U Varaždinskoj županiji nalaze se 94 špilje, jame i drugi podzemni oblici, no to nije konačan broj jer se i dalje otkrivaju novi. Baš prije mjesec dana otkriven je posljednji 94. objekt, a riječ je o jami na Ravnoj gori kod Goranca.
Mjerenja su pokazala da se radi o najdubljoj jami u Varaždinskoj županiji koja seže 30,6 metra pod zemlju. Otkrili su je članovi Speleološke udruge „Kraševski zviri" iz Ivanca, koji su joj odlučili nadjenuti jednostavan naziv – Gliboka jama.
Izneseno je to na predavanju "Špilje i jame - podzemno bogatstvo Varaždinske županije" koje je povodom Međunarodnog dana georaznolikosti u četvrtak u Županijskoj palači organizirala Javna ustanova Priroda Varaždinske županije u suradnji s udrugom „Kraševski zviri". JU Priroda je zajedno s udrugom, jedinoj u županiji koja se bavi speleoškim istraživanjima i aktivnostima, izdala i predstavila brošuru „Špilje i jame – podzemno bogatstvo Varaždinske županije".
-Najvažnije informacije o našem podzemnom bogatstvu pokušali smo sažeti o ovoj skromnoj publikaciji, u kojoj je posebno naglašeno da svi speleološki objekti uživaju određeni vid zaštite na temelju Zakona o zaštiti prirodi. Najpoznatije su špilja Vindija i Mačkova špilja, zaštićene kao paleontološki spomenici prirode, a ujedno i kao kulturna dobra zbog svojeg iznimnog arheološkog značaja. Tri objekta, Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru i Špilja pod Špicom uključene su u europsku ekološku mrežu Natura 2000, a važne su zbog očuvanja specifičnih podzemnih staništa i specijaliziranih ili endemičnih vrsta koje su prilagođene posebnim uvjetima života u podzemlju – istaknula je Sanja Kopjar, ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije.
Županija je svjesna vrijednosti svojeg prirodnog bogatstva i potrebe da ga očuva, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec.
-Izniman segment našeg prirodnog bogatstva čini georaznolikost, za koju možemo reći da je „tihi" partner bioraznolikosti. Georaznolikost oku možda nije vidljiva, ali je bitna jer speleološki objekti predstavljaju izravan doticaj s podzemnom vodom. Na području Ravne gore, Ivanščice, Kalnika i Varaždinsko-topličkog gorja imamo 94 dosad poznate špilje i jame, a treba naglasiti da se 50 posto svih speleoloških objekata sjevernog dijela Hrvatske nalazi na Ravnoj gori. Posebno treba pohvaliti rad udruge „Kraševski zviri", koja više od 10 godina intenzivno provodi istraživanja, monitoring te brinu o našim špiljama i jamama organiziranjem akcija čišćenja. Zahvaljujem i našoj Javnoj ustanovi Priroda koji su izdali brošuru o našem podzemnom bogatstvu kako bismo svi zajedno osvijestili važnost očuvanja georaznolikosti naše županije – rekla je zamjenica Zagorec.
Špiljski biseri, stalaktiti, stalagmiti ili kaskade ne nalaze se samo u priobalju koje je tipično krško područje, nego i na sjeveru Hrvatske, gdje također nalazimo krš, napomenula je predsjednica udruge „Kraševski zviri" Valentina Kraš.
-Za nastanak špilja i jama nužna su tri uvjeta, topive stijene, pukotinska poroznost i prisustvo vode. Na samom vrhu planinskih masiva naše županije nalazi se izdvojeni, osamljeni krš i to u karbonatnim stijenama koje su izolirane u nepropusnoj okolini. Iako karbonatne stijene zauzimaju svega 14 kvadratnih kilometara ili 1,2 posto teritorija županije, u njima je razvijen značajan broj površinskih i podzemnih oblika. Nažalost, njih 23 posto je onečišćeno različitim vrstama otpada – istaknula je Valentina Kraš.
Osim akcija čišćenja, članovi udruge neprestano istražuju. Zanimljivo je da su najdublju jamu u Varaždinskoj županiji, rekorderku visine deseterokatnice, krajem kolovoza otkrili zbog „puhanja".
Jama je duboka 30,6 metara. Prije njezinog otkrića rekorderka je bila Voska Luknja dubine 22 metra, koja se nalazi na području Ivanščice.
Premijerno je prikazan i video-materijal s ovogodišnje speleološke škole koji je dostupan na linku: https://www.youtube.com/watch?v=OU8dcRiJqQI
[caption id="attachment_341608" align="alignnone" width="750"]
dav[/caption]
vzaktualno.hr
