Proteklog vikenda su održane godišnja izvještajna skupština Udruge žena Veliki Bukovec i izborno izvještajna skupština DVD-a Veliki Bukovec te izborno-izvještajna sjednica Skupštine DVD-a Hrženica i skupština Udruge žena Hrženica, a prisustvovala im je i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec. U Velikom Bukovcu je tako u subotu, 7. veljače održana godišnja izvještajna skupština Udruge žena Veliki Bukovec, te izborno izvještajna skupština DVD-a Veliki Bukovec. Zamjenica župana Silvija Zagorec rekla je kako dobrovoljno vatrogasno društvo Veliki Bukovec već gotovo jedno stoljeće s velikom predanošću brine o sigurnosti svojih mještana i predstavlja pravi oslonac ove zajednice. – Njihov rad ne vidi se samo u trenucima intervencija, već i u svakodnevnom angažmanu, radu s djecom i mladima te njegovanju zajedništva koje je temelj svakog mjesta. Veliku vrijednost ima i rad Udruge žena Veliki Bukovec, čije članice svojim trudom, inicijativama i projektima oplemenjuju društveni život i pokazuju koliko su udruge važne za povezanost i kvalitetu života u lokalnoj sredini. Vatrogastvo u Varaždinskoj županiji snažan je i pouzdan sustav s više od 9.300 članova vatrogasnih zajednica, a posebno nas veseli sve veći broj mladih koji nastavljaju ovu plemenitu tradiciju. Varaždinska županija prepoznaje i cijeni vaš rad te će vam i dalje biti partner i podrška u svemu što radite za dobrobit zajednice – poručila je zamjenica župana Silvija Zagorec. Načelnik Općine Veliki Bukovec Ivan Modrić, koji je ujedno izabran i za zapovjednika DVD-a Veliki Bukovec, u svom je obraćanju istaknuo kako ulaganje u vatrogastvo na području općine nije trošak, već sigurnost. Naglasio je kako je zbog udaljenosti većih vatrogasnih postrojbi iznimno važno kontinuirano jačati lokalne snage te najavio daljnje ulaganje u opremu i ljude, ali i pokretanje projekta izgradnje vatrogasnog centra kao strateškog cilja u narednom razdoblju. Posebno je zahvalio Varaždinskoj županiji i Hrvatskim vodama na dosadašnjoj pomoći pri uređenju kupališta, projektu koji zajednički provode DVD i Udruga žena, a koji ponovno vraća život i sadržaj na omiljeno okupljalište mještana. Naglasio je i važnost djelovanja udruga, koje su stup i glavni pokretač života u općini. – Udruge, kao što je naša Udruga žena Veliki Bukovec od velikog su značaja za cijelu sredinu. Članice izdvajaju svoje vrijeme i energiju, a njihovo djelovanje je pozitivan kako se kroz zajedništvo i suradnju u jednoj maloj sredini mogu napraviti velike stvari – rekao je Modrić. Za Udrugu žena Veliki Bukovec prošla, 2025. godina bila je iznimno aktivna i značajna, posebno zbog vidljivih rezultata na uređenju kupališta u toj općini, ali i zbog humanitarnih akcija koje su članice organizirale. Istaknula je to predsjednica Udruge Sanja Jantolek na redovnoj godišnjoj izvještajnoj sjednici skupštine. – Uz naše redovne aktivnosti i dobro poznate manifestacije, sudjelovale smo i u više humanitarnih akcija na što smo posebno ponosne. Tu su naravno i naše aktivnosti vezane za kupalište. Sve je počelo još 2023. godine kad je na našu inicijativu počelo uređenje kupališta, a radovi su se nastavili i u 2025. godini. Iako se možda čini kao mali koraci, svi smo svjesni da je to višegodišnji posao, a rezultati su svima vidljivi – kupalište je dobilo potpuno novu vizuru, a ja se nadam i iskreno želim da svi skupa čuvamo to što imamo i da zajedno radimo da budućim generacijama bude još bolje i ljepše – rekla je Jantolek te zahvalila županu Varaždinske županije Anđelku Stričaku, zamjenici župana Silviji Zagorec, Milanu Rezi i Hrvatskim vodama, kao i načelniku Modriću, predsjedniku općinskog vijeća Franji Vrbaniću, općinskim vijećnicima, načelniku susjednog Malog Bukovca Darku Markoviću i svim mještanima. Za DVD Veliki Bukovec prošla je godina obilježena aktivnim operativnim djelovanjem, preventivnim akcijama, radom s mladima te značajnim ulaganjima u opremu. Društvo je tijekom godine sudjelovalo u više vježbi sustava civilne zaštite, provelo niz preventivnih aktivnosti te interveniralo u nekoliko zahtjevnih intervencija. Poseban iskorak ostvaren je nabavom vatrogasne autocisterne vrijedne 110.000 eura, financirane vlastitim sredstvima, kapitalnim sredstvima Općine Veliki Bukovec te uz pomoć Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, čime je operativna spremnost podignuta na višu razinu. Na skupštini su potvrđene i kadrovske promjene. Za novog zapovjednika DVD-a Veliki Bukovec izabran je Ivan Modrić, predsjednik društva i dalje ostaje Marko Požgaj, dok funkciju tajnika preuzima Josip Požgaj. U planu rada za naredno razdoblje istaknuto je daljnje jačanje rada s pomlatkom i mladima, uključivanje novih članova te nastavak podizanja operativne spremnosti društva. Skupština je bila i prigoda za dodjelu priznanja i nagrada zaslužnim članovima. Također, ravnateljica Crvenog križa Mirjana Jerbić dodijelila je priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi. Spomenimo da je održana i tombola humanitarnog karaktera. U Hrženici je održana 154. izborno-izvještajna sjednica skupštine Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrženica, zajedno sa skupštinom Udruge žena Hrženica, na kojoj su predstavljeni rezultati rada u protekloj godini, ali i pregled najvažnijih postignuća u petogodišnjem mandatnom razdoblju. Tijekom 2025. godine DVD Hrženica proveo je niz operativnih, preventivnih i društvenih aktivnosti. Vatrogasna postrojba intervenirala je u više različitih situacija – od požara otvorenog prostora i objekata, prometne nesreće, do preventivnih dežurstava i osiguranja javnih događanja. Poseban naglasak stavljen je na stalnu edukaciju i interne obuke, kojih je tijekom godine provedeno devet. Značajan iskorak ostvaren je i na području osposobljavanja članova, pri čemu su brojni vatrogasci stekli nova zvanja i specijalnosti, uključujući rad s vatrogasnom mladeži, taktičku medicinu i osnovna vatrogasna zvanja. DVD Hrženica danas raspolaže stabilnom i stručno osposobljenom operativnom postrojbom. Posebno mjesto u radu Društva zauzima rad s djecom i mladeži, koji je tijekom godine rezultirao brojnim nastupima na natjecanjima na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini, uključujući i sudjelovanje na Državnom natjecanju vatrogasne mladeži u Makarskoj, čime je još jednom potvrđen kontinuitet kvalitetnog rada s mladim naraštajima. Tijekom godine DVD Hrženica bio je i domaćin tradicionalnog Kupa DVD-a Hrženica, jednog od najposjećenijih vatrogasnih natjecanja u Varaždinskoj županiji. U osvrtu na mandatno razdoblje 2021. – 2025. istaknuto je kako je Društvo u tom razdoblju ostvarilo snažan razvoj. U članstvo je uključeno više od 40 novih članova, provedena su opsežna osposobljavanja, a vatrogasci su sudjelovali u više desetaka intervencija i operativnih aktivnosti. Posebno se ističe kontinuirani rad s vatrogasnom mladeži i pomlatkom, koji je donio brojne uspjehe na natjecanjima, sudjelovanja na kampovima mladeži te nastupe na državnoj razini. U proteklih pet godina DVD Hrženica sudjelovao je na oko 70 natjecanja, uz velik broj osvojenih odličja. Jedan od najznačajnijih trenutaka mandatnog razdoblja bila je proslava 150 godina rada DVD-a Hrženica, u sklopu koje je održana i Državna vatrogasna vježba „Sigurnost 2022“, na kojoj je sudjelovalo oko 200 operativnih vatrogasaca iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Uz navedeno, u tom su razdoblju provedena značajna ulaganja u vozila, opremu i infrastrukturu, čime su dodatno ojačani operativni kapaciteti Društva. Predsjednik DVD-a Hrženica Ivan Debelec u svom je obraćanju naglasio kako je dugoročna vizija Društva usmjerena na stručna osposobljavanja, podizanje operativne spremnosti te sustavan rad s vatrogasnom mladeži i pomlatkom, istaknuvši da upravo mladi predstavljaju temelj budućnosti vatrogastva u Hrženici. Čestitke svim članovima na iznimnoj aktivnosti, predanom radu te posebno na kontinuiranom ulaganju u rad s djecom i mladima, istaknuvši DVD Hrženica kao primjer snažne, organizirane i društveno odgovorne zajednice, uputila je zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec. – DVD Hrženica primjer je kako se bogata i dugogodišnja tradicija uspješno spaja s modernim, odgovornim i stručnim pristupom vatrogastvu. Čestitam svim članicama i članovima na iznimnoj aktivnosti, velikom broju provedenih operativnih i preventivnih zadataka te na kontinuiranom ulaganju u osposobljavanje i opremanje Društva. Posebno želim istaknuti predan i sustavan rad s vatrogasnom mladeži i pomlatkom, koji jamči nastavak ove vrijedne vatrogasne priče i sigurnu budućnost zajednice. Varaždinska županija prepoznaje važnost vatrogastva i nastavit će ulagati u njegov razvoj, jer to nije trošak, već ulaganje u sigurnost ljudi i njihove imovine. DVD Hrženica u tom sustavu ima iznimno važnu ulogu – rekla je zamjenica Zagorec pohvalivši pritom predan i kontinuiran rad Udruge žena Hrženica, koja svojim aktivnostima značajno doprinosi društvenom i humanitarnom životu lokalne zajednice. Foto: Varaždinska županija i DVD Hrženica vzaktualno.hr

Smijeh, šarene maske i fašnički običaji ponovno će zavladati Loborom u subotu 14. veljače kada će se održati Loborski fašinjek 2026., tradicionalna manifestacija koja svake godine okuplja mještane i goste željne dobre zabave, druženja i očuvanja običaja. Cjelodnevni program donosi fašničku povorku kroz loborska naselja, bogatu gastronomsku ponudu, sadržaje za djecu i večernju zabavu. Program započinje u jutarnjim satima okupljanjem sudionika u centru Lobora, nakon čega kreće fašnička povorka koja će tijekom dana proći kroz Loborgrad, Veliku Petrovagorsku, Petrovu Goru i Vojnovec, uz kraća zadržavanja i druženja. Povorka će se u poslijepodnevnim satima vratiti u Lobor, gdje će se na trgu održati središnji dio programa uz glazbu, bogatu gastro ponudu i nastup popularnih Veselih dečki. Posebno mjesto u programu rezervirano je za najmlađe kroz „Malu masku”, predstavljanje skupina i brojna iznenađenja, uz već tradicionalni prikaz loborske svadbe, čitanje presude i spaljivanje fašnika. Program se nastavlja večernjom fašničkom zabavom u Društvenom domu u Loboru, uz glazbu, ples i druženje do kasnih sati. Načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica Ljubica Jembrih pozvala je mještane i posjetitelje da se uključe u fašničko slavlje. – Loborski fašinjek jedna je od onih manifestacija koja pokazuje koliko je naš Lobor živ i povezan kroz običaje i ljude. Posebno mi je drago vidjeti velik odaziv udruga, djece i mještana koji svake godine daju osobni pečat povorci i programu. Pozivam sve da nam se pridruže i da zajedno uživamo u bogatom programu, dobroj glazbi i pravom fašničkom ugođaju – poručila je načelnica Jembrih.

foto: arhiva vzaktualno.hr

U organizaciji Udruge Preslica Sračinec, koja ovu javnozdravstvenu akciju provodi tradicionalno, u Domu kulture u Sračincu u petak, 6. veljače 2026. godine, obilježen je Dan crvenih haljina – manifestacija posvećena podizanju svijesti o prevenciji moždanog udara i važnosti brige za zdravlje žena. Događanje je okupilo brojne mještane, predstavnike lokalne samouprave te članove udruga, a večer je bila ispunjena edukacijom, emocijom i snažnim porukama o odgovornosti prema vlastitom zdravlju. Program je započeo poetično, stihovima Terezije Flegar, članice Udruge od stiha, koja je zajedno s ostalim članicama udruge uvela okupljene u večer posvećenu ženama, ali i svima koji žele naučiti više o prevenciji bolesti koje odnose veliki broj života. Iako je naglasak manifestacije bio na ženama, kako se ni muškarci ne bi osjećali zapostavljeno, okupljenima se prvi obratio predsjednik Općinskog vijeća Općine Sračinec Krunoslav Lukačić, naglasivši važnost uključivanja cijele zajednice u teme zdravlja i prevencije. Prisutne je pozdravio i načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec, koji je istaknuo kako se Općina Sračinec već dugi niz godina sustavno bavi preventivnim zdravstvenim aktivnostima. Naglasio je da su ulaganja u edukaciju i prevenciju jedna od najvažnijih investicija lokalne samouprave jer izravno doprinose spašavanju života i podizanju kvalitete života stanovnika. Dan crvenih haljina ima za cilj podizanje svijesti o moždanom i srčanom udaru kod žena, poticanje nošenja crvene boje kao simbola kampanje te razvoj zdravih životnih navika i vještina spašavanja života. Poseban naglasak stavlja se i na potrebu dodatne pažnje zdravstvenih djelatnika prema specifičnostima simptoma srčanog i moždanog udara kod žena, koji se često razlikuju od onih kod muškaraca. Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i energije, ali i snažnog upozorenja na bolesti koje se još uvijek prečesto ne prepoznaju na vrijeme. Okupljenima je predstavljen i širi kontekst kampanje. Još 2004. godine American Heart Association pokrenula je inicijativu Go Red For Women, s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima kao vodećem uzroku smrtnosti žena. Inicijativa se s vremenom proširila diljem svijeta, a u Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju Dan crvenih haljina, koja se obilježava prvog petka u veljači. Središnje stručno predavanje održala je doktorica Lea Kuča, koja je govorila o zdravlju žena, prevenciji moždanog udara te rizičnim čimbenicima, pri čemu je posebno naglasila stres kao jedan od važnih okidača. Istaknula je kako se promjenama životnih navika i pravodobnom reakcijom može značajno smanjiti rizik od teških posljedica. Nakon edukativnog dijela, atmosferu je dodatno oplemenila Tena Hudoletnjak Kos svojim glasom, dok je Snežana Liber, članica Udruge od stiha, večer obogatila interpretacijom poezije. U završnici službenog dijela programa okupljenima se obratila predsjednica Udruge Preslica Sračinec Stanka Miko, zahvalivši predavačima, gostima i svima koji kontinuirano prate i pomažu rad udruge te podržavaju organizaciju ovakvih društveno važnih događanja. Nakon službenog dijela druženje je nastavljeno uz tombolu, pripremljenu za sudionice, u kojoj je svaku čekao mali poklon kao simbol pažnje i podsjetnik na važnost brige o vlastitom zdravlju. vzaktualno.hr

Počelo je razdoblje fašničkog veselja, a kako je fašnik vrijeme koje prethodi 40-dnevnom razdoblju posta, suzdržanosti, predanosti molitvi, odricanju od plesa i pjesme, odnosno korizmenom razdoblju, u ovih nekoliko tjedana mnogi se ponašaju potpuno suprotno od toga!

Naziv običaja

U svakodnevnom govoru koristimo nekoliko naziva za ovo razdoblje: karneval, poklade i maškare, objasnila nam je Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije i magistra južnoslavenskih jezika i književnosti te viša kustosica i voditeljica Etnografskog odjela u Muzeju Međimurja Čakovec.

-Karneval nam dolazi od talijanskog naziva za meso – „carne“ i glagola dizati – „levare“ te bi značio „dignuti, maknuti meso“. Fašnik je njemačkog podrijetla: korijen mu je riječ „Fasching“ što znači „isprazniti zadnju čašu prije posta“. Oba ova naziva govore o veselju prije korizme, dok se posljednja dva odnose na običaje prerušavanja. Tako naziv maškare izvodimo iz mletačkog termina „màscara“ u značenju „maska“, a poklade iz praslavenskog glagola klasti („baciti“, „staviti“), koji se odnosi na običaj stavljanja maski – kazala nam je Kovač.

Žene „išle po kvasa”, muškarcima pristup zabranjen!

Fašničko razdoblje svake godine pada u drugo vrijeme jer se veže na Uskrs koji je pomičan datum. U tradicijskoj kulturi poznato je nekoliko „fašničkih svetaka“. To su vrteča sreda, tusti četrtek, plantavi petek, čokljava sobota i fašinska nedelja. Danas gotovo nitko više ne održava fašinske povorke na fašenjski tork, već su se one prebacile na nedjelju koja je neradni dan.

-U vrijeme kad je još utorak bio uobičajen dan za fašenjk, jedan od najzanimljivijih običaja zbivao se na dan prije utorka, u ponedjeljak. Naime, tad bi žene „išle po kvasa“. Običaj je nalagao da u ponedjeljak uvečer žene idu jedna drugoj posuditi kvasac koji im treba za praviti krafne. „Kvas“ je, naravno, bio izgovor da žene izađu iz kuće, da se skupe i zabavljaju. Isprva su se okupljale po kućama, a od 70-ih godina pratimo kako se takve zabave sele u društvene domove, a potom i gostionice. Muškarcima je pristup bio zabranjen – pojasnila je kustosica.

„Tu za repu, tu za len”

Po međimurskim su selima mještani čak i dva tjedna prije fašnika u najraznolikijim maskama obilazili kuće. Nekoliko prijateljica, mladih snehi, starijih parova, skupina djece bi se našli i zajedno krenuli od kuće do kuće. Bez najave i kucanja se ulazilo u kuće i domaćine uveseljavalo pjesmom i plesom. Redovito se pjevala „Tu za repu, tu za len“ u svim svojim varijantama. Pritom se skakalo po kući i jako nogama lupalo o pod.

-Takvo ponašanje ostatak je vjerovanja da se time pomaže proljetnoj toplini da stigne, da otopi snijeg, otjera zimu i mračno doba godine. Pokretima i pjesmom se prizivao bogat urod na poljima (zelje, lan, repa), kao i porod u obiteljima. Za to su posebno bili zaduženi lik Cigana i Ciganice koji su obilazili kuće u kojima nije bilo djece, a mladi je par to želio. Odjeveni u šarenu staru ili novu odjeću, često u suprotni spol, pod rukom su nosili korito s lutkom – bebom. Ulazili su šutke, primali dar od ukućana i isto tako u tišini odlazili – opisala je stare običaje Janja Kovač.

Maske kojih se boje zli demoni zime: pikači, lafre i čaplje

Podjela na mrtvo zimsko i živo ljetno doba godine bila je duboko ukorijenjena u razmišljanje Međimuraca. Fašnik je običaj koji treba označiti kraj mrtvoga dijela godine. Da bi se to zaista osiguralo, osmišljen je cijeli niz maski kojima je cilj zastrašiti zle demone zime. Do danas se u međimurskim selima očuvalo nekoliko vrsta tradicijskih maski.

-Vrijedi istaknuti da je proces izrade maske „pikač“ zaštićen kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske. Maska „pikač“ nastaje tako da se izrade lanci od slame te se potom njima u potpunosti omota cijela osoba. Na glavu joj se stavlja košnica, a u rukama drži granu pikača. Po tome je i cijela maska dobila ime. Lafre su drvene maske koje se stavljaju na lice, a na njima dominiraju rogovi te istaknute „lampe“. Izrađuju se od vrbova drveta, obrađuju se tako da se tek u grubim crtama prepoznaje o kojoj se životinji radi te se mogu dodatno urediti krznom ili jarkim prirodnim bojama. Osobe koje ih nose nazivaju se naphanci. Oni se odijevaju u bijelu odjeću (hlače i košulje) koje se onda „napšu“ (napune) slamom – kazala je Kovač.

Dodala je da su treća vrsta tradicijski maski čaplje.

-Te maske sastoje se od drvene maske u obliku glave čaplje ili neke druge vodne ptice koja se nalazi na dugom štapu. Taj štap u ruci drži osoba koja je prekrivena bijelom plahtom tako da se uopće ne vidi. Čaplje proizvode i zvuk. One „klepeću“ uz pomoć uzice koju čovjek ispod plahte poteže te tako gore-dolje pomiče donju čeljust maske – rekla je kustosica Janja Kovač.

U pokladno vrijeme, sve ove maske mogu se vidjeti u mnogobrojnim fašničkim povorkama, ali možete ih vidjeti i tijekom cijele godine u stalnom postavu Etnografskog odjela Muzeja Međimurja Čakovec. ak/vzaktualno.hr