Međimurska županija predvodnica je u Hrvatskoj po izdvajanjima za obrazovanje – čak 63,66 posto lanjskog proračuna usmjereno je upravo u taj sektor, pokazuje analiza županijskih proračuna. Uz to, na godišnjoj razini sredstva za obrazovanje povećana su za 23 posto. Potvrda snažnog ulaganja stigla je i danas, kada su Međimurska županija, gradovi i općine te Obrtnička komora Međimurja dodijelili 212.800 eura stipendija za 266 učenika strukovnih škola koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja, donosi portal Župan.hr. Interes za obrtnička zanimanja i stipendije raste iz godine u godinu. Lani je stipendije dobilo 164 učenika, dok ih je ove godine čak stotinu više. Međimurska županija za ovu mjeru osigurava 77.941 euro, a pojedinačna stipendija doseže 800 eura godišnje. Župan Matija Posavec istaknuo je da je Međimurska županija još 2003. godine prva u Hrvatskoj pokrenula stipendiranje obrtničkih zanimanja te da je do danas podržano oko 1.200 učenika. – Odabrali ste zanimanja koja tržište rada traži i koja nude sigurnu budućnost. Danas u Međimurju djeluje više od 2.200 obrta, a njihov broj i dalje raste – poručio je Posavec učenicima. Potpore studentima i srednjoškolcima Uz stipendije za obrtnička zanimanja, Međimurska županija nastavlja i s drugim oblicima pomoći tijekom obrazovanja. U travnju je za 1.792 redovna studenta isplaćeno 179.200 eura jednokratnih potpora, odnosno po 100 eura svakome. Potporu od 80 eura dobilo je i 4.051 srednjoškolaca, a od pokretanja mjere za studente prije 11 godina isplaćeno je gotovo dva milijuna eura za više od 23 tisuće mladih. Investicije u škole vrijedne 130 milijuna eura Istovremeno, Međimurska županija provodi najveći investicijski ciklus u obrazovanju dosad, vrijedan gotovo 130 milijuna eura. Grade se dvije nove škole, dograđuje njih 15 te šest školskih sportskih dvorana, dok se značajan dio projekata financira europskim sredstvima, donosi Župan.hr. Među najvećim ulaganjima ističe se rekonstrukcija i dogradnja Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, vrijedna gotovo 12 milijuna eura, kao i projekti dogradnje škola u Strahonincu, Prelogu, Selnici, Gornjem Mihaljevcu i drugim međimurskim sredinama. foto: arhiva vzaktualno.gr/zupan.hr

Na aktualnom satu 7. sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina dio vijećničkih pitanja odnosio se na bale, odnosno na kašnjenje zbrinjavanja istih, stanje tla i interes investitora za kupovinu zemljišta u Brezju. Vijećnicu Dubravku Novak (Možemo!) zanimalo je hoće li Grad Varaždin tražiti financijsku satisfakciju budući da je odvoz bala kasnio 9 mjeseci. – Hoće li Grad postupiti po ugovoru o zbrinjavanju bala prema kojem imamo pravo od poduzeća zatražiti plaćanje penala? Po mojoj računici, radi se o 2,5 milijuna kuna, riječ je o 9-mjesečnom kašnjenju. To je značajan iznos koji bismo mogli usmjeriti na socijalne i druge programe – upitala je Novak. Gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je da mu je prošli tjedan na sjednici Vlade i gradonačelnika u Karlovcu prišao premijer Andrej Plenković i čestitao na balama, rekavši kako je to zajednički uspjeh. – I ja to isto tako smatram, da smo svi sudjelovali u tome. Zahvalio sam se zbog onih komunikacijskih šumova, zahvalni smo na financijskoj pomoći, te bale su stajale više od 20 godina. Ipak, neki ljudi morali su pronaći rješenje kroz pravne i ekološke zavrzlame, kroz sve te tužbe i ugovore, i uspjeli smo to riješiti. Jedino me smeta ona mantra „zahvaljujemo Vladi Andreja Plenkovića” jer onda bismo za Pelješki most morali svaki put zahvaljivati Europskoj komisiji i Ursuli von der Leyen jer su oni dali novce. Svi koji su pomogli zaslužuju da im se čestita – rekao je Bosilj. Što se tiče penala, odgovorio je da Grad nema pravo na penale jer je potpisan aneks ugovora kojim se produžuje rok, a s kojim se usuglasio i Fond. – Bojim se da će možda druga strana imati nekakvih ideja i potraživanja jer su zbrinjavali bale po 200 eura po toni, a inače cijena koju sada traži MBO je 400 eura – dodao je. Odgovorio je i na pitanje vijećnika Leonarda Sekovanića (SDP), čije se pitanje odnosilo na sanacijski program, odnosno zanimalo ga je jesu li provedene adekvatne analize tla, kakvi su rezultati i hoće li biti potrebno sanirati tlo na toj lokaciji koja je vodozaštitno područje. – Rađena su ispitivanja tla i na ovoj lokaciji ono nije zagađeno da bi se moralo micati. Navoženo je već zemlje da bi se maknula depresija od praktički jedan metar i u roku od dva tjedna sve će biti gotovo. Imat ćemo tehnički pregled za uporabnu dozvolu zemljišta i maknut ćemo ogradu i sve ostalo u Brezju – kazao je Bosilj. Odgovarajući na pitanje vijećnice Lidije Maček (SDP), rekao je i kako je objavljen natječaj kojim se prodaje 26 parcela u Brezju na području gdje su bile bale te da postoji interes investitora za kupnju zemljišta. – Sve parcele smo posložili. Cijena je oko 40 eura, sukladna procjeni koju smo napravili, nema više prodavanja po 15-20 eura. Interes je zasad iskazalo 8 investitora. Ako je to iznos veći od milijun kuna nekadašnjih, na sljedećem gradskom vijeću vi ćete odlučiti hoće li im se prodati ili ne. Ali ne javljaju se samo nama. Ministarstvu gospodarstva javio se jedan veliki investitor koji bi želio kupiti 10 hektara, to je praktički 4 milijuna eura. Želio bi jedan veliki projekt raditi kod nas u Brezju jer imamo odličnu povezanost, blizu su autoput i susjedne države, stoga ta zona postaje sve interesantnija – poručio je gradonačelnik. mlp/vzaktualno.hr

U Varaždinskim Toplicama u petak je započeo Aqua Fest 2026, manifestacija koja kroz bogat program posvećen kulturnoj i povijesnoj baštini oživljava nasljeđe antičkih Aquae Iasae te posjetiteljima pruža jedinstven spoj edukacije, tradicije i zabave. Prvi festivalski dan obilježili su stručni, kulturni i zabavni sadržaji koji su privukli brojne posjetitelje. Održan je 9. Međunarodni stručni skup „Termalna voda jučer, danas, sutra“, a tijekom dana posjetitelji su imali priliku sudjelovati u raznovrsnim radionicama, razgledati Mali antički sajam te upoznati život i običaje iz rimskog razdoblja. Velik interes izazvali su prikazi antičkih vještina, rimska masaža, edukativni programi te nastupi koji su posjetitelje upoznali s bogatom poviješću nekadašnjeg rimskog naselja. Posebno atraktivni bili su večernji sadržaji u Arheološkom parku Aquae Iasae, gdje su rimska povorka, legionari, gladijatori i scenski prikazi antičkih običaja stvorili dojmljivu atmosferu i povratak u prošlost. Program prvoga dana zaključen je predavanjem Kristijana Petrovića „Historia Draconum“, koje je kroz zanimljivu priču predstavilo razvoj legendi o zmajevima od antičkog do suvremenog doba. – Aqua Fest iz godine u godinu potvrđuje svoju vrijednost kao manifestacija koja na poseban način povezuje našu bogatu povijest, kulturnu baštinu i suvremeni život grada. Veseli me što manifestacija iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja i što su već prvoga dana pokazali interes za sadržaje koje smo pripremili – rekla je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković, naglasivši kako ovom manifestacijom promoviraju jedinstvenu priču Varaždinskih Toplica. – Zahvaljujem svim sudionicima, organizatorima, partnerima i volonterima koji svojim radom doprinose uspjehu ove manifestacije, a sve građane i goste pozivam da nam se pridruže i tijekom nastavka programa – poručila je gradonačelnica Ratković. vzaktualno.hr

Gotovo deset tisuća građana upisalo se u Registar isključenih igrača od njegova uspostavljanja u kolovozu prošle godine, piše Nacional.hr. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do kraja svibnja u registru se nalazilo 9.615 osoba, a gotovo 90 posto zahtjeva odnosilo se na trajno samoisključenje iz igara na sreću. Brojke pokazuju da problem kockanja u Hrvatskoj nije zanemariv te da sve više građana traži način kako se zaštititi od posljedica ovisnosti. Istodobno potvrđuju i aktualnost rasprave koja se prije nekoliko mjeseci vodila u Varaždinu, a o kojoj smo već pisali. Naime, varaždinski gradski vijećnik Filip Težak na sjednici Gradskog vijeća prije mjesec dana predložio je da potvrda o upisu u Registar isključenih igrača postane jedan od uvjeta za ostvarivanje pojedinih gradskih pomoći i potpora. Iako prijedlog nije mogao biti proveden zbog postojećih zakonskih ograničenja, otvorio je pitanje kako se društvo može učinkovitije nositi s rastućim problemom kockanja. Tada se rasprava prvenstveno vodila oko zaštite javnog novca i mogućnosti da sredstva namijenjena socijalnim potrebama, obrazovanju ili drugim oblicima pomoći završe u kladionicama i kasinima. No najnoviji nacionalni podaci pokazuju da je riječ o znatno širem društvenom problemu. Prema podacima HZJZ-a, problematično kockanje s mogućim gubitkom kontrole prisutno je kod 1,7 posto odraslih građana, dok dodatnih 3,1 posto pokazuje umjeren stupanj problema povezanih s kockanjem. Posebno zabrinjava podatak da je čak 22 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina tijekom prethodne godine sudjelovalo u nekom obliku kockanja. Sve to pokazuje da Registar isključenih igrača nije tek administrativna evidencija, već jedan od alata kojim se pokušava odgovoriti na rastući problem ovisnosti o igrama na sreću. Upravo zato rasprava koja se vodila u Varaždinu danas dobiva dodatnu težinu. Iako lokalne jedinice trenutačno nemaju mogućnost korištenja podataka iz Registra niti postavljanja takvih uvjeta za ostvarivanje prava, činjenica da se gotovo deset tisuća građana odlučilo na samoisključenje potvrđuje da je riječ o temi koja će u budućnosti sve češće biti predmet javnih rasprava, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. n.p.bajz/vzaktualno.hr/Nacional.hr