Iza aktualnog gradonačelnika Krapine i saborskog zastupnika Zorana Gregurovića treći je mandat na mjestu prvog čovjeka Krapine. Uoči predstojećih lokalnih izbora, koji će se održati 18. svibnja, u razgovoru s gradonačelnikom osvrnuli smo se na protekle četiri godine te analizirali ključne momente u tom mandatu.

Kada biste u nekoliko rečenica trebali sažeti mandat koji je iza vas, što biste rekli?

Mislim da je Krapina u ove četiri godine “rasla” na svim područjima i da su promjene na bolje u odnosu na 2021. i više nego vidljive. Kad kažem „na svim područjima“, pri tom misli i na ona područja na koja gradska vlast ima direktan utjecaj, ali i na segment poduzetništva i gospodarstva gdje mi kao Grad posredno pomažemo da stvari idu naprijed. Najbolji primjer za to je stanogradnja koja u Krapini doživljava pravi “boom” u posljednje vrijeme. Naime, u protekle četiri godine na području grada je izgrađeno 49 stanova za tržište, a u izgradnji ih je još 111. Dakle, na području grada imat ćemo 160 novih stanova, a još nekoliko investicija je u najavi. To je upravo područje u kojem je naša uloga posredna, ali u koje smo aktivno uključeni u svojim ovlastima. I upravo razvoj tog područja jasno ocrtava daljnji razvoj i rast Krapine u svim njenim segmentima.

Kad već spominjete gospodarstvo i poduzetništvo, koliko ste zadovoljni smjerom u kojem ide krapinsko gospodarstvo?

Prije svega, moramo čestitati vrijednim i marljivim ljudima naše Krapine na velikim uspjesima koje postižu. Otvaranje novih pogona, nova radna mjesta, širenje poslovnih zona – slika su gospodarstva Krapine danas. Ovakav rast našeg gospodarstva spoj su odlučnosti poduzetnika koji kreću u nove poslovne izazove i činjenice da je gradska uprava njima uvijek na usluzi te ih podržava u svakom obliku, napose u infrastrukturnom . Raduje podatak da u Krapini nikada nije bilo više zaposlenih i nikada manje prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Ako uzmemo da je 2013. godine, kad sam postao gradonačelnik, bilo nešto više od 4.000, a prema novim podacima preko 5.600 zaposlenih s prebivalištem na području grada, da je 2013. godine bilo oko 5.400, a sada oko 6.430 zaposlenih kod poslodavaca sa sjedištem na području grada i da je 2013. bilo preko 900 nezaposlenih, dok je sada taj broj manji od 190 nezaposlenih prema evidenciji HZZ-a, onda je svima jasan i vidljiv napredak potkrijepljen egzaktnim brojkama. Evo i sada kada razgovaramo o ovoj temi u Krapini se grade novi pogoni. I mogu s ponosom reći da su u protekle četiri godine nove poslovne prostore sagradile tvrtke Auto Čavelj u Velikoj Vesi, Cipro dogradnja postojeće poslovne hale, Alum promet, Knauf, M.I. Hršak dvije nove hale, Aso Ponos, Alu forma, NTL dogradnja za trgovinu Tedi, Stop shop za novi trgovački centar kao i još dosta drugih, da su sagrađene dvije nove benzinske pumpe AGS i Ina te da su u izgradnji nove hale tvrtke Jedinstvo kao i investicije drugih poslovnih subjekata. U ovom mandatnom razdoblju izdano je uporabnih dozvola za preko 43.000m2 za izgrađene građevine poduzetničke infrastrukture te je izdano dozvola za gradnju za novih oko 8.800m2. Dakle, sve su to potvrde da naše lokalno gospodarstvo ide snažno dalje.

Razvoj gospodarstva, ali i bolji životni standard vezani su uz razvoj komunalne i prometne infrastrukture. Što je na tom području napravljeno u protekle četiri godine?

Ako govorimo o protekle četiri godine, u tom razdoblju završena je II. faza izgradnje brze ceste od Zaboka prema Krapini, dionica od Začretja do Lepajca te je započeta realizacija III. faze od Lepajca do naplatnih kućica, odnosno ulaska na autocestu u Krapini. Uskoro nam slijedi završetak te faze. U Krapini kod OŠ Ljudevit Gaj izgrađen je rotor kao i u Velikoj Vesi kod tzv. „Ruke“ a veliki broj ulica odnosno cesta je nanovo uređen. Pred nama su i veliki projekti uređenje nadvožnjaka na zagorskoj magistrali iznad Zagrebačke banke za što je proveden postupak javne nabave te odabran izvođač. Te investicije rezultat su jako dobre suradnje s resornim ministarstvom i Hrvatskim cestama. Kreće se i u rekonstrukciju državne ceste D74 Žutnica-Gorjak. Osim u cestovnom prometu, svakako treba spomenuti i investicije u željezničkom prometu, kao što je rekonstrukcija pruge Zabok-Krapina, čiju važnost prepoznaju mnogi naši sugrađani koji koriste vlak kao prijevozno sredstvo. Dolazak novih vlakova sigurno će motivirati mnoge da ponovo koriste željeznicu kao jedan od najboljih načina putovanja. Važno je spomenuti da je u obnovi i kolodvorska zgrada. Osim prometnih projekata, tu su i projekti poput izgradnje nogometnog igrališta s umjetnom travom te izmještanje ceste kroz ŠRC Podgora, uređenje Perivoja Janka Draškovića gdje je i spomen obilježje našim braniteljima, projekt izgradnje širokopojasnog interneta tj. optike i još mnogi drugi.

U samom centru Krapine često smo svjedoci prometnim gužvama. Prije nekoliko godina na raskrižju, odnosno pružnom prijelazu kod Porezne uprave, postavljen je semafor. Je li to najbolje rješenje?

Na tom dijelu prvi i osnovni zadatak bio je napraviti sve moguće kako bi se povećala sigurnost svih sudionika u prometu. Studije koje su izradile ustanove koje se time bave došle su do zaključka kako je u ovom trenutku to najbolje rješenje s aspekta sigurnosti. Moram naglasiti da se tu radi o državnoj cesti i prijelazu preko željezničke pruge. Svjestan sam toga, kao i moji sugrađani, da se tamo stvaraju kolone, ali ponavljam, ovdje je prioritet bila sigurnost svih. Svi se još sjećamo naleta vlaka na kamion s kemikalijama na tom dijelu kao i stradavanja ljudi u osobnom automobilu. Nakon toga su državne institucije, budući da se radi o državnoj cesti, napravile potrebne analize i studije te donijele odluku da se promet na tom dijelu regulira postavljanjem semafora. Svjestan sam nedostataka rješenja koje nije izradio Grad, ali tražimo da se postojeće rješenje na tom raskrižju poboljša. Konačno rješenje je svakako izmještanje državne ceste D 206 što je jedan opsežan projekt. Izgradnjom nove trase državne ceste od gospodarske zone do naselja Tkalci, uz naselje Šabac, u duljini od oko 2,5 km, razdvojio bi se lokalni i tranzitni promet i povećala cjelokupna prometna sigurnost. Ugovorena je izrada novelacije Studije utjecaja na okoliš te izrada idejnih i glavnih projekata s ishođenjem lokacijske i građevinske dozvole od strane Hrvatskih cesta. Ishođeno je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te Potvrda o usklađenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom. Studija o utjecaju na okoliš je izrađena te je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Trenutačno je u tijeku izrada idejnih projekata.

Nedavno ste najavili gradski prijevoz u Krapini. Možete li reći nešto više o tome?

Da, radimo na uvođenju mreže autobusnog prijevoza te sredinom sljedeće godine na ceste na području grada Krapine stižu dva nova električna autobusa, koja će biti u funkciji za naše sugrađane u vidu besplatnog gradskog i prigradskog prijevoza. Time bi povezali naša vanjska naselja s centrom grada. Činjenica je da naša naselja, osobito u vanjskim mjesnim odborima poput, primjerice, Škaričevog, Vidovca, Lepajaca, Donje Šemnice i drugih, imaju slabu povezanost s centrom. Nažalost, nemaju svi automobile ili druge mogućnosti prijevoza ako trebaju doći liječniku, do ljekarne, u trgovinu ili trebaju nešto drugo obaviti. Pogotovo mnogi naši stariji sugrađani. Projekt je vrijedan 770.000 eura. Za nabavu dva mala autobusa odobreno je 570 tisuća eura te za postavljanje punionica dodatnih 200 tisuća eura. Sredstva za to osigurana su iz fondova Europske unije. Taj prijevoz neće biti konkurencija nikome jer to neće biti niti školski prijevoz, niti međumjesni prijevoz. To će biti isključivo, kako mu i sam naziv govori, gradski prijevoz koji će povezivati naselja s područja grada s centrom Krapine.

Osim prometne, za daljnji razvoj Krapine i kvalitete života važna je i komunalna infrastruktura. Kakva je situacija s projektom Aglomeracije?

Kroz proteklih nekoliko godina napravili smo značajne iskorake kroz rekonstrukciju vodoopskrbne mreže, ali i odvodnje u pojedinim dijelovima grada. Mogu slobodno reći da se povećao broj korisnika na javnoj vodoopskrbi kao i potrošnja vode što nam u perspektivi osigurava određenu samostalnost u upravljanju vodovodom. Što se tiče Aglomeracije, sve ono što je bilo potrebno s naše strane je i učinjeno u pripremi dokumentacije i izradi projekta, odnosno, obavljeni su svi poslovi u tom dijelu. Dobra je stvar što smo po tom projektu visoko na indikativnoj listi što nam daje za pravo da očekujemo i početak realizacije tog projekta. Vezano uz taj projekt treba još jednom istaknuti da se radi o sredstvima Europske unije koji se preko Hrvatskih voda ulažu u projekte aglomeracije i tako je po cijeloj Hrvatskoj. Sama situacija da se radi o sredstvima iz Europske unije ukazuje da na osiguranje sredstava, koja nisu mala, utječe veliki broj drugih parametara. Dobar dio prve polovice mandata obilježila je COVID kriza, nešto s čime se svijet već dugo vremena nije susreo. Nažalost, Hrvatska se borila i s posljedicama dva velika potresa u Zagrebu i na Banovini. Sve to utjecalo je da se sredstva iz Europske unije u određenom trenutku usmjere na nešto drugo. Tu je primjer Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gdje su samo u Hrvatskoj milijarde eura uložene u obnovu od potresa. Samim time došlo je do manjka sredstava za neke druge projekte. No, dobra je vijest da smo mi u potpunosti spremni za projekt Aglomeracije i kada se sredstva na nacionalnoj razini s razine EU-a osiguraju, mi krećemo.

Kad već spominjete EU sredstva, upravo su projekti financirani iz EU fondova u fokusu gradova i općina. Kako Grad Krapina stoji po tom pitanju?

Generalno mogu reći da sam zadovoljan na koji način koristimo sredstva s EU razine. Ne radi se ovdje samo o velikim projektima, već su tu i pitanju i manji projekti koji možda nisu toliko financijski “jaki” da bi dobili pažnju javnosti, ali zasigurno puno znače za naše sugrađane. Samo da spomenem gradnju novog vrtića koja se preko resornog ministarstva sufinancira europskim novcem. Tu je i spomenuti ITU mehanizam zahvaljujući kojem ćemo urediti naš središnji gradski park, ali i izgraditi sportski centar u Podgori. Također, priprema se dokumentacija za izgradnju nove škole OŠ Ljudevit Gaj te dogradnju OŠ Augusta Cesarca. Vezano za OŠ Augusta Cesarca moram naglasiti da uskoro kreće i projekt energetske obnove vrijedan oko 2 milijuna eura. Kao što sam i rekao, tu je i veliki broj manjih projekata.

Postoji i određen broj projekata koji za sada ipak nisu dobili “zeleno svjetlo”…

Nažalost da, ali tu su u pitanju određene stvari na koje mi nemamo utjecaj. Što se tiče Kneippove zgrade izrađene su sve potrebne studije. No, svi oni nepredviđeni događaji na koje nitko nije računao, poput potresa, utjecali su na realizaciju ovog projekta. Resorno ministarstvo zbog svih događanja nakon potresa, gdje je došlo do obnove velikog broja objekata u kulturi, prolongiralo je naš projekt obnove i revitalizacije Kneippove zgrade. Bez obzira na to, kada se ostvare uvjeti, mi smo spremni za realizaciju spomenutog projekta. Što se tiče projekta “Crna kraljica”, prva faza je prijavljena na natječaj gdje smo ostvarili 44 od 47 mogućih bodova. Tri boda izgubljena su na parametre na koje mi nismo mogli utjecati poput toga da nismo pod zaštitom UNESCO-a, nismo potpomognuto ili brdsko planinsko područje, a ne ide nam u prilog niti indeks razvijenosti. Sam projekt ušao je u Razvojni sporazum „Sjever“ Vlade RH-a kao strateški projekt i preko Sporazuma „Sjever“ očekujemo njegovo cjelovito rješenje.

Jedan od najvećih izazova lokalne vlasti, ne samo grada Krapine već i mnogih drugih, je kako zadržati mlade ljude, mlade obitelji u svom mjestu. Kako ste odgovorili na taj izazov?

Već ranije smo govorili o tome da stanogradnja u Krapini ima svoj procvat u proteklih nekoliko godina. No, kako bi u sklopu svojih mogućnosti mladima olakšali kupnju prve nekretnine, donijeli smo niz mjera pomoći preko bespovratnih sredstava koje provodimo već godinama. Na te mjere prijavilo se na desetke mladih obitelji kojima smo olakšali kupnju kuće, odnosno, stana ili pak sufinancirali plaćanje podstanarstva. Također, izgradnjom novog vrtića za sve mlade obitelji osiguravamo uvjete da njihovi najmlađi imaju adekvatnu pedagošku skrb kada su oni na poslu. Tu je i niz mjera kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko razdoblje gdje mladima stvaramo vrlo dobre uvjete stjecanja znanja, a roditeljima olakšavamo troškove školovanja. U konačnici, tu su i stipendije za srednjoškolce i studente. Sve to niz je demografskih mjera kojima je konačni cilj da naši mladi ostanu u Krapini.

A koji su značajniji projekti u pripremi?

Postoji niz projekata koji su u realizaciji ili pred završetkom. Tu bi možda još spomenuo uređenje gradskog groblja kao i novouređene mrtvačnice, koja je pred završetkom, te značajne radove na komunalnoj i cestovnoj infrastrukturi, uređenje dječjih igrališta te niz drugih. Svakako jedan od značajnijih projekata u vremenu koje je pred nama je izgradnja novog vatrogasnog centra. Za navedeno smo već riješili veći dio imovinsko pravnih odnosa. Ostalo je još nekoliko čestica u vlasništvu RH koje bi trebali dobiti te su pokrenuti postupci i za to. U međuvremenu je izrađen idejni projekt te je dobivena suglasnost Krapinsko – zagorske županije kako bismo mogli pokrenuti postupak izdavanja lokacijske dozvole te nakon toga krenuti s izradom glavnog projekta, za što smo osigurali sredstva u proračunu. Također, u planu je i izgradnja Veteranskog centra u Krapini u suradnji s Ministarstvom branitelja. Tu moram naglasiti da u javnosti kola dosta pogrešnih informacija. Naime, Veteranski centar projektira se u razini hotela s četiri zvjezdice te će raspolagati sa 70 smještajnih jedinica s ukupno 140 kreveta. Sobe su projektirane većinom kao dvokrevetne, svaka s pretprostorom, svojim sanitarijama i vanjskim prostorom – loggiama. Također, imat će i niz pratećih sadržaja, prostore za vježbu i sport u vidu bazena koji će se moći koristiti i za školu plivanja za naše najmlađe sugrađane, imat će teretane, dvorane za korektivnu gimnastiku, kuhinju, blagovaonicu, caffe bar, konferencijsku dvoranu, prostor za gostujuće izložbe, krovnu terasu na prvom katu i loggie uz prostor dnevnog boravka na prvom i drugom katu. Osim vanjskih parkirnih mjesta predviđena je i podzemna garaža s 98 parkirališnih mjesta. Uz sve to, priprema se još velik broj projekata, ali o tome ćemo više u programu pred izbore.

I za kraj, u ovom gradonačelničkom mandatu postali ste saborski zastupnik u prošlom i aktualnom sazivu. Kako usklađujete vaše obveze gradonačelnika i saborskog zastupnika?

Mojim odlaskom u Hrvatski sabor niti moj angažman kao gradonačelnika, niti moje gradonačelničke aktivnosti nisu se smanjile nego upravo suprotno, povećale su se. Naravno da, osim obveznog dolaska na saborske rasprave kao i u radu saborskih odbora, dobar dio vremena u Zagrebu kao gradonačelnik otvaram vrata institucija i ministarstava kako bi što više projekata i sredstava s nacionalne razine doveo u Krapinu. Kada se vratim u Krapinu, očekuju me sve obveze koje gradonačelnička dužnost donosi. No, zahvaljujući i mom vrijednom timu, ali i mom dodatnom radu, sve se stigne. Kada se vide rezultati našeg rada u Krapini, zadovoljstvo u potpunosti zamjenjuje manjak slobodnog vremena. Također, činjenicom da osobni dohodak primam kao saborski zastupnik, iznos za moju gradonačelničku plaću ostaje u gradskom proračunu i ta se sredstava mogu koristiti u druge svrhe. Vjerujem da su sugrađani prepoznali trud i želju za napretkom grada te da će mi dati povjerenje da vodim grad i u vremenu pred nama.