U Gradskoj upravi Grada Ludbrega potpisan je sporazum između Grada Ludbrega i Župe Presvetog Trojstva o sufinanciranju postavljanja kipa svetog Carla Acutisa u prostoru Svetišta Predragocjene Krvi Kristove. Riječ je o projektu kojim će se dodatno obogatiti prostor svetišta, koje već godinama okuplja brojne hodočasnike i posjetitelje. Nositelj projekta je Župa, dok će Grad Ludbreg sudjelovati u financiranju izrade samog kipa u iznosu od 20.625 eura s PDV-om. Sve ostale radove vezane uz postavljanje i uređenje prostora osigurat će Župa. Gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je kako je riječ o suradnji koja ima i simboličku i stvarnu vrijednost za Ludbreg. – Svetište je važan dio identiteta našeg grada i mjesto koje posjećuju ljudi iz cijele Hrvatske i šire. Smatramo da je ovakav projekt vrijedan podrške jer doprinosi i duhovnoj i kulturnoj dimenziji Ludbrega. Drago mi je što Grad može biti partner u tome – rekao je Bilić. Župnik Kristijan Stojko naglasio je kako postavljanje kipa svetog Carla Acutisa nosi posebnu poruku, osobito za mlađe generacije. – Carlo Acutis je mlad svetac našeg vremena, blizak mladima i razumljiv današnjem čovjeku. Njegova vjera bila je jednostavna, ali duboka – svakodnevno je sudjelovao na misi, molio i tražio smisao u odnosu s Bogom, ali je istovremeno živio sasvim običan život, s interesima kakve imaju i današnji mladi. Upravo u toj jednostavnosti i iskrenosti leži njegova snaga – rekao je Stojko. Carlo Acutis bio je mladić koji je duhovnost živio kroz svakodnevicu, kroz molitvu, pomaganje drugima i odnos prema ljudima, ali i kroz male stvari koje su ga veselile. Volio je prirodu, planinarenje i životinje, o kojima je rado brinuo, a imao je nekoliko kućnih ljubimaca, dvije mačke, četiri psa i zlatne ribice, a slobodno vrijeme provodio je uz računala, filmove i igre. Upravo ta kombinacija duboke vjere i običnog života čini ga bliskim i razumljivim mnogima. Postavljanje njegova kipa tako u Ludbreg ne donosi samo novi sadržaj u prostoru svetišta, već i jednu toplu i životnu poruku, a to je da svetost nije nešto daleko i nedostižno, nego nešto što se može živjeti svakodnevno, u malim stvarima i odnosima. Upravo kroz ovakve projekte prostor svetišta nastavlja se razvijati kao mjesto susreta, mira i osobne tišine, onako kako ga već godinama doživljavaju brojni posjetitelji i vjernici.

  vzaktualno.hr

Povodom Spomendana Jom hašoa – Dana sjećanja na žrtve Holokausta, izaslanstva Grada Varaždina i Varaždinske županije u utorak su odala počast žrtvama na gradskom Židovskom groblju. U znak sjećanja na šest milijuna članova židovske zajednice koji su izgubili živote u Holokaustu, zajednički vijenac položili su zamjenica župana Silvija Zagorec i zamjenik predsjednik Gradskog vijeća Josip Garić. – Holokaust nas obvezuje da ne zaboravljamo, ali isto tako da iz povijesti učimo. Zato je bitno njegovati kulturu sjećanja, pogotovo među mlađim generacijama, kako bi mogli razumjeti koliko zaista zla može proizaći ako postoji nerazumijevanje, isključivost, nepoštivanje slobode – istaknula je zamjenica Zagorec i zaključila: – Zato moramo graditi zajednicu koja počiva na ravnopravnosti, uvažavanju različitosti, uvažavanju života, temeljnih ljudskih vrijednosti jer ako sagledamo koliko su veliki razmjeri Holokausta, on nam zaista mora predstavljati trajnu opomenu da se takvo nešto više nikada ne smije ponoviti. Kao i svake godine, suorganizator komemoracije bila je Udruga antifašista Varaždin, čiji je predsjednik, povjesničar Milivoj Dretar, podsjetio je da je sinoć počela je Jom Hašoa – dan sjećanja na žrtve Šoe, odnosno na sve one koji su i pružali otpor i bili odvedeni u logore. Istaknuo je da je doprinos židovske zajednice Varaždinu i Varaždinskoj županiji nemjerljiv. – Danas se to toliko ne vidi, jer je većina Židova odvedena u logore, ubijeni su, stradali, vrlo rijetko su se vratili i nakon rata židovska zajednica nije obnovila svoje djelovanje. Isto tako postojala je jedna manja zajednica u Ludbregu koja je tragično stradala i vratilo se samo nekoliko ljudi – rekao je. Naglasio je i da su u Varaždinu dvije sinagoge, od kojih jedna služi kao stambeni objekt. – Ona je s početka 19. stoljeća i bilo bi lijepo da se barem označi i obnovi, a ova druga je u procesu obnove, pa se nadam i u ime zajednice, i u ime antifanšista, ali i Varaždinaca, da će se taj projekt dovršiti i da će sinagoga dobiti svoju konačnu namjenu, tako da svi mi građani možemo povremeno ući u nju na neku predstavu, izložbu ili bilo što je u kulturnom smislu organizirano. Što se tiče Židovskog groblja, nadam se da će ono dobiti svoju nekakvu renesansu, potrebe su velike, u samoj šetnji vidite da ima mogućnosti da se puno toga uredi, a nadam se da će i sljedeće godine, kada bude obljetnica, 250 godina uspostavljanja najstarije židovske općine na tlu Banske Hrvatske, da ćemo imati nekakvi prigodni program vezan uz to – kazao je Dretar. Podsjetio je i na pravednike među narodima, nositelje najvišeg izraelskog priznanja koje se dodjeljuje ne-Židovima koji su riskirali svoje živote kako bi spasili Židove tijekom Holokausta. – Pravednika imamo jako mnogo, 13 ih je samo u Ludbregu koji je prema broju stanovnika najveći grad po tome koliko pravednika ima. Otac Eve Akerman, pokopan je tu na židovskom groblju, on je praktički prva žrtva Holokausta, a i oni koji su spasili Evu isto su postali pravednici. Još uvijek ima mogućnosti da neki ljudi dobiju to veliko priznanje, još uvijek su neke neispričane priče koje postoje u ladicama i nadam se da će sljedeće godine i to biti objelodanjeno – poručio je Dretar. Na komemoraciji su se okupili i potomci židovskih obitelji iz Varaždina i okolice. ak/vzaktualno.hr