Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u petak je održana 5. međunarodna znanstvena konferencija “Ekonomski i društveni razvoj”. Ova konferencija dio je globalne mreže događanja koja okuplja znanstvenike iz različitih dijelova svijeta, a Čakovec je jedno od rijetkih mjesta u Hrvatskoj koje ima priliku ugostiti ovakav akademski susret. Predsjednik Organizacijskog odbora Domagoj Cingula istaknuo je važnost ove konferencije, naglasivši kako Međimursko veleučilište uvijek prati relevantne društvene teme. – Ove godine na konferenciji se fokusiramo na izgradnju društva kroz kulturu i kulturnu baštinu. Naime, kultura je nekada bila utkana u sve pore ljudskog društva, kao i kulturna baština, a imali smo nešto sa strane i na margini što se nazivalo supkulturom. Situacija se promijenila i danas je supkultura utkana u sve pore ljudskog društva, a kultura i kulturna baština su, nažalost, na margini. Imamo apsurdnu situaciju i ne moram govoriti o tome koji su rezultati toga jer je vidljivo u kakvom smo današnjem svijetu prisiljeni djelovati – rekao je Cingula. Dodao je kako rješenja za društvene izazove ne treba tražiti isključivo u financijskim alatima. – Ne trebamo tražiti izlaz i spas ni u tehnologiji. To nam je izlaz iz stvarnosti, a ne iz problema, a rješenje problema pronaći ćemo u povratku pravim vrijednostima i tu kultura stupa na scenu – istaknuo je Cingula. Dekan MEV-a, izv. prof. dr. sc. Igor Klopotan, naglasio je kako suradnja s ovom konferencijom traje od 2020. godine, a zahvaljujući brojnim partnerskim sveučilištima i fakultetima diljem svijeta, stavlja Međimursko veleučilište na međunarodnu akademsku kartu. – Osim u Čakovcu, konferencija se održava od Afrike, Europe, Amerike do Azije, praktički na svim kontinentima. Vrijedi napomenuti da su nam na početku puno pomogli Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja jer su bili pokrovitelji prvih konferencija na MEV-u. Isto tako bilo je uglednih gostiju na konferencijama, a jedan od urednika Zbornika konferencije bio je prof. Victor Beker s Universitiy of Buenos Aires koje je na 66. mjestu u svijetu prema QS Global World Ranking. Već sada započinju pripreme za sljedeću konferenciju koja će dodatno učvrstiti poziciju Međimurskog veleučilišta na globalnoj znanstvenoj sceni – rekao je Klopotan. Ivan Hegeduš, viši predavač na MEV-u, istaknuo je kako je Međimursko veleučilište već niz godina domaćin međunarodnih konferencija, a svaka od njih doprinosi akademskoj suradnji i razmjeni znanja. – Ovakvi skupovi ključni su za akademski napredak i povezivanje veleučilišta i sveučilišta diljem svijeta. Ovo je doista uspješna konferencija i nadam se da će narednih godina još više rasti, odnosno da će biti sve više sudionika – zaključio je Hegeduš. Uz bogat program i sudjelovanje autora iz različitih zemalja, konferencija će rezultirati i Zbornikom radova s međunarodnim statusom koji će biti predstavljen u uglednim svjetskim bibliotekama. vžaktualno.hr

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar obišao je Sklonište za nezbrinute životinje Luč Zagorja te tom prilikom donirao 450 kilograma hrane za životinje. Budući da Krapinsko – zagorska županija ulaže značajna sredstva za rad Skloništa te je do sada taj iznos dosegao brojku od 77 tisuća eura, župan Kolar je s članom Uprave ZAG-VET d.o.o. Mladenom Jemeršićem potpisao i ugovore kojim Krapinsko – zagorska županija Skloništu donira dodatnih 20 tisuća eura. Potpisana su tako dva ugovora od kojih se jedan odnosi na financiranje šest smještajnih mjesta za teško udomljive pse s područja Krapinsko – zagorske županije te je za tu svrhu iz županijskog proračuna izdvojeno 16 tisuće eura. Drugi ugovor se pak odnosi na sufinanciranje marketinške aktivnosti u svrhu poticanja udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja smještenih u Skloništu u 2025. godini i riječ je o iznosu od četiri tisuće eura. Pošto je upravo danas Svjetski dan napuštenih životinja župan Kolar istaknuo je kako je tužno što smo se doveli do toga da se i na svjetskoj razini moralo reagirati i skrenuti pozornost javnosti na problem napuštenih životinja. – Postoje brojne obitelji koje svoje kuće ljubimce doživljavaju kao članove svoje obitelji te se prema njima tako i ponašaju, no nažalost postoji i druga strana priče, gdje imate neodgovorne pojedince kojim iskoriste ljubav i privrženost životinje koju imaju i nakon toga je ostave na cesti. Upravo zbog toga zahvala medijima koji su došli i koji će ispričati pozitivnu priču koja se provodi ovdje u Skloništu Luč Zagorja i poslati poruku ljudima da ne ostavljaju životinje na javnim mjestima, nezbrinute jer to nije ljudski ni humano, odnosno to je neprihvatljivo – rekao je župan Kolar te dodao kako je Županija ove godine povećala iznos sredstava namijenjen radu Skloništa pa je tako ove godine donirano čak 6,5 tisuća eura više, a pojasnio je i kako se na razini županije provodi i program sterilizacije mačaka. – Nažalost, bez obzira na angažman, jedinice lokalne samouprave još se uvijek nedovoljno uključuju u sterilizaciju pasa, a s obzirom da si to mnogi pojedinci ne mogu financijski priuštiti, mi smo danas dogovorili da ćemo ove godine potpisati još jedan ugovor između Krapinsko – zagorske županije i Luči Zagorja, a kojim ćemo osigurati dodatna sredstva za sterilizaciju pasa. Bit će to još jedan naš doprinos da uredimo taj odnos prema životinjama – pojasnio je župan Kolar. Sklonište raspolaže sa 120 smještajnih mjesta te ima svoja vozila i tehničare za hvatanje i prijevoz napuštenih i izgubljenih životinja. Kako je pojasnio župan, mjesta za zbrinjavanje životinja ima dovoljno te ako uspoređujemo broj stanovnika i broj registriranih životinja, Krapinsko – zagorska županija je u samom vrhu Republike Hrvatske prema smještaju koji ima osiguran za zbrinjavanje napuštenih životinja. Mladen Jemeršić je pak kazao kako je suradnja između Skloništa i Županije jedna lijepa priča te kako se nada da će i u budućnosti ona biti nastavljena. – Nažalost, uz sve lijepe stvari, imamo problema što se tiče zadnjih godina i udomljavanja, što je vezano uz jako veliki broj napuštenih životinja. Mislim da je uzrok tome necijepljenje životinja, a pogotovo ne mikročipiranih životinja, zato mislimo da u budućnosti trebaju jedinice lokalne samouprave što više usmjeriti pažnju na kontrolu mikročipiranja te na kastraciju i sterilizaciju pasa i mačaka – kazao je Jemeršić dodavši kako u sljedećim godinama očekuju da se lokalne samouprave jače uključe i da se pod kontrolom drže te životinje. Potpisivanju ugovara prisustvovao je i načelnik Općine Marije Bistrice Josip Milički na čijem području je azil smješten. – Iako je pokrenuta kampanja da svaka općina ima svoj azil ili da se udruži nekoliko općina, činjenice govore kako je ovo jedini azil na području Krapinsko – zagorske županije. Nažalost, ovaj kapacitet je ograničen i mislim da će se općine an području naše županije morati udružiti i napraviti najmanje još jedan ili dva azila da bi mogli zbrinuti sve napuštene životinje – zaključio je načelnik Milički. jmiklauzic/vzaktualno.hr

Nakon što je SDP-ov Bruno Ister izjavio da se Dom zdravlja Varaždinske županije suočava s ozbiljnim kadrovskim i infrastrukturnim izazovima te najavio vraćanje Opće bolnice Varaždin pod županijsku nadležnost i njezin razvoj u Kliničku bolnicu u suradnji sa Sveučilištem Sjever, iz OBV-a su u petak reagirali konferencijom za novinare. Ravnatelj OBV-a doc. dr. sc. Damir Poljak, mag. soc. geront. istaknuo je kako želi upozoriti na netočne informacije vezane uz bolnicu, kako zbog javnosti, tako i zbog djelatnika bolnice, osvrnuvši se na početku na temu vraćanja OB Varaždin pod nadležnost Varaždinske županije. – Iza nas vidite dva krana koji rade i vjerujem da ti kranovi neće odnijeti bolnicu nigdje drugdje, da će ona ostati ovdje. Ovdje se gradi Centralni operacijski blok u vrijednosti 45 milijuna, a u četvrtak je postavljen kamen temeljac za novu zgradu Zavoda za javno zdravstvo – rekao je Poljak. Podsjetio je da je Opća bolnica Varaždin specifična po tome što djeluje na tri lokacije – u Varaždinu, Novom Marofu i Klenovniku te da je odlukom Vlade Republike Hrvatske 18. prosinca 2013. godine donijeta odluka da se dvije zdravstvene ustanove, a to su Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Bolnica za plućne bolesti Klenovnik, spajaju s 1. siječnja 2014. i da posluju kao jedan pravni subjekt. – Od 2014. do danas to se nije promijenilo, a ono što u svemu tome donosi najviše nejasnoća je stvaranje Nacionalnog palijativnog centra i Nacionalnog respiracijskog centra. Upravo o toj ideji, o realizaciji tih dvaju projekata, župan Anđelko Stričak i ja mnogo smo puta razgovarali na sastancima u Ministarstvu zdravstva, župan i s članovima Vlade Republike Hrvatske te smo došli do toga da danas čekamo potpisivanje ugovora za izvođenje radova. Dakle, 2023. godine napravljeni su glavni i izvedbeni projekti, dobivena je suglasnost Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske da krećemo u te projekte, završene su javne nabave i sada se čeka odluka o potpisivanju tih dvaju ugovora. Naši djelatnici na te dvije lokacije već se žurno pripremaju jer moramo izmjestiti određene odjele da bismo mogli i dalje pružati zadovoljavajuću, kvalitetnu zdravstvenu skrb svim žiteljima – rekao je ravnatelj OB Varaždin te na kraju poručio: – Sve one koji u medijskom prostoru iznose pogrešne informacije, posebice gospodina Istera, pozivam da, ako su mu potrebe točne informacije, dođe u Opću bolnicu Varaždin, da ga upoznamo s tim projektima, kako bi i on, ali i naša javnost i naši pacijenti dobili dobre, točne i kvalitetne podatke. Novinarima se obratila i doc. prim. dr. sc. Spomenke Kiđemet-Piskač, dr. med. spec. neurolog, predsjednica Stručnog vijeća OB Varaždin. – Struka Opće bolnice Varaždin itekako se priprema za sve naše postojeće i nove odjele i kapacitete. Trenutačno su u tijeku 144 odobrene specijalizacije, a jednako tako kontinuirano ulažemo u edukaciju liječnika, ali i drugog zdravstvenog osoblja. Za dva naša odjela pokrenuti su postupci akreditacije u kliničke odjele. Naglašavam da s tim podacima ne smijemo baratati olako jer postoje jasno definirani protokoli i propisi o tome kako neki odjel može postati klinički odjel. Treba imati određeni broj docenata, doktora znanosti i treba, naravno, vremenski odmak da bi se postalo docentom ili doktorom znanosti. U našoj je bolnici sedam docenata i doktora znanosti koji usko surađuju sa Sveučilištem Sjever – uz docenta Alena Pajtaka, tu sam ja kao docentica i naš ravnatelj Damir Poljak – kazala je Kiđemet-Piskač. Naglasila je da se svi oni kao struka kontinuirano educiraju i razvijaju, u što ulažu mnogo truda te dodala da joj je želja razviti znanstvene centre s jasno potrebnim brojem educiranih stručnjaka. Voditelj Odjela za abdominalnu kirurgiju OB Varaždin, doc. dr. sc. Alen Pajtak, dr. med. posebno je naglasio dobru suradnju bolnice i Sveučilišta Sjever. – Unatrag nekoliko godina pokušali smo tu suradnju još i pojačati i napravili smo puno koraka prema tom cilju. Jedan od njih je i osnivanje zdravstvene jedinice, kako bi se dodatno približili Sveučilištu Sjever. U ovim trenucima je u tijeku formiranje dvaju kliničkih odjela u Službi za kirurgiju – Klinički odjel za abdominalnu kirurgiju i Klinički odjel za neurokirurgiju. To je samo dodatan korak koji nam omogućuje bliskiju suradnju te u budućnosti i formiranje Kliničke bolnice u bliskoj suradnji sa Sveučilištem Sjever – izjavio je Pajtak. Jedna od tema konferencije za novinare bila je i situacija u Domu zdravlja Varaždinske županije, a ravnatelj Doma, doc. dr. sc. Jurica Veronek istaknuo je da je u trenutku kada je počeo obnašati dužnost ravnatelja Dom zdravlja imao dug težak 5,5 milijuna kuna. – Danas je dug gotovo saniran, a pritom je u tom razdoblju od tri i pol godine Dom zdravlja Varaždinske županije investirao oko 1.400.000. eura, odnosno 10 milijuna kuna. Problem s primarnom zdravstvenom zaštitom prisutan je u cijeloj Hrvatskoj jer nije nimalo lako i jednostavno privlačiti novi kadar, kada okolne županije i jedinice lokalne samouprave nude pozamašne financijske iznose za privlačenje medicinskog kadra. Ipak, mogu se pohvaliti da smo prije nekoliko dana zaposlili liječnika samo zbog toga što ima dobre i kvalitetne uvjete rada te normalne i kolegijalne međuljudske odnose u instituciji koji su prije tri i pol godine bili značajno narušeni – kazao je Veronek. Dodao je da Dom zdravlja trenutačno ima devet liječnika na specijalističkom usavršavanju te stalne liječnike koji su se prije nekoliko godina vratili sa specijalističkog usavršavanja i rade u Ivancu i Ludbregu kao ginekolozi, radiolozi i pedijatri. – Naša intencija je ne samo privući nove, nego zadržati stare liječnike. Mislim da je to danas izazov, a to uspijevamo tako da stvaramo bolje uvjete, što ćemo činiti i dalje – zaključio je Veronek. vzaktualno.hr

U Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 22. sjednica Skupštine Međimurske županije na kojoj su se glavne točke dnevnog reda odnosile na davanje suglasnosti za početak dogradnji škola ili sportskih dvorana. Budući da je riječ o posljednjoj sjednici u ovom sazivu, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, osvrnuo se na rad Skupštine tijekom četverogodišnjeg mandata te istaknuo važnost političkog dijaloga i korektne suradnje svih aktera. – Tijekom ovog mandata, nastojali smo održati kulturu političkog dijaloga. Iako su se povremeno pojavili različiti stavovi među vijećnicima, nikada nije pređena granica kulturnog ophođenja. Naša suradnja sa županom i upravnim odjelima bila je korektna i učinkovita. Stvorili smo pozitivno ozračje koje je omogućilo svim predloženim programima i projektima dobivanje potpore, što se odrazilo na uspješan razvoj naše županije – izjavio je Glavina. Također je zahvalio međimurskom županu Matiji Posavcu na njegovom dugogodišnjem angažmanu, naglašavajući njegovu predanost i doprinos razvoju Međimurja. – Puno je njegove energije, znanja, volje, radnog i slobodnog vremena ugrađeno u ono što naša županija danas predstavlja, i u Hrvatskoj i van njenih granica. Vjerujem da dijelim želju velikog broja naših građana da župan Matija Posavec taj posao nastavi raditi i dalje. A da sam u pravu, pokazat će i potvrditi nadolazeći izbori. Sretan sam što sam imao rijetku privilegiju da sam cijelo to vrijeme mogao surađivati sa Matijom – rekao je Glavina. Župan Matija Posavec je pak naglasio kako su stigli do kraja puta koji je trajao četiri godine, puta koji označava, kako je rekao, kraj jednog razdoblja, ali isto tako najavljuje početak novog. – Ovaj mandat Skupštine odradio je 22 sjednice, točno koliko i saziv prije toga u četiri godine, i držim da smo rijetko gdje u Hrvatskoj imali takvu političku stabilnost unutra predstavničkog tijeka i u odnosu predstavničkog tijela s izvršnim tijelom. Naravnom na tome najviše zahvaljujem i čestitam predsjedniku skupštine Glavini koji je vodi saziv skupštine vrlo odgovorno, mudro i uspješno. Zahvaljujem svim vjećnicima i vjećnicama, članovima skupštinskih radnih tijela i svim ostalim članovima odbora – kazao je Posavec te dodao kako je u u protekle četiri godine mandata Međimurska županije bila, jest i ostat će najveći investitor u Međimurju. – Broj projekata, količina europskog novca, obavljeni postupci javne nabave dovoljno govore o radu svih županijskih službi i ustanova te tvrtki i poduzeća. Sve izazove, turbulencije i probleme koji su nas zadesili u ovom mandatu riješili smo uspješno. Iza njih smo često izašli iskusni, čvršći i jači. Međimurje kao regija u ovih četiri godine definitivno je išla naprijed. Nije stagnirala i to pokazuju sve brojke i svi pokazatelji u svim segmentima društvenih života, od gospodarskih brojki, broja zaposlenih, izvoza, rast BDP-a, ulaganje u infrastrukturu, ali i onu komponentu podršku prema našim građanima, dakle kroz potporu i podršku – kazao je župan Posavec naglasivši kako se Međimurje pozicioniralo kao regija koja ima potencijala ne samo u Hrvatskoj nego i vani. – Nikada toliko priznanja i nagrada, domaćih i međunarodnih asocijacija i institucija nismo primili, i to ne samo iz jednog područja, nego iz raznih područja, od turizma do gospodarstva, kulturne baštine i prirode, što znači da smo u cijelom tom razdoblju imali jasnu viziju, ispravnu strategiju te kvalitetno postavljene ciljeve koje smo u najvećoj mjeri i ispunili – rekao je Posavec te dodao kako u nasljeđe ostavljaju brzu, učinkovitu i transparentnu javnu upravu te mnogo stečenog iskustva, veliki i težak rad, čiji će rezultati biti vidljivi u drugom mandatu. Prema njegovim riječima, u ovome trenutku, u postupku na početku, na kraju ili pred početkom je 40 kapitalnih projekata koji će biti završeni i koji će se u onom pravom smislu te riječi vidjeti u vremenu koje je pred nama. – U nasljeđe buduće vlasti definitivno ostavljamo 10 završenih, velikih kapitalnih investicija godišnje. I na ovoj sjednici Županijske skupštine imamo točke o suglasnosti za početak projekta dogradnje škola ili sportskih dvorana u Šenkovcu, Strahonincu, Svetom Martinu na Muri, Maloj Subotici, Macincu, zatim energetske obnove u Železnoj Gori i Svetoj Mariji. To su projekti koji imaju ukupnu vrijednost od 36 milijuna eura, s time da je takav sličan iznos već u postupku javne nabave i čekamo izvođače radova. Osim toga uvodimo i pilot projekt geotermalnog sustava grijanja u Osnovnu školu Donji Kraljevec, kao dio europskog prekograničnog projekta, vrijedan 200 tisuća eura – pojasnio je župan Posavec te se osvrnuo i na dodjelu Nagrade “Zrinski” čestitavši od srca svim dobitnicima najviših županijskih nagrada, kao i počasnom građaninu Međimurske županije gospodinu Hoblaju. Za kraj je župan najavio i obilježavanje Dana Međimurske županije i svečanu sjednicu Županijske skupštine koja će se održati 30. travnja. jmiklauzic/vzaktualno.hr

Već 21. godinu zaredom, Udruga za popularizaciju njemačkog jezika u Republici Hrvatskoj „Europski kulturni krug – EKULT“ u suradnji s Osnovnom školom Vidovec i Općinom Vidovec organizira jedinstvenu manifestaciju – Dramske igre na njemačkom jeziku „Theaterspiele“. Ovogodišnje svečano otvorenje održano je u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu, a okupljenima su dobrodošlicu uputili zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, ravnatelj OŠ Vidovec Predrag Mašić i učiteljica njemačkog jezika te glavna inicijatorica ove manifestacije Lea Lesar. Zamjenica Zagorec tom je prilikom u svom govoru istaknula značaj ove manifestacije za popularizaciju njemačkog jezika u regiji. – Dramske igre na njemačkom jeziku iz godine u godinu potvrđuju kako jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i most koji povezuje kulture, potiče razumijevanje i gradi zajedništvo među mladima. Kroz ovakve projekte djeca ne samo da uče jezik, već razvijaju samopouzdanje, timski duh i kreativnost, stječu prijateljstva te otkrivaju ljepotu jezika i kulturnih različitosti. Zahvaljujem svima koji već 21 godinu ustrajno rade na očuvanju i širenju ove ideje, a posebnu zahvalnost i čestitke upućujem idejnoj začetnici, profesorici Lei Lesar, kao i svim odgojiteljima, učiteljima i mentorima koji neumorno rade na odgoju novih generacija mladih ljudi – otvorenih, tolerantnih i obrazovanih – izjavila je Zagorec. Glavna inicijatorica projekta i učiteljica njemačkog jezika Lea Lesar istaknula je kako je ove godine „ Theaterspiele“ okupio preko 900 sudionika – od vrtićke dobi do osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata – iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. – Znanje jezika otvara vrata prema novim svjetovima, a njemački jezik, kao jezik znanosti, gospodarstva i kulture, djeci nudi brojne mogućnosti. Naš je cilj kroz dramske igre potaknuti djecu da se izraze, da se usude govoriti i stvarati na stranom jeziku, ali i da kroz taj proces razvijaju empatiju, razumijevanje i međusobno uvažavanje. Učenje jezika u ranom uzrastu posebno je dragocjeno jer tada djeca najlakše usvajaju izgovor i strukturu jezika, ali i razvijaju pozitivan stav prema različitostima. Dramske igre su odličan primjer kako se obrazovni proces može spojiti s igrom, kreativnošću i međukulturnim učenjem. Ponosna sam što je naša ideja, koja je krenula skromno prije 21 godinu, izrasla u međunarodni projekt prepoznat ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu. To je potvrda da ljubav prema jeziku, ustrajnost i timski rad mogu nadahnuti stotine djece i mladih iz cijele Europe – zaključila je Lesar.   Manifestaciju su podržali Veleposlanstvo Republike Njemačke, Zaklada podunavskih Švaba iz Stuttgarta, Središnji ured za školstvo u inozemstvu pri Ambasadi Njemačke, Grad Varaždin, Varaždinska županija, Općina Vidovec te brojni medijski partneri. vzaktualno.hr