provodi javni poziv.
i.belošević/vzaktualno.hr 
ak/vzaktualno.hr
