Pružaju nam se otvorene mogućnosti angažmana u ekološkoj poljoprivredi zbog relativno očuvanog okoliša i ona bi trebala biti na vrhu popisa prioriteta poljoprivredne politke RH - zaključak je današnjeg predavanja o ekološkoj proizvodnji koje je u varaždinskoj Županijskoj palači organiziralo društvo Pavetić d.o.o. u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu – Agronomski Fakultet, Ministarstvom poljoprivrede, Varaždinskom županijom i poduzećem W. Neudorff GmbH KG iz Njemačke.
S obzirom da sa sadašnjim stanjem na području ekološke poljoprivrede ne možemo biti zadovoljni, predavanje je organizirano sa ciljem promicanja i razvoja ekološke proizvodnje u Varaždinskoj županiji i prostoru cijele Hrvatske.
Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije Dragutina Vinceka tapkamo na mjestu bez pomaka umjesto da ekološka poljoprivreda, odnosno ekološka proizvodnja hrane bude prioritet koji će nam donijeti boljitak. Ekološka poljoprivreda u Varaždinskoj županiji je vezana uz ukupno stanje u poljoprivredi, pa podaci nisu ohrabrujući, bez obzira što Županija sudjeluje u financiranju ekoloških nadzora i na druge načine potiče razvoj ekološke poljoprivrede.
- Samo je devet obiteljskih gospodarstava koji se bave ekološkom poljoprivredom i nalaze se u sustavu kontrole. Ekološka poljoprivreda nema prinose kao konvencionalna, zbog čega su i cijene tih proizvoda više.Stoga ona mora naći svoju metu kupaca - kaže županijski pročelnik Dragutin Vincek
Posebnu pažnju okupljenih sudionika privuklo je izlaganje prof.dr.sc. Ivana Kolaka sa Agronomskog fakulteta koji je govorio o proizvodnji biosjemena u Hrvatskoj, odnosno o poražavajućem podatku da u svojoj skromnoj ekološkoj proizvodnji koristimo sjeme iz uvoza. Profesor Kolak podsjetio je na zlatno doba hrvatskog sjemenarstva kada su stotine i stotine obitelji proizvodile kvalitetno sjeme koje se izvozilo u SAD i Europu.
- Varaždinska županija više nema vlastito sjeme a nekada se proizvodilo i naplaćivalo. Ljudi su jeli zdravu hranu i nije bilo tolikih zdrastvenih problema. Da je Bog htio GMO sjeme onda bi ga stvorio na početku. Moramo konačno shvatititi da je potrebno početi živjeti od svog rada i da nas je nedostatak proizvodnje doveo u dužničku krizu. Vlastito sjeme je garancija opstanka ljudi i garancija suverenosti i sigurnosti naroda i države. Sjeme naše zaštićene velebitske degenije uvozimo iz Austrije, do tuda smo došli - kaže prof.dr.sc. Ivan Kolak.
Na našim prostorima u prošlosti sjeme je uvijek bilo proizvod a danas sjemenarstvo propada zbog uvoza iz Europe.
- Europe nije bilo 864. kada su Hrvati širili sjeme i kada je čitavo područje bilo prekriveno najkvalitetnijim sjemenjem. Neće nam biti bolje ako ne shvatimo da je potrebno proizvoditi. Pisao sam nadležnim tijelima, upozoravao, ali nitko ne reagira - nastavlja Kolak
Zbog nedostatka tradicionalnog sjmena u proizvodnji hrane danas je u svijetu ugroženo oko miljardu ljudskih životu a u RH godišnje nestaje 5 - 7 000 ha oranica zbog izgradnje industrijskih pogona, turizma, cestogradnje i nebrige.
www.vzaktualno.hr/T.M.C
