Međunarodni dan pažnje posvećene mucanju i govornim manama obilježava se od 1998. godine, na inicijativu Amerikanca Michaela Sugermana, 22. listopada svake godine. Sugerman je htio da se neznanje o mucanju i nerijetka diskriminacija osoba koje mucaju zamijeni znanjem, prihvaćanjem i poštovanjem ljudskih različitosti.
Tema je to o kojoj se malo govori u hrvatskoj javnosti, a itekako je važna. Potreba za logopedima je sve veća, što kod djece, što kod odraslih. Brojni su filmovi koji govore o toj temi, a jedan od najboljih je i dobitnik Oscara za najbolji film 2011. godine “Kraljev govor”. Film je to koji tematizira govor i komunikaciju, posebno s obzirom na izazove i teškoće koje su vezane uz poremećaje govora, mucanje, s kojim se suočava engleski kralj George VI. Film prikazuje stvarnu priču o kralju Georgeu VI, koji je imao ozbiljne poteškoće s izražavanjem i javnim govorima, a kroz priču britanskog kralja, film pokazuje da poremećaji govora nisu nešto sramotno, već izazov koji se može prevladati uz odgovarajuću pomoć.
Na temu važnosti logopedije i logopedske pomoći porazgovarali smo s magistricom logopedije i integrativnom psihoterapeutkinjom za djecu i adolescente Majom Vincek Slunjski koja je istaknula kako je logopedija jako široka znanstvena disciplina koja pokriva brojna razvojna područja te da se logoped bavi svim teškoćama u području komunikacije i jezično govornog razvoja od rane do najstarije dobi.
-Široj javnosti vjerojatno je najpoznatije da radimo s djecom koja kasno progovore ili „ne govore“ ili pogrešno izgovaraju pojedine glasove: najbolji primjer je “slovo R”, ali spektar našeg rada je poprilično širok – započela je Vincek Slunjski i objasnila kako su neka od područja kojima se logopedi bave: teškoće izgovora, poremećaji tečnosti izgovora, poremećaji glasa, motorički govorni poremećaji, jezični poremećaji, specifični poremećaji učenja (koji se primarno odnose na poremećaje čitanja – disleksija, pisanja – disgrafija i matematičkih sposobnosti – diskalkulija), disfagije, oštećenje sluha, i brojni drugi…
Vincek Slunjski je objasnila da brzina i efikasnost rješavanja problema ovisi o vrsti teškoća, uzroku i trajanju određene teškoće.
-Moguće je neku teškoću “riješiti” u nekoliko dolazaka (poput teškoća izgovora) dok je za neke poremećaje potrebno više vremena (mjeseci pa čak i godine) kako bi teškoću ili poremećaj stavili pod kontrolu. Određeni poremećaji mogu se javiti u ranoj dobi, uvježbavanjem prestati te se opet javiti u kasnijoj dobi, poput poremećaja tečnosti govora – rekla je Vincek Slunjski.
Mucanje je komunikacijski poremećaj kod kojeg dolazi do prekida u tečnosti govora zbog ponavljanja glasova, slogova i/ili jednosložnih riječi, produživanja glasova ili zastoja. Prilikom govornih pokušaja, kod mucanja se nerijetko mogu uočiti različiti pokreti lica ili tijela. Vincek Slunjski je objasnila kako se ono najčešće javlja u predškolskoj dobi, najviše oko treće godine te 5% djece prolazi kroz razdoblje mucanja u trajanju od najmanje šest mjeseci. Do kasnog djetinjstva kod tri četvrtine djece mucanje će se povući, a kod 1% djece mucanje ostaje dugotrajni problem. Na svijetu muca 1% odraslih, odnosno 70 milijuna ljudi, a Vincek Slunjki smatra kako je najbolja prevencija rana logopedska intervencija.
-Mucanje posebice veže uz sebe određenu stigmu – osobe koje mucaju često imaju i određenih psihičkih problema. Mucanje je specifična teškoća po tome što psihička komponenta koja je važna sastavnica ove teškoće, uvelike utječe na ponašanje osobe, u obitelji, u društvu, na poslu. Ponekad osobe koje mucaju ne mogu obavljati svoj posao na način na koji bi ga obavljali da nemaju tu teškoću, te utječe na svaki aspekt njihovog života. Stoga se često javljaju i popratne teškoće vezane uz mucanje, poput anksioznosti pa čak i depresije, niska razina samopoštovanja, strah i sram u komunikaciji s drugima. Upravo zbog tih dodatnih specifičnosti poremećaja tečnosti govora, završila sam edukaciju za psihoterapeuta kako bih i na taj način mogla više pomoći osobama koje imaju tu teškoću. U Varaždinskoj županiji ima popriličan broj logopeda i stanje je malo bolje nego u drugim krajevima Hrvatske, ali ipak svi imamo posla i liste čekanja ima gotovo svaki logoped, kako u zdravstvu, tako i u privatnim kabinetima jer su potrebe prevelike za (pre)mali broj stručnjaka – istaknula je Vincek Slunjski koja ima svoju logopedsku ordinaciju u Varaždinu.
Razloga za sve veći broj djece s potrebama za logopedskim uslugama je mnogo, a Vincek Slunjski naglašava da je najvažnije na vrijeme prepoznati teškoću kako bi i terapija bila učinkovita.
-Svake godine raste broj djece s različitim poremećajima kojima se bave logopedi, kako zbog napretka medicine pa imamo sve veći broj neurorizične djece, tako i zbog sve veće izloženosti ekranima i sadržajima koji nisu primjereni za uredan rast i razvoj. Zbog toga sve manje vremena provodimo s djecom i oni s vršnjacima pa ne “vježbaju” kako komunicirati – objasnila je Vincek Slunjski.
Za kraj, Vaša poruka za Međunarodni dan pažnje posvećene mucanju i govornim manama glasi…
-Važnost ovog dana, koji je posvećen mucanju i govornim manama jest osvještavanje većeg broja ljudi o teškoćama koje osobe sa spomenutim poremećajima mogu imati, koje sve posljedice mogu biti ukoliko poremećaji ne budu na vrijeme prepoznati i tretirani, te pokazati tom dijelu ljudi (koji imaju poremećaj tečnosti govora ili bilo koju drugu izgovornu teškoću), da nisu sami te da pomoć postoji, samo je treba potražiti na vrijeme – zaključila je Vincek Slunjski.
Logopedi imaju ključnu ulogu u poboljšanju komunikacije osoba s poremećajem govora, a na nama ostalima je da pokažemo interes na tu temu te u razgovoru s osobama koje imaju poteškoće u govoru. Kao što “Kraljev govor” pruža nadu i inspiraciju te ukazuje na važnost razumijevanja i podrške osobama s poremećajem govora, potičući ih da potraže pomoć i rad na poboljšanju svojih vještina komunikacije, tako i svatko od nas mora slušati osobe s govornim manama i poticati ih da ne odustanu!
mdjak/sjever.hr
