VREMENSKA PROGNOZA Danas promjenjivo oblačno, uz pokoje sunčano razdoblje
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, u petak će biti djelomice, na Jadranu i pretežno sunčano. Uz promjenjivu naoblaku malo kiše ili poneki pljusak mogući su lokalno u unutrašnjosti i na jugu zemlje.
Vjetar slab, ponegdje do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena bura, podno Velebita još tijekom noći i jutra jaka, poslijepodne sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža temperatura većinom od 4 do 9, na Jadranu od 9 do 14. Najviša između 15 i 20 °C, u Gorskoj Hrvatskoj i malo niža.
Biometeorološka prognoza
Biometeorološke prilike neće biti sasvim povoljne. Sunčana razdoblja tijekom dana i mogućnost boravka na otvorenom doprinijet će dobrom raspoloženju i radnom elanu. Ipak, zbog nadolazeće promjene vremena, moguća je pojačana osjetljivost na bolove, pogotovo na mjestima ranijih ozljeda i prijeloma, kod osjetljivijih meteoropata i kroničnih bolesnika.
DHMZ/vzaktualno.hr
„Šuma hrane” posađena i u Ludbregu: „Ništa se neće tretirati kemikalijama”
“Šuma hrane” je permakulturni ekosustav koji pruža organski uzgojenu, kemijski netretiranu hranu ljudima, ali i životinjama.
Kako bi dodatno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju vlažnih staništa u Europskoj Amazoni, regionalna podružnica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria i gradsko komunalno poduzeće Lukom d.o.o. u suradnji s GKP Komunalac iz Koprivnice posadili su prvu “šumu hrane” u Ludbregu.
– Uz rijeku Bednju uz pomoć naših organizacijskih partnera zasadili smo preko 50 vrsta voćaka te aromatično bilje i druge sadnice. Ništa se neće tretirati kemikalijama, a svake godine dodat ćemo nove kulture. Sve se prekriva slamom kako bismo spriječili nastanak korova. U akciji nam pomažu učenici Osnovne škole Ludbreg i Srednje škole Ludbreg što daje dodatan značaj cijelom projektu – rekao je Krešimir Horvat, direktor Lukoma.
“Šuma hrane” je dinamičan ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije – visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke – koji su pažljivo odabrani kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Plodovi i sjemenke voćaka u takvom su ekosustavu istovremeno hrana i za ljude, i za mnoge životinjske vrste.
Na obali rijeke Bednje tako su vrijedne ruke posadile jabuke, kruške, dunje, višnje, šljive, breskve, mušmule, borovnice, aroniju, ogrozd, ribizl, maline, jagode, lavandu, začinsko bilje, jaglace, grah i grašak.
Ovaj koncept daje prioritet bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta, ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače te tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. “Šume hrane” su dizajnirane da budu samoodržive, tj. da se biljke međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida, što čini šumu hrane ekološki prihvatljivijom i održivijom.
Osim što proizvode hranu, “šume hrane” pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, pohranjivanja ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.
vzaktualno.hr/ludbreske-novine.com.hr
Na obali rijeke Bednje tako su vrijedne ruke posadile jabuke, kruške, dunje, višnje, šljive, breskve, mušmule, borovnice, aroniju, ogrozd, ribizl, maline, jagode, lavandu, začinsko bilje, jaglace, grah i grašak.
Ovaj koncept daje prioritet bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta, ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače te tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. “Šume hrane” su dizajnirane da budu samoodržive, tj. da se biljke međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida, što čini šumu hrane ekološki prihvatljivijom i održivijom.
Osim što proizvode hranu, “šume hrane” pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, pohranjivanja ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.
vzaktualno.hr/ludbreske-novine.com.hr 
U Varaždinskom HNK koncert koji se ne propušta – Glasovirski kvartet!
U Velikoj koncertnoj dvorani HNK Varaždin će se u petak, 4. travnja s početkom u 20 sati održati koncert koji se ne propušta, uz četiri međunarodno priznate i nagradama ovjenčane umjetnice.
GLASOVIRSKI KVARTET
MARTINA FILJAK, glasovir
DUNJA BONTEK, violina
MARIJA ANDREJAŠ, viola
MONIKA LESKOVAR, violončelo
Program Slavenska veza:
Dora Pejačević: Kvartet u d-molu za glasovir, violinu, violu i violončelo, op. 25
Antonín Dvořák: Glasovirski kvartet u Es-duru, br. 2, op. 87
Violinistica Dunja Bontek diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila je na Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu. U simfonijskim orkestrima obiju institucija bila je koncertna majstorica. Koncertna majstorica je Varaždinskog komornog orkestra, članica je Human Rights Orchestra te je druga koncertna majstorica u Simfonijskom orkestru Stavanger (Norveška) i zamjenica koncertnog majstora u Zagrebačkoj filharmoniji.
Također zagrebačka diplomantica, violistica Marija Andrejaš, poslijediplomski studij završila je u Norveškoj. Vođa je dionice viola Simfonijskog orkestra HRT-a, surađuje sa Zadarskim komornim orkestrom, norveškim ansamblom 1B1 te je članica Varaždinskog komornog orkestra s kojim nastupa i solistički. Surađuje sa Simfonijskim orkestrom iz Stavangera te je članica međunarodnog orkestra Musicians for Human Rights.
Violončelistica Monika Leskovar u trinaestoj godini postala je najmlađom pobjednicom Međunarodnog natjecanja Čajkovski u Japanu. Diplomirala je i završila poslijediplomski studij u Berlinu. Kao solistica nastupala je s prestižnim svjetskim orkestrima, a održala je i brojne recitale, osobito na međunarodnim festivalima komorne glazbe. Svira na violončelu napuljskog majstora Vincenza Postiglionea iz 1884., koje je dobila na korištenje od grada Zagreba i Zagrebačke filharmonije.
Pijanistica Martina Filjak rođena je u glazbeničkoj obitelji, a već u šestoj godini prvi put javno nastupa. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na bečkom Konzervatoriju i u Hannoveru. Godine 2009. osvojila je Zlatnu medalju i niz posebnih priznanja na renomiranom međunarodnom natjecanju u Clevelandu. Ubrzo je debitirala u Konzerthausu u Berlinu, Musikvereinu u Beču i dvorani Zankel u Carnegie Hallu. Koncertira na najvećim pozornicama, kao solistica i s vrhunskim orkestrima.
Ulaznice po cijeni od 5 eura možete kupiti putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
vzaktualno.hr
Violinistica Dunja Bontek diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila je na Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu. U simfonijskim orkestrima obiju institucija bila je koncertna majstorica. Koncertna majstorica je Varaždinskog komornog orkestra, članica je Human Rights Orchestra te je druga koncertna majstorica u Simfonijskom orkestru Stavanger (Norveška) i zamjenica koncertnog majstora u Zagrebačkoj filharmoniji.
Također zagrebačka diplomantica, violistica Marija Andrejaš, poslijediplomski studij završila je u Norveškoj. Vođa je dionice viola Simfonijskog orkestra HRT-a, surađuje sa Zadarskim komornim orkestrom, norveškim ansamblom 1B1 te je članica Varaždinskog komornog orkestra s kojim nastupa i solistički. Surađuje sa Simfonijskim orkestrom iz Stavangera te je članica međunarodnog orkestra Musicians for Human Rights.
Violončelistica Monika Leskovar u trinaestoj godini postala je najmlađom pobjednicom Međunarodnog natjecanja Čajkovski u Japanu. Diplomirala je i završila poslijediplomski studij u Berlinu. Kao solistica nastupala je s prestižnim svjetskim orkestrima, a održala je i brojne recitale, osobito na međunarodnim festivalima komorne glazbe. Svira na violončelu napuljskog majstora Vincenza Postiglionea iz 1884., koje je dobila na korištenje od grada Zagreba i Zagrebačke filharmonije.
Pijanistica Martina Filjak rođena je u glazbeničkoj obitelji, a već u šestoj godini prvi put javno nastupa. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na bečkom Konzervatoriju i u Hannoveru. Godine 2009. osvojila je Zlatnu medalju i niz posebnih priznanja na renomiranom međunarodnom natjecanju u Clevelandu. Ubrzo je debitirala u Konzerthausu u Berlinu, Musikvereinu u Beču i dvorani Zankel u Carnegie Hallu. Koncertira na najvećim pozornicama, kao solistica i s vrhunskim orkestrima.
Ulaznice po cijeni od 5 eura možete kupiti putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
vzaktualno.hr 
Organizirano obrtništvo u Varaždinu živi već 121 godinu: Obrtnici su čuvari tradicije, ali i nositelji izazovne i zahtjevne sadašnjosti
U hotelu Turist u srijedu, 2. travnja, održana je svečana sjednica Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin na kojoj je obilježen Dan Udruženja i 121. obljetnica organiziranog obrtništva u gradu Varaždinu. Na sjednici su članovima Udruženja dodijeljena i priznanja za dugogodišnji rad u obrtništvu.
– Obrtnici su čuvari tradicije, ali i nositelji izazovne i zahtjevne sadašnjosti. Danas, kao i kroz dugu povijest, obrtnici se susreću s raznim izazovima i prate trendove na tržištu, jednako dobro kao što barataju svojim alatima. Želim vam čestitati na godinama vašeg truda i rada u obrtništvu, želim da imate pune ruke posla, jer znam kako je teško biti svoj gazda, svoj osobni menadžer, vlastiti kreator koji na kraju kreira i hrvatsku ekonomiju – istaknuo je na svečanosti Vladimir Bais, predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, u čijem je članstvu 2.422 obrtnika.
Predsjednik Vladimir Bais naglasio je i kako Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin, organizira priredbe kakve su – Čarobne ruke i Budi In, čime se potiče učenike da se školuju za obrtnička zanimanja, a Udruženje stipendira i 20 učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja.
Vrijedan jubilej varaždinskim obrtnicima čestitao je Igor Šoković, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.
– Varaždinsko udruženje obrtnika najveće je od pet udruženja u sastavu županijske obrtničke komore. Obrtnici su se dokazali i svakodnevno se dokazuju kao vrijedni, radišni ljudi koji se pouzdaju u sebe i svoje ruke, u svoje znanje i vještine. Stoga ustrajte na svojem putu – poručio je predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije i istaknuo kako broj obrtnika u Varaždinskoj županiji već godinama raste brže od hrvatskog prosjeka.
Značaj obrtništva za gospodarstvo Varaždinske županije posebno je istaknula zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.
– Obrtništvo je temelj svakog uspješnog gospodarstva, a upravo obrtnici, oslanjajući se na vlastite vrijedne ruke, znanje i vještine, svakodnevno doprinose jačanju našeg društva i gospodarske stabilnosti. Ponosni smo na snagu i rast obrtništva u Varaždinskoj županiji. Obrtništvo je u uzletu, a upravo ste vi ključ uspjeha našeg poduzetničkog duha. Varaždinska županija kontinuirano ulaže u strukovno obrazovanje jer upravo mladi obrtnici predstavljaju budućnost našeg gospodarstva. Čak 75 posto našeg obrazovnog sustava čini strukovno obrazovanje, a kroz programe modernizacije i suradnje sa zajednicom, Obrtničkom komorom Varaždinske županije i Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin, osiguravamo vrhunske uvjete za razvoj novih generacija obrtnika – istaknula je zamjenica župana i obrtnicima zaželjela puno uspjeha u budućem radu.
Rad i doprinos varaždinskih obrtnika, koji su još od 1904. godine, bili organizirani u Zanatlijskom i pomoćničkom društvu, pohvalio je i zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, ujedno i saborski zastupnik Miroslav Marković.
– Kao dijete roditelja obrtnika znam koliko je izazovno biti obrtnik i opstati na zahtjevnom tržištu. Vi se, zahvaljujući svom znanju, vještinama, marljivosti, upornosti i ustrajnosti uspijevate nositi s mnogim takvim izazovima i snažno doprinosite gospodarstvu i razvoju našeg grada. Pritom imate podršku Grada Varaždina – rekao je zamjenik gradonačelnika i varaždinskim obrtnicima čestitao na vrijednom jubileju.
Na svečanosti kojom je obilježena 121. obljetnica organiziranog obrtništva u Varaždinu, Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin dodijelilo je priznanja obrtnicima za 20, 30, 35, 40 i 50 godina obrtničkog rada, koje su im uručili Vladimir Bais, predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin i Igor Šoković, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.
U ime nagrađenih na priznanjima je zahvalio Zdravko Golub, koji je primio priznanje za 50 godina rada u obrtništvu.
vzaktualno.hr
Vrijedan jubilej varaždinskim obrtnicima čestitao je Igor Šoković, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.
– Varaždinsko udruženje obrtnika najveće je od pet udruženja u sastavu županijske obrtničke komore. Obrtnici su se dokazali i svakodnevno se dokazuju kao vrijedni, radišni ljudi koji se pouzdaju u sebe i svoje ruke, u svoje znanje i vještine. Stoga ustrajte na svojem putu – poručio je predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije i istaknuo kako broj obrtnika u Varaždinskoj županiji već godinama raste brže od hrvatskog prosjeka.
Značaj obrtništva za gospodarstvo Varaždinske županije posebno je istaknula zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.
– Obrtništvo je temelj svakog uspješnog gospodarstva, a upravo obrtnici, oslanjajući se na vlastite vrijedne ruke, znanje i vještine, svakodnevno doprinose jačanju našeg društva i gospodarske stabilnosti. Ponosni smo na snagu i rast obrtništva u Varaždinskoj županiji. Obrtništvo je u uzletu, a upravo ste vi ključ uspjeha našeg poduzetničkog duha. Varaždinska županija kontinuirano ulaže u strukovno obrazovanje jer upravo mladi obrtnici predstavljaju budućnost našeg gospodarstva. Čak 75 posto našeg obrazovnog sustava čini strukovno obrazovanje, a kroz programe modernizacije i suradnje sa zajednicom, Obrtničkom komorom Varaždinske županije i Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin, osiguravamo vrhunske uvjete za razvoj novih generacija obrtnika – istaknula je zamjenica župana i obrtnicima zaželjela puno uspjeha u budućem radu.
Rad i doprinos varaždinskih obrtnika, koji su još od 1904. godine, bili organizirani u Zanatlijskom i pomoćničkom društvu, pohvalio je i zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, ujedno i saborski zastupnik Miroslav Marković.
– Kao dijete roditelja obrtnika znam koliko je izazovno biti obrtnik i opstati na zahtjevnom tržištu. Vi se, zahvaljujući svom znanju, vještinama, marljivosti, upornosti i ustrajnosti uspijevate nositi s mnogim takvim izazovima i snažno doprinosite gospodarstvu i razvoju našeg grada. Pritom imate podršku Grada Varaždina – rekao je zamjenik gradonačelnika i varaždinskim obrtnicima čestitao na vrijednom jubileju.
Na svečanosti kojom je obilježena 121. obljetnica organiziranog obrtništva u Varaždinu, Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin dodijelilo je priznanja obrtnicima za 20, 30, 35, 40 i 50 godina obrtničkog rada, koje su im uručili Vladimir Bais, predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin i Igor Šoković, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije.
U ime nagrađenih na priznanjima je zahvalio Zdravko Golub, koji je primio priznanje za 50 godina rada u obrtništvu.
vzaktualno.hr 
Svečano otvoreni Dani hrvatskih arhitekata u termama Tuhelj
Dani arhitekata 9.0 u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata svečano su otvoreni u Hotelu Well u Termama Tuhelj i traju do 5. travnja.
Na svečanosti otvorenja bio je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, koji je posebno naglasio raznolikost arhitekture u Zagorju te posebno izdvojio nekoliko bisera arhitekture iz različitih vremenskih epoha.
– Nadam se da ćete se ugodno provesti u našoj Zagorskoj bajci na dlani, da ćete proučiti bisere naše arhitekture, ali i probati naše gastronomske specijalitete i probati naša vrhunska vina – poručio je župan Kolar i naglasio da Zagorje jedino u Europi ima zaštićen kompletni meni – puricu, mlince i štrukle.
Sve okupljene na otvorenju konferencije pozdravili su i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Siniša Justić, izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, državna tajnica Dunja Magaš, izaslanik ministrice kulture i medija, državni tajnik Tomislav Petrinec, predsjednica Vijeća arhitekata Europe Ruth Schagemann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina te predsjednik Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.
Na otvorenju je istaknuto kako se Dani arhitekata održavaju u Tuheljskim Toplicama zbog želje za isticanjem potrebe za valoriziranjem postojeće arhitekture. Hotel Well arhitekata Tomislava Vreša i Marina Mikelića, bio je nagrađen nagradom Viktor Kovačić za 2012. godinu.
Također je naglašeno, kako je Medalja Hrvatske komore arhitekata za doprinos kulturi građenja ove godine dodijeljena uredničkom triju Saše Bana, Maroje Mrduljaša i Nevenka Sablić za serijal Betonski spavači. Betonski spavači u jednom od epizoda obrađuju i arhitekturu Kumrovca, posebice Spomen dom arhitekta Berislava Šerbetića i Ivana Filipčića, koji je bio dobitnik Borbine nagrade za najbolje arhitektonsko ostvarenje u bivšoj državi 1974. godine.
vzaktualno.hr
Sve okupljene na otvorenju konferencije pozdravili su i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Siniša Justić, izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, državna tajnica Dunja Magaš, izaslanik ministrice kulture i medija, državni tajnik Tomislav Petrinec, predsjednica Vijeća arhitekata Europe Ruth Schagemann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina te predsjednik Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.
Na otvorenju je istaknuto kako se Dani arhitekata održavaju u Tuheljskim Toplicama zbog želje za isticanjem potrebe za valoriziranjem postojeće arhitekture. Hotel Well arhitekata Tomislava Vreša i Marina Mikelića, bio je nagrađen nagradom Viktor Kovačić za 2012. godinu.
Također je naglašeno, kako je Medalja Hrvatske komore arhitekata za doprinos kulturi građenja ove godine dodijeljena uredničkom triju Saše Bana, Maroje Mrduljaša i Nevenka Sablić za serijal Betonski spavači. Betonski spavači u jednom od epizoda obrađuju i arhitekturu Kumrovca, posebice Spomen dom arhitekta Berislava Šerbetića i Ivana Filipčića, koji je bio dobitnik Borbine nagrade za najbolje arhitektonsko ostvarenje u bivšoj državi 1974. godine.
vzaktualno.hr 
Položen kamen temeljac: Gradit će se nova zgrada Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, vrijedna 18 milijuna eura
Nova investicija u krugu Opće bolnice Varaždin – u četvrtak je položen kamen temeljac za novu zgradu Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Zgrada će biti građevinske bruto površine gotovo 6.400 četvornih metara, bit će izgrađena između zgrada Psihijatrije i stare zgrade Pedijatrije te Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, a u njoj će na jednome mjestu biti smještene sve djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 18.000.000 eura.
Kamen temeljac položili su župan Anđelko Stričak i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Marin Bosilj.
– Prije četiri godine krenuli smo s projektiranjem nove zgrade za javno zdravstvo Varaždinske županije, a u međuvremenu odrađene su sve predradnje da počnemo s njezinom izgradnjom. Trošak izgradnje iznosit će oko 16 milijuna eura i još oko 2 milijuna eura samo opremanje. Govorimo, znači, o investiciji od 18 milijuna eura, ali ako uzmemo u obzir da jedan euro uložen u preventivnu zaštitu, odnosno u preventivu, vraća kod liječenja 7 eura, taj podatak najbolje govori o vrijednosti ove zgrade – rekao je župan.
Istaknuo je kako Opća bolnica Varaždin nikada dosad nije doživjelo više investicija te podsjetio da je 2023. godine otvorena nova zgrada Objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice, vrijednosti oko 11 milijuna eura.
– Krajem te godine započeli smo s izgradnjom Centralnog operacijskog bloka, vrijednosti 45 milijuna eura, a radovi dobro napreduju i najkasnije do jeseni bo građevinski radovi trebali biti završeni, nakon čega će uslijediti opremanje. Očekujemo da ćemo početkom iduće godine moći nazočiti otvaranju zgrade Centralnog operacijskog bloka. S ovom investicijom danas započinje, a potom slijedi izgradnja parkirališta ili garaže. Vjerujem da će te četiri investicije dati daleko kvalitetniju zdravstvenu skrb svim našim građanima, a svim uposlenicima u našim zdravstvenim ustanovama omogućiti daleko bolje uvjete rada. Zgradu možete izgraditi, možete je opremiti, ali prevagu čine ljudi i upravo zbog toga, svaka je investicija dobrodošla – naglasio je Stričak dodajući da se već sada veseli otvorenju nove zgrade za dvije godine.
Istaknimo i da od spomenutih 18 milijuna eura vlastita sredstva Zavoda iznose oko 6,9 milijuna, odnosno 38,33 posto, a dugoročni kredit Zavoda 2,5 milijuna, dok je Varaždinska županija iz proračuna izdvojila 8,6 milijuna eura ili 47,78 posto.
Ravnatelj Marin Bosilj istaknuo je da će današnji dan zasigurno ostati zapisan u povijesti Zavoda velikim slovima, upravo stoga što je ovo najveća investicija od samog osnutka Zavoda, 1993. godine.
– Ne samo da je to naša najveća investicija, nego vjerujem da je to i najveća investicija među svim zavodima u svim županijama u Republici Hrvatskoj. U današnje vrijeme vrlo su rijetke one sredine i ustanove koje uspijevaju kroz financijsko zatvaranje ovakvih investicija ulagati u objekte koji se bave preventivom, a upravo je Zavod za javno zdravstvo taj koji je nositelj svih preventivnih akcija i promicanja zdravlja na području naše županije. Jednim ovakvim ulaganjem dobit ćemo prostorne i tehničke uvjete te najmoderniju opremu koja je već sad na najvišoj razini na području Hrvatske. Tako ćemo stvoriti dodatnu snagu da možemo u budućnosti razvijati preventivne programe i prevenciju na razini Zavoda – rekao je Bosilj.
Zahvalio je županu i Županijskoj skupštini koji su odlučili podržati ovaj projekt od samog početka te odlučili iz županijskog proračuna izdvojiti značajna sredstva za financiranje izgradnje nove zgrade.
– To nije bila laka odluka i rijetko kad se događa da netko tolika sredstva ulaže u objekt koji se bavi prevencijom – naglasio je Bosilj.
Okupljenima se obratila i predsjednica Stručnog vijeća Zavoda i voditeljica Djelatnosti za kliničku mikrobiologiju Iva Košćak.
– Svjedočimo događaju od neprocjenjive vrijednosti koji je pretpostavka za daljnji razvoj Zavoda za javno zdravstvo i koji će omogućiti svim djelatnostima unaprjeđenje rada i podizanje razine kvalitete, a u konačnici i veće zadovoljstvo zdravstvenom skrbi. Posebno zahvaljujem podršci osnivača jer naši napori za novu zgradu, novi prostor traju već gotovo dva desetljeća, a sad smo doživjeli taj trenutak. Zahvaljujemo županu, ali i našem ravnatelju koji je, zajedno s nama, uložio puno truda u izradu projekta, no bez podrške Županije i Uprave sumnjam da bismo mogli doći do ovog važnog događaja – izjavila je Košćak.
Kazala je i da su djelatnici Zavoda sudjelovali u izradi projekta, ovisno o našim potrebama, u skladu sa zahtjevima suvremene medicine koja stvara pretpostavku za daljnji razvoj.
– Ne smijemo zaboraviti ni važnost ljudi jer ljudski resursi i struka su preduvjet, ali da bi se struka mogla izraziti, moramo imati i adekvatan prostor – zaključila je Košćak.
Izvođač radova je tvrtka GIC Gradnja iz Rogaške Slatine iz Slovenije, čija je ponuda kao najpovoljnija izabrana u postupku javne nabave te je s njima potpisan ugovor vrijedan 15.430.438,43 eura.
ak/vzaktualno.hr
Istaknimo i da od spomenutih 18 milijuna eura vlastita sredstva Zavoda iznose oko 6,9 milijuna, odnosno 38,33 posto, a dugoročni kredit Zavoda 2,5 milijuna, dok je Varaždinska županija iz proračuna izdvojila 8,6 milijuna eura ili 47,78 posto.
Ravnatelj Marin Bosilj istaknuo je da će današnji dan zasigurno ostati zapisan u povijesti Zavoda velikim slovima, upravo stoga što je ovo najveća investicija od samog osnutka Zavoda, 1993. godine.
– Ne samo da je to naša najveća investicija, nego vjerujem da je to i najveća investicija među svim zavodima u svim županijama u Republici Hrvatskoj. U današnje vrijeme vrlo su rijetke one sredine i ustanove koje uspijevaju kroz financijsko zatvaranje ovakvih investicija ulagati u objekte koji se bave preventivom, a upravo je Zavod za javno zdravstvo taj koji je nositelj svih preventivnih akcija i promicanja zdravlja na području naše županije. Jednim ovakvim ulaganjem dobit ćemo prostorne i tehničke uvjete te najmoderniju opremu koja je već sad na najvišoj razini na području Hrvatske. Tako ćemo stvoriti dodatnu snagu da možemo u budućnosti razvijati preventivne programe i prevenciju na razini Zavoda – rekao je Bosilj.
Zahvalio je županu i Županijskoj skupštini koji su odlučili podržati ovaj projekt od samog početka te odlučili iz županijskog proračuna izdvojiti značajna sredstva za financiranje izgradnje nove zgrade.
– To nije bila laka odluka i rijetko kad se događa da netko tolika sredstva ulaže u objekt koji se bavi prevencijom – naglasio je Bosilj.
Okupljenima se obratila i predsjednica Stručnog vijeća Zavoda i voditeljica Djelatnosti za kliničku mikrobiologiju Iva Košćak.
– Svjedočimo događaju od neprocjenjive vrijednosti koji je pretpostavka za daljnji razvoj Zavoda za javno zdravstvo i koji će omogućiti svim djelatnostima unaprjeđenje rada i podizanje razine kvalitete, a u konačnici i veće zadovoljstvo zdravstvenom skrbi. Posebno zahvaljujem podršci osnivača jer naši napori za novu zgradu, novi prostor traju već gotovo dva desetljeća, a sad smo doživjeli taj trenutak. Zahvaljujemo županu, ali i našem ravnatelju koji je, zajedno s nama, uložio puno truda u izradu projekta, no bez podrške Županije i Uprave sumnjam da bismo mogli doći do ovog važnog događaja – izjavila je Košćak.
Kazala je i da su djelatnici Zavoda sudjelovali u izradi projekta, ovisno o našim potrebama, u skladu sa zahtjevima suvremene medicine koja stvara pretpostavku za daljnji razvoj.
– Ne smijemo zaboraviti ni važnost ljudi jer ljudski resursi i struka su preduvjet, ali da bi se struka mogla izraziti, moramo imati i adekvatan prostor – zaključila je Košćak.
Izvođač radova je tvrtka GIC Gradnja iz Rogaške Slatine iz Slovenije, čija je ponuda kao najpovoljnija izabrana u postupku javne nabave te je s njima potpisan ugovor vrijedan 15.430.438,43 eura.
ak/vzaktualno.hr 
Međimurska županija predvodnik je ulaganja u kulturu u Hrvatskoj
Međimurska županija u 2023. izdvojila je najviše sredstava za kulturu po stanovniku u Hrvatskoj – 43 posto više nego ostale županije, gotovo 3,5 posto ukupnog proračuna, a sredstva su povećana za 3,6 milijuna eura (+393,5 posto) u odnosu na 2022. godinu.
Najveći ovogodišnji projekt je revitalizacija Feštetićeva kaštela u Pribislavcu, vrijedna 6,6 milijuna eura iz EU fondova, objavio je portal Župan. Kaštel će postati dio mreže interpretacijskih centara, s muzejskim postavom o obitelji Feštetić, autohtonoj kuhinji te lovačkoj tradiciji. Obuhvatit će 2.000 m² prostora, vidikovac i perivoj, a svi prostori bit će dostupni osobama smanjene pokretljivosti. Završetak radova planiran je do kraja godine.
Prema riječima župana Matije Posavca, dvorac Feštetić jedan je od najočuvanijih u sjevernoj Hrvatskoj – pravi biser baštine i zaštićeno kulturno dobro.
– Ta činjenica čini projekt izazovnim i zahtjevnim, no Međimurska županija, sa svojim razvojnim agencijama i ustanovama, već se dokazala u provedbi velikih projekata vezanih uz revitalizaciju. Uređenjem dvorca nastavljamo strategiju Županije usmjerenu očuvanju naših vrijednosti, ali i povećanju turističke atraktivnosti Međimurja – rekao je Posavec.
U planu je i interpretacijski centar u Štrigovi, posvećen svetom Jeronimu, sufinanciran putem Interreg programa Hrvatska – Slovenija. Projekt će privući vjernike, povjesničare i znanstvenike te unaprijediti turističku ponudu Međimurja.
Međimurska županija ove godine podržava 49 kulturnih projekata sa 70.000 eura, dok sa 100.000 eura sufinancira treću fazu uređenja Doma kulture u Svetom Martinu na Muri, donosi Župan.
Obnova Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Međimurca, vrijedna 278.800 eura, završit će do kolovoza 2025. Projekt je sufinanciran s 214.300 eura iz EU fondova, dok preostali iznos osiguravaju županija i Muzej Međimurja.
Od ranije započetih projekata izdvajaju se obnova Staroga grada Čakovca, izgradnja vidikovca na Mađerkinom bregu te Matulov grunt kao kulturni centar.
vzaktualno.hr/zupan.hr
8. Dani okusa varaždinskog kraja: Slavlje tradicije na tanjuru
Varaždinska županija iz godine u godinu sve je prepoznatljivija kao atraktivna turistička destinacija, a njezina bogata enogastronomska ponuda igra važnu ulogu u tom rastu – moglo se čuti prilikom najave manifestacije „8. Dani okusa varaždinskog kraja“, a koja će se u 15 ugostiteljskih objekata nositelja standarda „Okusi tradicije varaždinskoga kraja“ održati od 4. do 13. travnja.
Tijekom manifestacije, ti će restorani kroz posebno osmišljene menije predstaviti bogatstvo okusa i mirisa našega kraja, koristeći isključivo lokalne i autohtone sastojke.
-Drago nam je da početkom proljeća naši restorani ponovno oživljavaju tradicijske okuse i mirise. Cilj nam je sačuvati tradiciju kroz izvorne namirnice, ali i ponuditi gostima moderna kulinarska rješenja inspirirana bogatom gastronomskom baštinom – rekao je direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Goran Mališ nastavivši kako su Dani okusa izvrsna prilika za lokalno stanovništvo i posjetitelje da uživaju u vrhunskim jelima po promotivnim cijenama od 19 i 25 eura za meni od tri slijeda. –Dani okusa nisu samo gastronomska manifestacija – oni su dokaz snage kontinentalnog turizma i uspješnog brendiranja Varaždinske županije kao regije koja njeguje i promiče svoju tradiciju. Projekt koji je krenuo iz Varaždina danas okuplja 11 županijskih turističkih zajednica koje su prepoznale važnost očuvanja i promocije lokalne gastronomije. Posjetitelji će moći uživati u jelima pripremljenima od varaždinskog zelja, ludbreškog hrena, heljde, bučinog ulja i drugih visokokvalitetnih domaćih sastojaka. Dugoročni cilj manifestacije je osigurati da svaki restoran u Varaždinskoj županiji u svojoj ponudi ima barem nekoliko jela baziranih na tradicijskim namirnicama – dodao je Borislav Šimenc, voditelj projekta Okusi hrvatske tradicije.
A da je Varaždinska županija prava riznica zaštićenih proizvoda potvrdila je i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.
-Varaždinska županija je destinacija u kojoj se gastronomija ne samo kuša, već i doživljava. Drago mi je što možemo najaviti manifestaciju koja već osmu godinu zaredom poziva na uživanje u autentičnim gastro doživljajima. Uvjerena sam kako će svaki od restorana svojim posjetiteljima ponuditi jedinstveno putovanje kroz povijest i tradiciju varaždinskog kulinarstva, spajajući provjerene recepture s našim najboljim lokalnim sastojcima – zaključila je zamjenica Zagorec koja je vlasniku restorana Geno, Eugenu Đurđeku, predala oznaku standarda „Okusi tradicije varaždinskoga kraja“ kao znak uključivanja spomenutog ugostiteljskog objekta u ovaj hvalevrijedan projekt.Manifestacija će se održati u restoranima Arabela, August, Bedem, Bernarda, Geno, Grešna pilnica, Hotel Trakošćan, Hotel Varaždin, Šanjek, Verglec, Vila Toplissa, Zlatne gorice, Žmah, Zalogajnici Šanjek i Kavani Grofica Marica.
“Rikićevo proljeće” ponovno u Novom Selu Podravskom uz smijeh, glazbu i dobru hranu
Za sve ljubitelje proljeća, druženja i dobre zabave i ove će se godine u Novom Selu Podravskom održati “Rikićevo proljeće”.
Radi se o manifestaciji posvećenoj hrvatskom glumcu Rikardu Brezeskom, rodom iz Novog Sela Podravskog, koji je ostvario zapažene uloge u Mejašima i Gruntovčanima, te je bio poznati po legendarnom Žnidaršiću u filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.
Na ovogodišnjem “Rikićevom proljeću” koje će se održati u nedjelju, 6. travnja od 14 sati očekuje vas bogati program ispunjen glazbom, glumom i ugodnom atmosferom, a nastupiti će dječji vrtić Mali Bukovec, glumačke skupine te pjevač Ivan Povijač.
Dakako, biti će tu i izvrsna gastro ponuda, jer svako dobro druženje prati dobra hrana i piće. Stoga, uz ritmove glazbe, smijeh i veselje, provedite proljetno poslijepodne u ugodnom društvu.
vzaktualno.hr
Varaždinska policija poziva građane: Predložite nam lokacije za 24-satni nadzor brzine!
Na temelju ROADPOL Plana aktivnosti za 2025. godinu, u srijedu, 9. travnja 2025. godine, od 0 do 24 sata na području država članica održat će se 24-satni pojačani nadzor brzine.
– Vezano uz navedeno, pozivamo građane da do 7. travnja, dostavljaju prijedloge lokacija za 24-satni pojačani nadzor brzine kretanja na području Varaždinske županije, na e-mail adresu: vz.promet@policija.hr – poručuju iz Policijske uprave varaždinske.
vzaktualno.hr