Prošle je godine u Hrvatsku s teritorija trećih zemalja ušlo čak 45.708 tona voća i nešto manje povrća, 41.774 tone. Nakon egipatskog, uvezli smo najviše bosanskog mladog krumpira i to 1000 tona, a iz ove nam je susjedne države stiglo i najviše svježih krastavaca, kad je riječ o tržištu izvan EU-a, ukupno 1171 tona, te salate glavatice 831 tona. Srbija je još veći izvoznik povrća u Hrvatsku. S tog je tržišta na naše police pristiglo 1700 tona crvenog luka i jednako toliko mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona graška, 699 tona mahunastog povrća...Iz Makedonije Hrvatska uvozi najviše slatkih paprika – više od 3300 tona, te lubenica – 1258 tona. Upola manje količine ovog voća, no ne i zanemarive, dolaze nam iz Srbije (580 tona) i Bosne (631 tona).
Kad je u pitanju voće, Srbija u Hrvatsku izvozi najviše svježih šljiva – 1480 tona, te zamrznutih proizvoda i orašastih plodova (1577 tona). Iz BiH najviše nam stiže svježeg stolnog grožđa – lani su uvezene čak 424 tone, zatim jabuka (212 tona) i krušaka (oko 200 tona).Zanimljivo je da čak polovinu ukupno uvezenog voća iz trećih zemalja čine banane iz Ekvadora, kojih smo u 2016. godini uvezli u količini od 22.612 tona.
Podsjetimo i kako je proizvođačima iz trećih zemalja dopušteno korištenje pesticida od kojih su neki već godinama u Europskoj uniji zabranjeni.
a.kučić/vzaktualno.hr/slobodnadalmacija,hr