Riječ je o iznimno važnom projektu, vrijednom oko 17,6 milijuna eura koji će uvelike povećati atraktivnost ove turističke destinacije i dodatno povećati mogućnost cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma, a specijalna bolnica će osim natkrivenog bazena i hotela dobiti i druge moderne i atraktivne sadržaje, od wellness i spa centra, kafića i soba. Ravnateljica bolnice Zorica Capar rekla je kako ovaj posjet ministra Glavine smatraju snažnom podrškom razvoju stubičkog kraja, njihove bolnice i snažnom podrškom na nacionalnoj razini. – Riječ je o dogradnji novog lječilišnog hotela i natkrivanja vanjskog bazena Specijalne bolnice Stubičke Toplice. Godina 1776. koju nosimo na amblemu naše ustanove je dokaz 250 godina neprekinute tradicije, bavljenja lječilišnim turizmom i želimo da se povijest spoji s održivim razvojem, s pametnim ulaganjima i razmišljanjem te pametnom vizijom kako razvijati projekt. Od iznimne nam je važnosti razvijati kvalitetnu uslugu smještaja, bolje uvjete pacijentima, ne nužno onih pacijenata koji trebaju rehabilitaciju, već i onih koji će u Stubičke Toplice dolaziti iz preventivnih razloga i u sustavu gosta i odmora – istaknula je Capar. Dodala je kako su vrlo ponosni što se radi i novi wellness centar i natkriveni bazen koji će za razliku od dosadašnjeg perioda, kada se mogao koristili samo u ljetnim mjesecima, sada biti na raspolaganju njihovim korisnicima i tijekom zime, odnosno bit će u funkciji svih 365 dana u godini. – Bez snažne podrške našeg osnivača – Krapinsko-zagorske županije, ne bi bilo svih ovih razvojnih projekata, a zahvaljujem i Ministarstvu turizma i sporta – završila je ravnateljica bolnice Capar. Župan Željko Kolar kazao je kako su ovaj obilazak s ministrom dogovorili na sastanku Razvojnog sporazuma Sjever koji se nedavno održao u Tuheljskim Toplicama i zahvalio Vladi Republike Hrvatske, ministru Glavini, ali i bivšoj ministrici Brnjac na ovom natječaju koji je ubrzao provedbu ovog projekta. – Mi smo ovo zamislili 2019. godine u pet faza. Prva faza je bila izgradnja vanjskog bazena koji nije bio natkriven, njega smo otvorili u svibnju 2021. godine i mi bi nakon toga vjerojatno krenuli s kreditnom linijom i sve ostale faze bi vjerojatno završili negdje 2030. i 2032. godine. S ovim natječajem i ovim bespovratnim sredstvima s preko 90 posto, mi smo zapravo omogućili ubrzavanje ovog procesa te realizaciju projekta i u lipnju ove godine ćemo biti gotovi s radovima, dobit ćemo novi hotel s četiri zvjezdice, 36 soba, dva apartmana, novu kuhinju, novi restoran, barove, novi wellness i spa, i to će dignuti konkurentnost samih Stubičkih Toplica kao lječilišta, ali i općine kao destinacije i čitave Krapinsko-zagorske županije – naglasio je Kolar. Župan je poručio kako imamo znanje naših ljudi, tradiciju i sada nam je trebala financijska pomoć, jedna nova investicija i ulaganje u nove smještene kapacitete i dizanje standarda. – S ovom investicijom ćemo to i postići te nakon novih investicija u Krapinskim Toplicama, koje isto tako u tijeku, ostaje nam energetska obnova Hotela Toplice, koja će biti investicija od 6 milijuna eura i nju ćemo prijaviti u travnju na natječaj, time bi zaokružili jedan proces – napomenuo je župan Kolar. Dodao je kako će se ovdje u Stubičkim Toplicama urediti i novo parkiralište, a iza ovog natkrivenog bazena doći će još dva manja bazena, ali to će se raditi u 2028. ili 2029. godini. Ministru Tončiju Glavini je drago što je prisustvovao obilasku ovog, novog projekta koji će sigurno biti dodana vrijednost hrvatskog kontinentalnog turizma. – Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta su sufinancirali ovaj objekt, u iznosi od oko 16,5 milijuna eura, s ciljem razvoja zdravstvenog  turizma, kao jednog od prioriteta. Ovo je sastavni dio, jednog od projekata, velike investicijske mreže koju provodimo u hrvatski turizam, u iznosu od nekih 350 milijuna eura, a samo u lječilišni, odnosno zdravstveni turizam na kontinentu, ulažemo preko 130 milijuna eura – istaknuo ne ministar Glavina.   Naglasio je kako u Krapinsko-zagorskoj županiji sufinancirali projekte koji su dominantni, a to su upravo Stubičke Toplice i Tuheljske Toplice koje su već otvoriti i sufinancirali ih sa 6,5 milijuna eura. – Na području pet županija sjevera sufinanciramo 18 projekata u iznosu od preko 130 milijuna eura. To vam samo govori koliko su važne ove investicije za transformaciju hrvatskog turizma koju trenutno provodimo, za razvoj cjelogodišnjeg turizma i za ravnomjerniju distribuciju turizma kroz vremensko i prostorno područje. Jako smo zadovoljni da radovi teku dobro i vjerujem da ćemo otprilike negdje polovicom ove godine imati i svečano otvorenje ovog jako snažnog projekta i ovih toplica, ali istodobno i svih ovih drugih projekata koje financiramo iz istog ovog paketa Nacionalnog plana za oporavak i otpornost – kazao je Glavina. Dodao je kako će i u budućim investicijskim planovima, u novom višegodišnjem financijskom okviru, svakako voditi računa da projekte zdravstvenog turizma stavljaju kao jedan od prioriteta. – Zdravstveni turizam je jedan od turističkih proizvoda koji nema vremensku komponentu, doslovno je cjelogodišnji turistički proizvod i upravo ova investicija koju sada provodimo u zdravstveni turizam i u kontinent će Hrvatskoj garantirati da bude ono što želimo biti, prepoznati kao jedna od najkvalitetnijih i najodrživijih destinacija u svijetu jer imamo jako puno za ponuditi. Naša turistička ponuda diljem Hrvatske je uistinu jako bogata, od obale koja je najrazvijenija, ali posebno kontinenta koji tek sada hvata veliki zamah i zahvaljujući ovim investicijama stvorit će se preduvjeti u kojima nakon 2026. godine, kada se većina ovih projekata završi, ništa u Hrvatskoj i u kontinentalnom turizmu više neće biti isto – završio je ministar Tonči Glavina. Načelnik Stubičkih Toplica Josip Beljak kazao je kako se uistinu vidi veliki napredak, od njihovog zadnjeg posjeta gradilištu i čestitao je svima koji sudjeluju u ovom procesu, od radnika, izvođača, Županije, do Zagorske razvojne agencije i svih ostalih. – Svaka čast na viziji i jednoj snažnoj podršci razvoju zdravstvenog turizma koji je u Stubičkim Toplicama već poznat više od 100 godina i koji ima jednu tradiciju. No nije dosta samo tradicija, treba biti u korak s vremenom, treba pratiti sve one tehnologije s kojima živimo, tako da je ovo jedan lijepi primjer svega toga i nadam se da će u budućnosti koristiti svim našim stanovnicima, svim stanovnicima Lijepe naše, a i šire. Naši zaposlenici, specijalne bolnice su jedan vrlo važan kotačić u svemu tome i imat će priliku raditi sa najsuvremenijom opremom, a naši školarci će ovdje imati priliku i mogućnost prakse u najmodernijim uvjetima te tako steći dodatna znanja kako bi bili spremni za tržište rada – komentirao je Beljak. Čast mu je i zadovoljstvo, kao načelniku Općine zbog ovog značajnog projekta, ali i jer su ovdje i domaći izvođači radova, kao na i njihovom drugom velikom projektu, a to je izgradnja Osnovne škole Vladimir Bosnar i izgradnja školske sportske dvorane, čiji su osnivač, a vrijednost projekta je oko 6 milijuna eura. – Kad se sve to skupa zbroji to je više od 23 milijuna eura ulaganja kroz ove dvije godine, što su povijesne brojke i nadam se da ćemo sve to skupa uspjeti završiti u roku. Također, želim da se nađemo ovdje za par mjeseci na otvorenju ovog prekrasnog zdanja – zaključio je Beljak.   ibelošević/vzaktualno.hr

Epilepsija je među najčešćim, ali i najviše stigmatiziranim neurološkim stanjima današnjice. Više od 50 milijuna ljudi u svijetu svakodnevno živi s ovom dijagnozom, a u Hrvatskoj ih je oko 40.000. Iako epilepsija i dalje nosi brojne predrasude, stručnjaci poručuju da uz pravodobnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje većina oboljelih može voditi ispunjen, aktivan i kvalitetan život. Upravo o izazovima, mogućnostima i kvaliteti života osoba s epilepsijom govorilo se na Simpoziju „Živjeti s epilepsijom”, održanom u Županijskoj palači povodom Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije. Predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju Ana Sruk istaknula je kako se Udruga, zajedno sa stručnim društvima i drugim udrugama u ovom području, zalaže za dostupnu, cjelovitu i individualno prilagođenu skrb za osobe s epilepsijom, u skladu sa stvarnim potrebama svakog pojedinca. Naglasila je da je cilj obilježavanja ovih dana podizanje svijesti o epilepsiji, razbijanje stigme i netočnih uvjerenja te educiranje javnosti o pravilnom pružanju prve pomoći osobama koje dožive epileptički napadaj. – Postoje oblici koji se očituju blagim i rijetkim napadajima te gotovo ne utječu na kvalitetu života, ali i složeni, rijetki oblici kod kojih napadaji duboko zadiru u funkcioniranje pojedinca i njegove obitelji. Upravo zato važno je svaku osobu sagledati individualno i pružiti joj podršku temeljenu na znanju, bez predrasuda i nerazumijevanja. Iako vjerujemo da su naše kampanje, koje provodimo već više od deset godina, doprinijele većoj informiranosti javnosti, u Savjetovalište Hrvatske udruge za epilepsiju i dalje se često javljaju osobe koje su doživjele stigmatizaciju. Najčešće se ona pojavljuje na radnom mjestu – osobe s epilepsijom mogu izgubiti posao ili im se on unaprijed uskraćuje, iako za to ne postoje ni zdravstveni ni pravni razlozi. Stigma je prisutna u svim segmentima života – od upisa u vrtiće, školovanja i izbora fakulteta do partnerskih i drugih odnosa – i upravo na tome moramo sustavno raditi kako bi se ona što više smanjila – rekla je Ana Sruk. Predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije Spomenka Kiđemet Piskač istaknula je kako na području Varaždinske županije živi oko 2.000 osoba s epilepsijom koje se liječe na Odjelu za neurologiju OB Varaždin, dok se o djeci s epilepsijom skrbi na Odjelu za pedijatriju, uz podršku neuropedijatara. Naglasila je da se epilepsija može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi – od najranije do najstarije – te da je riječ o bolesti koju karakteriziraju napadaji različite kliničke slike, ovisno o uzroku. – Oko 70 posto slučajeva epilepsija može se uspješno kontrolirati lijekovima, što osobama omogućuje normalno uključivanje u svakodnevni život. Međutim, razlog zbog kojeg smo danas ovdje, kao i ono na čemu kontinuirano rade Hrvatska udruga za epilepsiju, Liga protiv epilepsije i Hrvatsko neurološko društvo, jest činjenica da je epilepsija i dalje značajno stigmatizirana bolest. Naš je cilj podići svijest javnosti da se epilepsija može liječiti te da osobe s epilepsijom mogu kvalitetno funkcionirati u obitelji, obrazovanju i na radnom mjestu. Upravo zato zahvaljujem kolegama iz Zagreba, iz neuroloških i neuropedijatrijskih udruga, koji su nas zamolili da kao Savjet za zdravlje Varaždinske županije sudjelujemo u organizaciji ovakvog događaja u našoj županiji – rekla je Kiđemet-Piskač. Jedna od osoba koja živi s epilepsijom je i Magdalena Kapljić iz Gornjeg Ladanja, kojoj je epilepsija dijagnosticirana u dobi od tri godine. – U početku sam imala napadaje i nije se znalo je li riječ baš o epilepsiji. Na kraju je postavljena dijagnoza, a kao dijete uzimala sam više različitih lijekova dok se nije pronašla terapija koja mi odgovara. Danas sam na toj terapiji i dobro funkcioniram. Život s epilepsijom, u mom slučaju, ne razlikuje se puno od života drugih ljudi. Naravno, postoje određena ograničenja, ali ona mi ne onemogućuju normalan i kvalitetan život. Iako se osobno nisam susretala sa stigmatizacijom, smatram da je važno da se javnost više informira o epilepsiji, kao i o drugim bolestima – posebno o tome kako pomoći osobi ako dođe do epileptičkog napadaja – poručila je Magdalena Kapljić. Osim predavanja održanog u Županijskoj palači, članovi organizacijskog tima tijekom dana posjetili su i učenike osnovnih i srednjih škola na području grada Varaždina, s ciljem edukacije o epilepsiji i pravilnom pružanju prve pomoći, ali i razvijanju empatije kod mladih. – Važno je naglasiti da u Hrvatskoj s epilepsijom živi više od 40.000 ljudi, pri čemu velik dio oboljelih čine djeca i osobe starije životne dobi. Učenike smo učili deset osnovnih koraka prve pomoći kod epileptičkog napadaja – kako pomoći osobi, spriječiti dodatne ozljede i pravilno reagirati u takvim situacijama. Osim fizičke ozljede, svaki napadaj nosi i emocionalnu traumu, osobito ako se dogodi u javnosti. Najgore što se tada može dogoditi jest da netko snima napadaj mobitelom i takvu snimku dijeli na društvenim mrežama. Želimo prenijeti poruku da osobe s epilepsijom, ako je bolest dobro kontrolirana, nemaju značajna ograničenja u svakodnevnom životu. Uz pravilno postavljenu dijagnozu i odgovarajuću terapiju, čak 70 posto oboljelih već s prvim lijekom može živjeti punim plućima – baviti se sportom, školovati se, studirati, raditi, imati obitelj i djecu, pri čemu epilepsija ne mora biti nasljedna – poručila je tajnica Hrvatskog društva za dječju neurologiju Matilda Kovač Šižgorić, subspecijalist pedijatrijske neurologije. Zahvalu Savjetu za zdravlje Varaždinske županije, kao i svima uključenima u organizaciju događanja, uputio je i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. – U suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama, Savjet za zdravlje Varaždinske županije provodi brojne aktivnosti usmjerene na prevenciju, edukaciju i unapređenje zdravlja građana, ali i na pružanje podrške oboljelima i članovima njihovih obitelji, kako bi znali da u suočavanju s bolešću nisu sami. Jedna od takvih aktivnosti upravo je i ovaj Simpozij, čiji je cilj edukacija javnosti, razbijanje predrasuda i stigme povezane s epilepsijom te promicanje razumijevanja i empatije prema osobama koje s tom bolešću žive. Zahvaljujem svim institucijama, stručnjacima, udrugama i pojedincima koji su svojim znanjem i iskustvom omogućili održavanje ovog događanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvarati sredinu koja brine o zdravlju i dobrobiti svih građana – poručio je župan Stričak. Pozdravne riječi okupljenima uputili su i prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever Marijana Neuberg te potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Josip Garić. Događaj su organizirali Savjet za zdravlje Varaždinske županije, Sveučilište Sjever i Opća bolnica Varaždin, u suradnji s Hrvatskom udrugom za epilepsiju, Hrvatskom ligom protiv epilepsije, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju – pridruženim ERN EpiCARE centrom, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za preoperativnu obradu bolesnika s epilepsijom, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za epilepsije i konvulzivne bolesti razvojne dobi, Hrvatskim društvom za dječju neurologiju HLZ-a, Hrvatskim društvom za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ-a, Odjelom za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice – pridruženim ERN EpiCARE centrom te udrugom Dravet sindrom Hrvatska. Pokroviteljstvo nad manifestacijom preuzeli su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Varaždinska županija i Grad Varaždin. vzaktualno.hr  

„Prava umjetnost je jedna od najmoćnijih sila u usponu čovječanstva, a onaj tko je učini dostupnom što većem broju ljudi je dobročinitelj čovječanstva.“ Zoltán Kodály Vođena upravo ovom mišlju, Glazbena škola u Varaždinu uspješno je realizirala Erasmus+ mobilnost na Bartók Béla konzervatoriju u Budimpešti, posvećenu upoznavanju Kodályjeve metode glazbenog obrazovanja – pedagoškog pristupa po kojem je mađarski glazbeni obrazovni sustav prepoznat i cijenjen diljem svijeta. Zoltán Kodály, jedan od najznačajnijih mađarskih skladatelja i glazbenih pedagoga, utemeljio je metodu koja se temelji na uvjerenju da glazba pripada svima te da je pjevanje najprirodniji i najučinkovitiji temelj za glazbeno učenje. Upravo su ti principi bili u središtu ove obrazovne mobilnosti. Jedanaest učenika Glazbene škole u Varaždinu – Paula Malbašić, Eva Osonjački, Paula Jovan, Fabijan Šamec, Matej Ratković, Marcel Dodlek, Martin Domanovac, Doris Nedog, Vita Murat, Tonka Tkalec i Iva Babić – zajedno s nastavnicima Leom Šantek, Lidijom Đidarom i Nikolom Novakom, boravilo je deset dana u Budimpešti, u svjetski poznatom, srednjoškolskom konzervatoriju Bartók Béla Zeneművészeti és Hangszerészképző Gyakorló Szakgimnázium, koji djeluje u sastavu ugledne Liszt Ferenc Zeneművészeti Egyetem. Nastavnici su pritom sudjelovali u job shadowing mobilnosti, stječući dragocjen uvid u suvremene nastavne prakse. Sudjelovanje na nastavi i predavanjima profesora s Liszt akademije i Bartók Béla konzervatorija, kao i boravak u Budimpešti – gradu poznatom kao „Kraljica Dunava“, jednom od najljepših europskih gradova, prepoznatljivom po spoju bogate carske povijesti, termalnih izvora i moderne kulturne scene – predstavljalo je iskustvo koje se ne propušta i koje ostavlja trajan dojam. Ova mobilnost još je jednom potvrdila kako se prava kultura ne može zamisliti bez glazbe. Projekt je učenicima i nastavnicima omogućio upoznavanje rada jedne nove obrazovne institucije, ali je ujedno snažno pridonio razvoju njihovih umjetničkih i intelektualnih potencijala. Stečeno znanje, iskustva i doživljaji zasigurno će ostati trajna vrijednost u njihovom osobnom i profesionalnom razvoju. Boravak u Budimpešti za učenike Glazbene škole u Varaždinu predstavlja iznimno dragocjeno iskustvo, a dio atmosfere i doživljaja s mobilnosti može se vidjeti u video uratku koji je snimljen tijekom projekta. vzaktualno.hr

Zavičajni muzej Varaždinske Toplice tijekom protekle godine realizirao je složen program radova obnove sanacije prizemnih prostorija koje koristi Muzej. Program obnove spomenutog kulturnog objekta topličkog Kaštela pokrenuo je Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, s ciljem rješavanja velikog problema prisutnosti vlage u zidovima prizemlja objekta. Rješavanje ovog problema predstavljalo je nužnost, budući da se u tom prostoru čuvaju i pohranjuju razne muzejske zbirke i dokumentacija fundusa topličkog Muzeja. Spomenuti objekt nalazi se u centralnoj povijesnoj jezgri grada Varaždinskih Toplica i predstavlja važno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. – Za potrebe prijave programa u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom iz Varaždina bio je izrađen troškovnik radova koji se nadovezao na prethodno realizirane građevinske radove iz 2024. godine. Provedenim radovima u 2025. godini izvedeni su vrlo kompleksni radovi izrade nove podne podloge u svim prostorijama. Radovima je izvedena nova sanacija podova u prostoru hodnika i dva muzejska prostora, kao i hidroizolacijski radovi – pojasnila je ravnateljica Muzeja Spomenka Vlahović. Osim toga, realizirana je i toplinska izolacija podova, dok se posljednja faza radova uređenja podova u Muzeju odnosila na postavljanje završne obloge poda. Tijekom izvođenja radova osigurana su i dodatna sredstva za radove koji su se odnosili na dodatnu sanaciju kapilarne vlage, kao i na opsežne građevinske radove u unutrašnjosti objekta vezane na konstruktivnu sanaciju zidova. – Spomenuti program obnove Kaštela u Varaždinskim Toplicama u 2025. godini iznosio je ukupno 76.302,75 eura. Sredstva su osigurali Ministarstvo kulture i medija, Grad Varaždinske Toplice te sam Zavičajni muzej Varaždinske Toplice – zaključila je ravnateljica. Gradonačelnica Varaždinskih Toplica, Dragica Ratković, izrazila je zadovoljstvo još jednim značajnim ulaganjem u očuvanje muzejske baštine. – Povijest Varaždinskih Toplica je nešto na što smo izuzetno ponosni. Ovakvim projektima čuvamo našu baštinu i stvaramo bolje uvjete očuvanja muzejske građe. Grad Varaždinske Toplice spremno je izašao ususret te iznašao sredstva za sufinanciranje projekta, a tako će biti i ubuduće – poručila je Ratković. vzaktualno.hr