Dok snijeg prekriva ceste, a hladnoća otežava svakodnevicu, gerontodomaćice iz Društva Crvenog križa Varaždinske županije svakodnevno su na terenu i brinu o onima kojima je pomoć najpotrebnija. Zimski uvjeti za njih ne znače odgodu obveza, već dodatnu odgovornost prema starijim, bolesnim i nemoćnim osobama koje žive same. Unatoč skliskim cestama i niskim temperaturama, gerontodomaćice redovito obilaze svoje korisnike u njihovim domovima, pomažući im u svakodnevnim aktivnostima, provjeravajući imaju li dovoljno hrane, vode i lijekova te pružajući ono što je često jednako važno kao i praktična pomoć – razgovor, pažnju i osjećaj sigurnosti. U ovakvim danima, kada mnogi stariji teško izlaze iz svojih domova, gerontodomaćice su često jedine osobe koje im tijekom dana pokucaju na vrata. Njihov dolazak znači pomoć oko nabavke namirnica i lijekova, održavanje doma, ali i ljudsku blizinu koja posebno dolazi do izražaja u zimskim mjesecima. Iz organizacije ističu kako su djelatnici i volonteri svjesni izazova koje donosi zima, no naglašavaju da briga o korisnicima ne prestaje ni u najtežim vremenskim uvjetima. Upravo tada postaje još važnije voditi računa o starijim i bolesnim osobama koje su često izolirane i ovise o tuđoj pomoći. Uz apel građanima da obrate pažnju na svoje starije susjede, podsjeća se kako i male geste mogu imati veliko značenje – kratak telefonski poziv, provjera treba li nekome pomoć ili ponuda da se pomogne oko čišćenja snijega mogu nekome olakšati dan i pružiti osjećaj sigurnosti. vzaktualno.hr

Kontinentalni dio Hrvatske i u 2025. godini zadržao je skroman, ali stabilan udio u ukupnim turističkim rezultatima. Trinaest kontinentalnih županija ostvarilo je 6,3 posto svih dolazaka turista, odnosno gotovo 1,4 milijuna dolazaka, dok je udio u ukupnim noćenjima ostao na 2,5 posto, s ostvarenih 2,8 milijuna noćenja, pokazuju podaci HTZ-a iz sustava eVisitor, prenosi N1. U isto vrijeme, Hrvatsku je ukupno posjetilo 21,8 milijuna turista, što je 2,2 posto više nego godinu ranije, dok je s 110,1 milijun noćenja zabilježen porast od 1,2 posto. Očekivano, najveći dio turističkog prometa i dalje se odnosi na sedam jadranskih županija. Među kontinentalnim županijama, odmah iza Karlovačke, posebno se istaknula Krapinsko-zagorska županija, koja je u 2025. zabilježila snažan rast turističkog prometa. Posjetilo ju je 214,4 tisuće turista, što je 5,7 posto više nego 2024., dok je broj noćenja porastao još izraženije, za 9,3 posto, na ukupno 468,6 tisuća. Time je Krapinsko-zagorska dodatno učvrstila svoju poziciju jedne od vodećih kontinentalnih destinacija. S druge strane, Varaždinska županija bilježi blagi rast dolazaka, ali pad u noćenjima. Tijekom 2025. godine posjetilo ju je 115,4 tisuće turista, što je 2,3 posto više nego u 2024., dok je broj noćenja pao za gotovo četiri posto, na ukupno 250,5 tisuća. Pozitivan trend nastavila je i Međimurska županija, koju je u 2025. posjetilo 196,7 tisuća turista, odnosno 4,3 posto više nego prethodne godine. Broj noćenja pritom je porastao za 5,8 posto, na 243,1 tisuću. Usporedbe radi, Grad Zagreb i dalje ostvaruje rezultate usporedive sa svih ostalih 13 kontinentalnih županija zajedno, s 1,44 milijuna dolazaka i 2,8 milijuna noćenja. vzaktualno.hr/N1

Međimurje je danas svečano i dostojanstveno obilježilo 9. siječnja – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom, jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti. Na taj je dan 1919. godine, na Franjevačkom trgu u Čakovcu, održana velika narodna skupština na kojoj se okupilo oko 10.000 Međimuraca, koji su aklamacijom donijeli povijesnu odluku o odcjepljenju Međimurja od Mađarske te jasno izrazili pripadnost hrvatskom narodu. Obilježavanje je, kao i prethodnih godina, započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu i Prelogu, u znak sjećanja na sve koji su sudjelovali u borbi za slobodu i nacionalnu pripadnost ovoga kraja. Središnji dio programa nastavljen je u Čakovcu, gdje je u organizaciji Međimurske županije, u dvorani Centra za kulturu Čakovec, održana svečana akademija s glazbenim programom pod nazivom „Večer međimurskog identiteta”. Svečanosti su nazočili brojni uzvanici iz političkog, društvenog i kulturnog života, a među njima i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, čiji je dolazak dodatno naglasio važnost obilježavanja ovog povijesnog datuma za cijelu Hrvatsku. Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini u svom je govoru podsjetila kako se često zavaravamo mišlju da je svijet u kojem živimo trajan i nepromjenjiv, iako povijest pokazuje upravo suprotno. – Iako smo skloni razdoblje u kojem živimo smatrati nepromjenjivim i vječnim, svijet u današnjim granicama i s ovakvim pravilima igre postoji tek 80, odnosno 35 godina. Samo u prošlom stoljeću geografske karte Europe mijenjale su se triput, nestajala su stoljetna carstva i velike države, a mnogi su ljudi promijenili nekoliko državnih uređenja – rekla je gradonačelnica. Naglasila je kako su upravo u takvim povijesnim prekretnicama Međimurci pokazali zrelost i odlučnost, iskoristivši trenutak nakon završetka Prvog svjetskog rata da sami odluče o svojoj sudbini. – Velika Narodna skupština održana na današnji dan 1919. godine ispred čakovečke crkve svetog Nikole cijelom je svijetu pokazala da ovdje žive Hrvati koji svoju budućnost vide isključivo u zajednici sa svojom maticom – kazala je Cividini. Upozorila je i na važnost očuvanja sjećanja na te događaje, istaknuvši kako narod koji ne pamti vlastitu povijest riskira ponavljanje istih pogrešaka te naglasila odgovornost današnjih generacija da mlađima prenesu istinu o borbi protiv mađarizacije i okupacije. Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je kako se Dan sjedinjenja ne obilježava samo kao povijesna činjenica, već kao trajna vrijednost i temelj međimurskog identiteta. – Poštujemo trenutak, poštujemo našu povijest i naš identitet i zato se ovaj program zove „Večer međimurskog identiteta”. To je obaveza i dužnost svih nas, kako bismo ne samo mi poštovali vlastitu povijest, nego i buduće generacije odgajali u tom duhu – rekao je Posavec. Govoreći o događajima iz 1919. godine, župan je podsjetio kako Narodna skupština nije bila spontan čin, već završnica dugotrajnog procesa političke borbe, diplomacije i dokazivanja nacionalne pripadnosti. – Međimurje je mjesecima i godinama ranije svoju pripadnost pokušavalo dokazati politikom, diplomacijom, uvjeravanjima i dokazima. A kada je sazrio trenutak, tada se odigrala Narodna skupština – deset tisuća ljudi na čakovečkom trgu 1919. godine, u vrijeme kada nije bilo mobitela ni telefona, a Međimurje je imalo manje stanovnika nego danas – izjavio je župan. Posebno je naglasio kako su jezik, kajkavski govor i međimurska popevka bili i ostali trajni simboli pripadnosti hrvatskom narodu. – Međimurci su morali dokazivati i često nakon toga da jesu ono što tvrde, da znaju gdje im je dom. Taj naš dragi ‘kaj’, kajkavski govor i međimurska popevka trajni su pečat našoj pripadnosti – rekao je Posavec. Dodao je kako su Međimurci prepoznatljivi po marljivosti, skromnosti i upornosti, ali i po prkosu kada je to potrebno, istaknuvši da rad u Međimurju nije samo obaveza, nego način života i temelj dostojanstva. U tom je kontekstu naglasio kako današnje Međimurje uspješno spaja bogatu tradiciju s modernim i održivim razvojem. Predsjednik Republike Zoran Milanović u svom se govoru osvrnuo na složenost povijesnog procesa u kojem se Međimurje priključilo hrvatskom državnom prostoru, upozorivši da se povijest ne smije promatrati izvan konteksta vremena u kojem se odvijala. Istaknuo je kako su Međimurje i Istra posebne hrvatske regije, koje su se Hrvatskoj priključile pod drugačijim povijesnim i pravnim okolnostima u odnosu na ostale dijelove zemlje. Govoreći o tadašnjim dokumentima i političkim okolnostima, podsjetio je da su oni odražavali duh vremena u kojem su nastali. – Onaj tko povijest ne gleda u kontekstu, bolje da je ne gleda – poručio je predsjednik te nastavio: – Hrvatska je u dobroj mjeri svoje državno pravo, svoj zahtjev, svoje traženje i u traženjima naroda i kasnije zahtjevanjima naroda, bazirala na povijesnom pravu na državu. Ne na krvi, ne na tlu, ne na istom genetskom porijeklu, to je nedokazivo, nego na državnom pravu koje je kontinuirano i koje se nikada nije prekidalo, ni nakon saveza s Mađarima, ni nakon saveza s habsburškom krunom, uvijek i samo pravo hrvatskih kneževa i kraljeva koje nikad nije prestalo i čiji simboli i oznake i institucije nikad nisu bile ugušene, nikad nisu bile uništene. Hrvatski sabor je uvijek postojao! – Poseban dio govora posvetio je ulozi obitelji Zrinski, naglasivši kako su upravo oni kroz stoljeća bili ključni nositelji svijesti o hrvatskoj pripadnosti ovog kraja, u vremenu kada se nacionalni identitet tek oblikovao. Milanović je pojasnio kako je priključenje Međimurja tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca bilo povijesno uvjetovano i praktički jedino moguće rješenje. – To je bio jedini način da Međimurci budu u zajedničkoj državi s ostalim Hrvatima. Ta država nije bila idealna, ali je u tom trenutku bila instrument koji je vodio prema onome što danas imamo – samostalnoj hrvatskoj državi – rekao je. Dodao je kako je taj proces ostvaren u složenim i često nasilnim okolnostima, uz oružane akcije i otpor te da ga danas treba promatrati s odmakom, ali i s razumijevanjem povijesnog trenutka. Na kraju je predsjednik još jednom čestitao Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, istaknuvši važnost očuvanja međimurske tradicije, običaja i pjesme. – Međimurje je jedinstvena hrvatska pokrajina i važno je da nastavite njegovati te vrijednosti – poručio je predsjednik Milanović. Uime predsjednika Hrvatskog sabora svečanosti je nazočio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak. vzakutalno.hr