Izaslanstvo Grada Varaždina na čelu s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem posjetilo je Obrtničku komoru Varaždinske županije gdje je održan radni sastanak. Uz gradonačelnika Bosilja, sastanku su nazočili zamjenik gradonačelnika i saborski zastupnik Miroslav Marković te pročelnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Grada Varaždina Slađana Miočić. Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković ukratko im je predstavio komorski ustroj i rad Obrtničke komore. – Obrtnička komora Varaždinske županije je komora svih obrtnika u Varaždinskoj županiji. Zato smo na današnjem sastanku predstavili ustroj i rad Obrtničke komore, a posebno smo istaknuli odličnu suradnju koju imamo s Gradom Varaždinom. Na sastanku smo naglasili i zadovoljstvo što broj obrtnika u Varaždinskoj županiji kontinuirano raste i to po stopi većoj od državnog prosjeka. Tijekom prošle godine uspjeli smo postići financijsku stabilnost Obrtničke komore Varaždinske županije. Suradnja koju imamo s Gradom Varaždinom može biti uzor po sinergiji lokalne samouprave i obrtničkih udruženja u našoj županiji – istaknuo je Šoković. Odličnu suradnju koju županijska Obrtnička komora već godinama ima s Gradom Varaždinom, na sastanku su istaknuli i predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin Vladimir Bais te potpredsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije i Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin Boris Kos, dok su Marija Dvekar Vusilović, tajnica Obrtničke komore Varaždinske županije, i Senka Iličić, stručna suradnica za obrazovanje u županijskoj Obrtničkoj komori, govorile o javnim ovlastima Komore i strukovnom obrazovanju, pri čemu je naglašeno kako se sve više djece školuje upravo za obrtnička zanimanja. Predstavnici Grada Varaždina posebno su stoga pohvalili organizaciju dviju manifestacija u organizaciji Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin kojima se promiču obrtnička zanimanja – Čarobne ruke i Budi IN i odaberi obrtničko zanimanje, koje podupire Grad Varaždin. Na manifestaciji Čarobne ruke prezentiraju se obrtnička zanimanja i vještine, dok je Budi IN usmjerena na edukaciju i promociju obrtničkih zanimanja kroz aktivnu suradnju lokalnih obrtnika, kako bi se osnovnoškolce potaknulo na upis obrtničkih zanimanja. – Jako sam zadovoljan suradnjom koju Grad Varaždin njeguje s Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin i s Obrtničkom komorom Varaždinske županije. Grad je prošle godine Udruženju hrvatskih obrtnika Varaždin dodijelio 5 tisuća eura potpore za organizaciju manifestacije Čarobne ruke, a ove smo godine za organizaciju manifestacija Čarobne ruke i Budi IN iznos povećali na 20 tisuća eura. Grad podupire i proljetni te jesenski obrtnički sajam. Danas smo s predstavnicima Obrtničke komore Varaždinske županije imali vrlo konstruktivan razgovor o zajedničkim ciljevima i nastavku suradnje. Razgovarali smo i o kriterijima za dodjelu sredstava iz Poduzetničkog fonda Grada Varaždina čiji je cilj stvaranje povoljnih uvjeta za redovno i uspješno poslovanje naših poduzetnika i obrtnika. Komori nedostaje prostor u kojem bi se održavali majstorski ispiti za obrtnike stoga smo razmatrali moguća rješenja. Grad Varaždin je grad obrtništva, grad koji je iznikao na obrtništvu, ali i grad u kojem je obrtništvo i dalje živo, stoga ćemo nastaviti intenzivnu suradnju s Obrtničkom komorom Varaždinske županije i Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin – naglasio je gradonačelnik Neven Bosilj. vzaktualno.hr

Grad Krapina i Gradsko društvo Crvenog križa Krapina potpisali su ugovor o financiranju za 2026. godinu, kojim Grad u svom proračunu osigurava sredstva za redovnu djelatnost, dodatne aktivnosti te programe usmjerene na pomoć najranjivijim skupinama građana. Ugovor su potpisali gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović te ravnatelj GDCK Krapina Davor Šimunović, čime je potvrđena dugogodišnja suradnja i odlično partnerstvo Grada i jedne od najaktivnijih humanitarnih organizacija na ovom području. Za ovu godinu Grad Krapina osigurao je ukupno više od 82.000 eura. Ukupna sredstva koja GDCK Krapina ostvaruje od Grada i okolnih općina iznose 136.010,00 eura, pri čemu Grad Krapina izdvaja znatno više od zakonom propisanih 0,7 posto. Ravnatelj Šimunović podsjetio je na širok spektar aktivnosti koje Društvo provodi tijekom cijele godine, s posebnim naglaskom na socijalne i zdravstvene programe. – U sklopu redovitog rada kontinuirano se prikupljaju nova i rabljena odjeća i obuća, ostala materijalna dobra, živežne namirnice i higijenske potrepštine za potrebe Socijalne samoposluge, kao i financijska sredstva putem kasica Crvenog križa. Humanitarna pomoć kroz Socijalnu samoposlugu dijeli se za 80 do 90 korisnika, svakog četvrtka od 12 do 14 sati, a riječ je o jedinoj socijalnoj samoposluzi u Krapinsko-zagorskoj županiji i jednoj od svega 30 u Republici Hrvatskoj – kazao je Šimunović. Posebno važan segment rada čine usluge pomoći u kući i dostave obroka. – Usluge pomoć u kući i dostava obroka radimo za 110 korisnika, ne samo na području djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Krapina, a to su grad Krapine te općine Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj, nego i na području Zavoda za socijalni rad Zabok i Zlatar Bistrica, kroz naš Gerontološki centar u Zajezdi. Na tome je zaposleno deset djelatnika – istaknuo je Šimunović. GDCK Krapina ima i iznimno važnu ulogu u sustavu zaštite i spašavanja, kroz stalno zanavljanje i nabavu opreme, provođenje vježbi i edukacija te visoku razinu pripravnosti za sve vrste ugroza. – Uvijek smo spremni za bilo koju ugrozu, ne samo na našem području, nego i u Republici Hrvatskoj. Mi smo bili vrlo aktivni – od poplava, migrantske krize, do covida. Jedini smo u našoj županiji i u Republici Hrvatskoj od društava Crvenog križa obavljali testiranja – naglasio je ravnatelj GDCK Krapina. Među najprepoznatljivijim aktivnostima svakako je dobrovoljno darivanje krvi. Tijekom 2025. godine provedeno je 26 akcija darivanja krvi kroz četiri ciklusa, uz dodatne akcije za žene te obilježavanje Svjetskog dana darivatelja krvi i Dana darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj. GDCK Krapina od 1953. godine kontinuirano je prvo u Krapinsko-zagorskoj županiji po broju prikupljenih doza, a godinama ostvaruje zapažene rezultate i na nacionalnoj razini. Značajni su i projekti koje Društvo provodi uz potporu europskih fondova. Gerontološki centar Zajezda, vrijedan 1.809.000,00 eura, danas pruža usluge poludnevnog boravka te pripreme i dostave obroka, a u njemu je zaposleno pet djelatnika. Kroz projekt „Zaželi – Žene za Zagorje 4” zaposlene su 32 žene koje skrbe o 192 osobe treće životne dobi, uz ukupnu vrijednost projekta od 1,5 milijuna eura. GDCK Krapina partner je i na projektu FEAD – hrana i higijena za 130 korisnika, dok su u najavi novi projekti vrijedni 279.000,00 eura, kao i donacija rashladnog kombi vozila vrijednog 51.000,00 eura. U posljednjih šest godina GDCK Krapina povuklo je 6,5 milijuna eura iz fondova Europske unije, čime se svrstava među najuspješnije udruge u Krapini, Krapinsko-zagorskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Društvo od listopada 2023. godine djeluje na novoj adresi u Bobovju, čime su riješeni dugogodišnji prostorni problemi, a danas zapošljava ukupno 55 djelatnika. Gradonačelnik Zoran Gregurović kazao je kako Grad Krapina kontinuirano prati i podržava rad GDCK Krapina. – Moram istaknuti da smo ove godine za Gradsko društvo Crvenog križa Krapina u gradskom proračunu osigurali 82.615 eura kroz nekoliko programa. Za javne ovlasti i redovnu djelatnost te rad službe traženja osigurano je 53.405 eura, za dodatne aktivnosti iz područja javnih ovlasti 10.000 eura, za sufinanciranje troškova kredita za kupnju poslovnog prostora 13.710 eura i za Pomoć u kući starijim osobama 5.500 eura – rekao je Gregurović. Naglasio je kako je GDCK Krapina iznimno aktivno i prepoznatljivo, ne samo po darivanju krvi, već i po brojnim drugim programima pomoći najpotrebitijim građanima. – Naše Društvo Crvenog križa je vrlo aktivno, vrlo agilno i uistinu jako puno rade. Kad god je bilo kakva potreba, znamo da se možemo osloniti na naše Gradsko društvo, bilo da se radi o potresu ili nekoj drugoj elementarnoj nepogodi, i to ne samo na našem području nego i diljem naše domovine – istaknuo je gradonačelnik. Zahvalio je ravnatelju, zaposlenicima i volonterima te poručio kako je Crveni križ institucija na koju se građani Krapine mogu osloniti, osobito oni kojima je pomoć najpotrebnija. ak/vzaktualno.hr

Što se točno dogodilo 11. rujna 1848. godine na Banus placu i zašto se uz taj povijesni trenutak veže geslo „Što Bog dade i sreća junačka“? Kako su Varaždinci na Trgu slobode rastužili jednu medvjedicu? Odgovore na ova pitanja, ali i mnoge druge povijesne činjenice i zanimljivosti doznat će svi koji se odazovu besplatnom tematskom vođenju koje povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča organizira Društvo turističkih vodiča Varaždin. Varaždinski trgovi tema su vođenja koje će biti održano u subotu, 21. veljače, a okupljanje je u 10 sati ispred Gradske vijećnice. Mjesta susreta, trgovine, ljubavi, sukoba i velikih povijesnih odluka, varaždinski trgovi oduvijek su bili mnogo više od arhitektonskih prostora. Cilj vođenja je ispričati povijest Varaždina kroz gradske trgove na zanimljiv, živ i pamtljiv način, onako kako to turistički vodiči najbolje znaju, uz otkrivanje manje poznatih detalja i priča koje grad čine posebnim. Međunarodni dan turističkih vodiča obilježava se od 1990. godine, svakog 21. veljače, na inicijativu Svjetske federacije turističkih vodiča sa sjedištem u Beču, a varaždinski vodiči ovu tradiciju kontinuirano njeguju, približavajući građanima i gostima bogatu povijest i baštinu grada. vzaktualno.hr

Međimurski župan Matija Posavec s izvođačem radova potpisao je ugovor o dogradnji zgrade Osnovne škole Prelog, čime Županija i ovoj školi otvara vrata budućnosti. Radove, vrijedne 2.123.584,28 eura izvest će djelatnici domaće tvrtke Team građenje, te će se uskoro otvoriti i novo gradilište, deseto u nekoliko zadnjih mjeseci, na kojem nastaju vrijednosti za brojne generacije koje dolaze.  Najveći investitor u Međimurju – Županija – ovim potpisivanjem najavljuje novo doba i za OŠ Prelog i to već od iduće školske godine, istaknuo je župan Posavec. – Danas otvaramo 28. projekt ovoga velikog investicijskog ciklusa u obrazovanju – dogradnju zgrade OŠ Prelog koja će uskoro dobiti uvjete sukladne propisanom standardu, jednosmjensku nastavu te niz drugih mogućnosti za unaprjeđenje rada s učenicima. Radi se projektu procijenjenom na oko 2.400.000 eura, rezultatu suradnje Međimurske županije i Grada Preloga. Današnjim potpisom rješavamo važno pitanje u gradu Prelogu, te nam ostaje dogradnja i uređenje Srednje škole Prelog i sportske dvorane pri čemu također očekujem suradnju – jer cilj nam je isti – vrhunski uvjeti u svim našim školama što je moguće prije – rekao je župan, podsjetivši da je nedavno završena sanacija i energetska obnova sportske dvorane OŠ Prelog u što je Županija uložila više od 740.000 eura. U zgradi OŠ Prelog dogradit će se prizemna etaža na površini od oko 1.000 kvadratnih metara, odnosno urediti šest novih učionica, tri kabineta uz prostoriju za produženi boravak, nove sanitarne prostorije za učenike, zaposlenike, ali i osobe s posebnim potrebama te spojni hodnik sa starim dijelom objekta. – Rekonstruirat će se i ulaz u zgradu, obnoviti zbornice te urediti tehničke prostorije, terasa i hodnik s garderobama – pojasnio je direktor tvrtke izvođača Igor Hoblaj, dodavši da uređenje interijera podrazumijeva instaliranje suvremenih sustava za grijanje, hlađenje i ventilaciju te će se provesti sukladno principima energetske učinkovitosti. Saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek izrazio je veliko zadovoljstvo zbog ulaganja koje smatra povijesnim s obzirom da je zgrada OŠ Prelog otvorena 1999. godine. Ravnateljica škole Ivana Samardžija Bermanec naglašava da stiže novo doba ustanove koju trenutno pohađa 509 učenika iz Preloga, Čehovca, Cirkovljana i Otoka. – Prelog raste, a s njime i ova škola te povećanje broja učenika zahtijeva dogradnju – rekla je ravnateljica zahvalivši županu, stručnim službama Županije i gradonačelniku na praćenju potreba škole. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednica Mjesnog odbora Prelog Anica Naranđa te pročelnice županijskih upravnih odjela Nives Kolarić Strah, Anita Strniščak i Anita Perešin. vzaktualno.hr

Ivanec je u nedjelju ponovno oživio u znaku tradicije, veselja i šarenih maski. U organizaciji Društva prijatelja narodnih običaja Maska Ivanec, u suradnji s gradskom Turističkom zajednicom te pod pokroviteljstvom Grada Ivanca, održan je još jedan Ivonjski fašink. Fašinska povorka krenula je u 14 sati, a ulicama grada prodefiliralo je oko 350 maskiranih sudionika. Posebno veseli podatak da je ove godine sudjelovao veći broj djece, što potvrđuje kako se tradicija fašinka uspješno prenosi na mlađe generacije. Osim domaćina, Društva prijatelja narodnih običaja Maska Ivanec, u povorci su sudjelovali: Dječji vrtić Čarolija iz Maruševca, Tajanstveni par, Šumska bića HPD Ivančica Ivanec, Udruga ELI iz Vidovca, Centar za pružanje usluga u zajednici Ivanec, Etnografsko društvo Leskovec, Koranti Dedoni (Vareje), Kulturno folklorno društvo Podlehnik, Rusa iz Leskovca te Prigorec-Volograd iz Prigorca. Povorku je predvodilo Društvo prijatelja narodnih običaja Maska Ivanec, a simboličan trenutak manifestacije bilo je preuzimanje ključeva grada. Gradonačelnik Milorad Batinić predao je ključeve gospođi Vlasti Friščić, predsjednici udruge Maska, čime je vlast u gradu, barem na jedan dan, pripala fašničkom veselju. Nakon dolaska povorke, maskirane grupe predstavile su se okupljenim građanima, izazivajući pljesak i osmijehe publike. Program je vodio Saša Grabarić, koji je svojim duhovitim i profesionalnim nastupom dodatno pridonio vedroj i veseloj atmosferi manifestacije. Kao novost ove godine, na Kino trgu uređen je poseban kutak za djecu, gdje su najmlađi uživali u slatkišima, a podijeljeno je i oko 500 balona, što je dodatno obogatilo fašničku atmosferu. Za dobru zabavu i rasplesani ritam tijekom cijele manifestacije pobrinuo se DJ David Mash. Nakon završetka povorke, maskirane grupe nastavile su druženje i veselje u Hotelu Orion, gdje se fašničko slavlje nastavilo u opuštenom i prijateljskom ozračju. Organizatori upućuju iskrenu zahvalu svim sudionicima, maskiranim grupama, djeci, volonterima i posjetiteljima koji su svojim dolaskom i dobrom energijom doprinijeli uspjehu ovogodišnjeg fašinka. Posebna zahvala ide volonterima DVD Ivanec, koji su koji su regulirali promet i osigurali nesmetano kretanje sudionika. vzaktualno.hr

Riječ je o iznimno važnom projektu, vrijednom oko 17,6 milijuna eura koji će uvelike povećati atraktivnost ove turističke destinacije i dodatno povećati mogućnost cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma, a specijalna bolnica će osim natkrivenog bazena i hotela dobiti i druge moderne i atraktivne sadržaje, od wellness i spa centra, kafića i soba. Ravnateljica bolnice Zorica Capar rekla je kako ovaj posjet ministra Glavine smatraju snažnom podrškom razvoju stubičkog kraja, njihove bolnice i snažnom podrškom na nacionalnoj razini. – Riječ je o dogradnji novog lječilišnog hotela i natkrivanja vanjskog bazena Specijalne bolnice Stubičke Toplice. Godina 1776. koju nosimo na amblemu naše ustanove je dokaz 250 godina neprekinute tradicije, bavljenja lječilišnim turizmom i želimo da se povijest spoji s održivim razvojem, s pametnim ulaganjima i razmišljanjem te pametnom vizijom kako razvijati projekt. Od iznimne nam je važnosti razvijati kvalitetnu uslugu smještaja, bolje uvjete pacijentima, ne nužno onih pacijenata koji trebaju rehabilitaciju, već i onih koji će u Stubičke Toplice dolaziti iz preventivnih razloga i u sustavu gosta i odmora – istaknula je Capar. Dodala je kako su vrlo ponosni što se radi i novi wellness centar i natkriveni bazen koji će za razliku od dosadašnjeg perioda, kada se mogao koristili samo u ljetnim mjesecima, sada biti na raspolaganju njihovim korisnicima i tijekom zime, odnosno bit će u funkciji svih 365 dana u godini. – Bez snažne podrške našeg osnivača – Krapinsko-zagorske županije, ne bi bilo svih ovih razvojnih projekata, a zahvaljujem i Ministarstvu turizma i sporta – završila je ravnateljica bolnice Capar. Župan Željko Kolar kazao je kako su ovaj obilazak s ministrom dogovorili na sastanku Razvojnog sporazuma Sjever koji se nedavno održao u Tuheljskim Toplicama i zahvalio Vladi Republike Hrvatske, ministru Glavini, ali i bivšoj ministrici Brnjac na ovom natječaju koji je ubrzao provedbu ovog projekta. – Mi smo ovo zamislili 2019. godine u pet faza. Prva faza je bila izgradnja vanjskog bazena koji nije bio natkriven, njega smo otvorili u svibnju 2021. godine i mi bi nakon toga vjerojatno krenuli s kreditnom linijom i sve ostale faze bi vjerojatno završili negdje 2030. i 2032. godine. S ovim natječajem i ovim bespovratnim sredstvima s preko 90 posto, mi smo zapravo omogućili ubrzavanje ovog procesa te realizaciju projekta i u lipnju ove godine ćemo biti gotovi s radovima, dobit ćemo novi hotel s četiri zvjezdice, 36 soba, dva apartmana, novu kuhinju, novi restoran, barove, novi wellness i spa, i to će dignuti konkurentnost samih Stubičkih Toplica kao lječilišta, ali i općine kao destinacije i čitave Krapinsko-zagorske županije – naglasio je Kolar. Župan je poručio kako imamo znanje naših ljudi, tradiciju i sada nam je trebala financijska pomoć, jedna nova investicija i ulaganje u nove smještene kapacitete i dizanje standarda. – S ovom investicijom ćemo to i postići te nakon novih investicija u Krapinskim Toplicama, koje isto tako u tijeku, ostaje nam energetska obnova Hotela Toplice, koja će biti investicija od 6 milijuna eura i nju ćemo prijaviti u travnju na natječaj, time bi zaokružili jedan proces – napomenuo je župan Kolar. Dodao je kako će se ovdje u Stubičkim Toplicama urediti i novo parkiralište, a iza ovog natkrivenog bazena doći će još dva manja bazena, ali to će se raditi u 2028. ili 2029. godini. Ministru Tončiju Glavini je drago što je prisustvovao obilasku ovog, novog projekta koji će sigurno biti dodana vrijednost hrvatskog kontinentalnog turizma. – Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta su sufinancirali ovaj objekt, u iznosi od oko 16,5 milijuna eura, s ciljem razvoja zdravstvenog  turizma, kao jednog od prioriteta. Ovo je sastavni dio, jednog od projekata, velike investicijske mreže koju provodimo u hrvatski turizam, u iznosu od nekih 350 milijuna eura, a samo u lječilišni, odnosno zdravstveni turizam na kontinentu, ulažemo preko 130 milijuna eura – istaknuo ne ministar Glavina.   Naglasio je kako u Krapinsko-zagorskoj županiji sufinancirali projekte koji su dominantni, a to su upravo Stubičke Toplice i Tuheljske Toplice koje su već otvoriti i sufinancirali ih sa 6,5 milijuna eura. – Na području pet županija sjevera sufinanciramo 18 projekata u iznosu od preko 130 milijuna eura. To vam samo govori koliko su važne ove investicije za transformaciju hrvatskog turizma koju trenutno provodimo, za razvoj cjelogodišnjeg turizma i za ravnomjerniju distribuciju turizma kroz vremensko i prostorno područje. Jako smo zadovoljni da radovi teku dobro i vjerujem da ćemo otprilike negdje polovicom ove godine imati i svečano otvorenje ovog jako snažnog projekta i ovih toplica, ali istodobno i svih ovih drugih projekata koje financiramo iz istog ovog paketa Nacionalnog plana za oporavak i otpornost – kazao je Glavina. Dodao je kako će i u budućim investicijskim planovima, u novom višegodišnjem financijskom okviru, svakako voditi računa da projekte zdravstvenog turizma stavljaju kao jedan od prioriteta. – Zdravstveni turizam je jedan od turističkih proizvoda koji nema vremensku komponentu, doslovno je cjelogodišnji turistički proizvod i upravo ova investicija koju sada provodimo u zdravstveni turizam i u kontinent će Hrvatskoj garantirati da bude ono što želimo biti, prepoznati kao jedna od najkvalitetnijih i najodrživijih destinacija u svijetu jer imamo jako puno za ponuditi. Naša turistička ponuda diljem Hrvatske je uistinu jako bogata, od obale koja je najrazvijenija, ali posebno kontinenta koji tek sada hvata veliki zamah i zahvaljujući ovim investicijama stvorit će se preduvjeti u kojima nakon 2026. godine, kada se većina ovih projekata završi, ništa u Hrvatskoj i u kontinentalnom turizmu više neće biti isto – završio je ministar Tonči Glavina. Načelnik Stubičkih Toplica Josip Beljak kazao je kako se uistinu vidi veliki napredak, od njihovog zadnjeg posjeta gradilištu i čestitao je svima koji sudjeluju u ovom procesu, od radnika, izvođača, Županije, do Zagorske razvojne agencije i svih ostalih. – Svaka čast na viziji i jednoj snažnoj podršci razvoju zdravstvenog turizma koji je u Stubičkim Toplicama već poznat više od 100 godina i koji ima jednu tradiciju. No nije dosta samo tradicija, treba biti u korak s vremenom, treba pratiti sve one tehnologije s kojima živimo, tako da je ovo jedan lijepi primjer svega toga i nadam se da će u budućnosti koristiti svim našim stanovnicima, svim stanovnicima Lijepe naše, a i šire. Naši zaposlenici, specijalne bolnice su jedan vrlo važan kotačić u svemu tome i imat će priliku raditi sa najsuvremenijom opremom, a naši školarci će ovdje imati priliku i mogućnost prakse u najmodernijim uvjetima te tako steći dodatna znanja kako bi bili spremni za tržište rada – komentirao je Beljak. Čast mu je i zadovoljstvo, kao načelniku Općine zbog ovog značajnog projekta, ali i jer su ovdje i domaći izvođači radova, kao na i njihovom drugom velikom projektu, a to je izgradnja Osnovne škole Vladimir Bosnar i izgradnja školske sportske dvorane, čiji su osnivač, a vrijednost projekta je oko 6 milijuna eura. – Kad se sve to skupa zbroji to je više od 23 milijuna eura ulaganja kroz ove dvije godine, što su povijesne brojke i nadam se da ćemo sve to skupa uspjeti završiti u roku. Također, želim da se nađemo ovdje za par mjeseci na otvorenju ovog prekrasnog zdanja – zaključio je Beljak.   ibelošević/vzaktualno.hr

Epilepsija je među najčešćim, ali i najviše stigmatiziranim neurološkim stanjima današnjice. Više od 50 milijuna ljudi u svijetu svakodnevno živi s ovom dijagnozom, a u Hrvatskoj ih je oko 40.000. Iako epilepsija i dalje nosi brojne predrasude, stručnjaci poručuju da uz pravodobnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje većina oboljelih može voditi ispunjen, aktivan i kvalitetan život. Upravo o izazovima, mogućnostima i kvaliteti života osoba s epilepsijom govorilo se na Simpoziju „Živjeti s epilepsijom”, održanom u Županijskoj palači povodom Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije. Predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju Ana Sruk istaknula je kako se Udruga, zajedno sa stručnim društvima i drugim udrugama u ovom području, zalaže za dostupnu, cjelovitu i individualno prilagođenu skrb za osobe s epilepsijom, u skladu sa stvarnim potrebama svakog pojedinca. Naglasila je da je cilj obilježavanja ovih dana podizanje svijesti o epilepsiji, razbijanje stigme i netočnih uvjerenja te educiranje javnosti o pravilnom pružanju prve pomoći osobama koje dožive epileptički napadaj. – Postoje oblici koji se očituju blagim i rijetkim napadajima te gotovo ne utječu na kvalitetu života, ali i složeni, rijetki oblici kod kojih napadaji duboko zadiru u funkcioniranje pojedinca i njegove obitelji. Upravo zato važno je svaku osobu sagledati individualno i pružiti joj podršku temeljenu na znanju, bez predrasuda i nerazumijevanja. Iako vjerujemo da su naše kampanje, koje provodimo već više od deset godina, doprinijele većoj informiranosti javnosti, u Savjetovalište Hrvatske udruge za epilepsiju i dalje se često javljaju osobe koje su doživjele stigmatizaciju. Najčešće se ona pojavljuje na radnom mjestu – osobe s epilepsijom mogu izgubiti posao ili im se on unaprijed uskraćuje, iako za to ne postoje ni zdravstveni ni pravni razlozi. Stigma je prisutna u svim segmentima života – od upisa u vrtiće, školovanja i izbora fakulteta do partnerskih i drugih odnosa – i upravo na tome moramo sustavno raditi kako bi se ona što više smanjila – rekla je Ana Sruk. Predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije Spomenka Kiđemet Piskač istaknula je kako na području Varaždinske županije živi oko 2.000 osoba s epilepsijom koje se liječe na Odjelu za neurologiju OB Varaždin, dok se o djeci s epilepsijom skrbi na Odjelu za pedijatriju, uz podršku neuropedijatara. Naglasila je da se epilepsija može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi – od najranije do najstarije – te da je riječ o bolesti koju karakteriziraju napadaji različite kliničke slike, ovisno o uzroku. – Oko 70 posto slučajeva epilepsija može se uspješno kontrolirati lijekovima, što osobama omogućuje normalno uključivanje u svakodnevni život. Međutim, razlog zbog kojeg smo danas ovdje, kao i ono na čemu kontinuirano rade Hrvatska udruga za epilepsiju, Liga protiv epilepsije i Hrvatsko neurološko društvo, jest činjenica da je epilepsija i dalje značajno stigmatizirana bolest. Naš je cilj podići svijest javnosti da se epilepsija može liječiti te da osobe s epilepsijom mogu kvalitetno funkcionirati u obitelji, obrazovanju i na radnom mjestu. Upravo zato zahvaljujem kolegama iz Zagreba, iz neuroloških i neuropedijatrijskih udruga, koji su nas zamolili da kao Savjet za zdravlje Varaždinske županije sudjelujemo u organizaciji ovakvog događaja u našoj županiji – rekla je Kiđemet-Piskač. Jedna od osoba koja živi s epilepsijom je i Magdalena Kapljić iz Gornjeg Ladanja, kojoj je epilepsija dijagnosticirana u dobi od tri godine. – U početku sam imala napadaje i nije se znalo je li riječ baš o epilepsiji. Na kraju je postavljena dijagnoza, a kao dijete uzimala sam više različitih lijekova dok se nije pronašla terapija koja mi odgovara. Danas sam na toj terapiji i dobro funkcioniram. Život s epilepsijom, u mom slučaju, ne razlikuje se puno od života drugih ljudi. Naravno, postoje određena ograničenja, ali ona mi ne onemogućuju normalan i kvalitetan život. Iako se osobno nisam susretala sa stigmatizacijom, smatram da je važno da se javnost više informira o epilepsiji, kao i o drugim bolestima – posebno o tome kako pomoći osobi ako dođe do epileptičkog napadaja – poručila je Magdalena Kapljić. Osim predavanja održanog u Županijskoj palači, članovi organizacijskog tima tijekom dana posjetili su i učenike osnovnih i srednjih škola na području grada Varaždina, s ciljem edukacije o epilepsiji i pravilnom pružanju prve pomoći, ali i razvijanju empatije kod mladih. – Važno je naglasiti da u Hrvatskoj s epilepsijom živi više od 40.000 ljudi, pri čemu velik dio oboljelih čine djeca i osobe starije životne dobi. Učenike smo učili deset osnovnih koraka prve pomoći kod epileptičkog napadaja – kako pomoći osobi, spriječiti dodatne ozljede i pravilno reagirati u takvim situacijama. Osim fizičke ozljede, svaki napadaj nosi i emocionalnu traumu, osobito ako se dogodi u javnosti. Najgore što se tada može dogoditi jest da netko snima napadaj mobitelom i takvu snimku dijeli na društvenim mrežama. Želimo prenijeti poruku da osobe s epilepsijom, ako je bolest dobro kontrolirana, nemaju značajna ograničenja u svakodnevnom životu. Uz pravilno postavljenu dijagnozu i odgovarajuću terapiju, čak 70 posto oboljelih već s prvim lijekom može živjeti punim plućima – baviti se sportom, školovati se, studirati, raditi, imati obitelj i djecu, pri čemu epilepsija ne mora biti nasljedna – poručila je tajnica Hrvatskog društva za dječju neurologiju Matilda Kovač Šižgorić, subspecijalist pedijatrijske neurologije. Zahvalu Savjetu za zdravlje Varaždinske županije, kao i svima uključenima u organizaciju događanja, uputio je i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. – U suradnji sa zdravstvenim ustanovama i udrugama, Savjet za zdravlje Varaždinske županije provodi brojne aktivnosti usmjerene na prevenciju, edukaciju i unapređenje zdravlja građana, ali i na pružanje podrške oboljelima i članovima njihovih obitelji, kako bi znali da u suočavanju s bolešću nisu sami. Jedna od takvih aktivnosti upravo je i ovaj Simpozij, čiji je cilj edukacija javnosti, razbijanje predrasuda i stigme povezane s epilepsijom te promicanje razumijevanja i empatije prema osobama koje s tom bolešću žive. Zahvaljujem svim institucijama, stručnjacima, udrugama i pojedincima koji su svojim znanjem i iskustvom omogućili održavanje ovog događanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvarati sredinu koja brine o zdravlju i dobrobiti svih građana – poručio je župan Stričak. Pozdravne riječi okupljenima uputili su i prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever Marijana Neuberg te potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Josip Garić. Događaj su organizirali Savjet za zdravlje Varaždinske županije, Sveučilište Sjever i Opća bolnica Varaždin, u suradnji s Hrvatskom udrugom za epilepsiju, Hrvatskom ligom protiv epilepsije, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju – pridruženim ERN EpiCARE centrom, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za preoperativnu obradu bolesnika s epilepsijom, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za epilepsije i konvulzivne bolesti razvojne dobi, Hrvatskim društvom za dječju neurologiju HLZ-a, Hrvatskim društvom za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ-a, Odjelom za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice – pridruženim ERN EpiCARE centrom te udrugom Dravet sindrom Hrvatska. Pokroviteljstvo nad manifestacijom preuzeli su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Varaždinska županija i Grad Varaždin. vzaktualno.hr