Hrvatska posljednja tri desetljeća bilježi kontinuirani pad ukupnog broja samoubojstava, no najnoviji podaci otkrivaju zabrinjavajući trend – raste broj suicida među mladima. Posebno alarmantno stanje je u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja već godinama prednjači po stopi samoubojstava u Hrvatskoj.
Prema podacima Registra samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2024. godini zabilježena su 542 samoubojstva, što je manje nego godinu ranije. Međutim, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina broj slučajeva porastao je s 10 u 2023. na 15 u 2024., dok je među mladima od 20 do 29 godina broj suicida skočio s 30 na 41.
Stručnjaci upozoravaju kako se ukupan broj samoubojstava smanjuje, ali zabrinjava porast u mlađim dobnim skupinama. Muškarci pritom četiri puta češće počine suicid nego žene, što se povezuje s time da žene češće traže stručnu pomoć, dok se kod muškaraca depresija nerijetko prikriva agresijom ili drugim oblicima ponašanja.
Policijske statistike potvrđuju ovaj trend – od 2015. do 2024. u Hrvatskoj je evidentirano 5905 smrtnih slučajeva samoubojstava i 5747 pokušaja. Posebno zabrinjava podatak da je u posljednjih deset godina 74 djece mlađe od 18 godina oduzelo sebi život, dok je evidentirano i 546 pokušaja samoubojstava djece.
Prema podacima MUP-a, Krapinsko-zagorska županija godinama bilježi najvišu stopu suicida. Tijekom 2024. evidentirano je 31 samoubojstvo, što je za gotovo 7 posto više nego prethodne godine. Po stopi smrtnosti od samoubojstava, ova županija (23,1) nalazi se na samom vrhu crne liste, ispred Ličko-senjske (21,9) i Bjelovarsko-bilogorske (19), dok najmanje suicida bilježe priobalne županije – Zadar, Split i Šibenik.
Stručnjaci ističu da se visoka stopa u ovoj županiji može povezati s povećanom konzumacijom alkohola, ali i s nedostatkom pravovremene psihološke podrške. Upravo zato je još 2008. godine pokrenut projekt edukacije i senzibilizacije javnosti o suicidu mladih. Projekt uključuje radionice za adolescente, edukacije nastavnika, roditelja i učenika, te distribuciju edukativnih materijala. Naglasak se stavlja na važnost otvorene i iskrene komunikacije roditelja s djecom jer se često događa da roditelji iz straha ili srama ne reagiraju na signale koje djeca šalju.
Psihijatri upozoravaju da je nakon pandemije covida došlo do porasta anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja među mladima. U stručnim analizama se naglašava kako suvremeno društvo obilježavaju visoka individualnost i kompetitivnost, što može voditi u usamljenost. Ta usamljenost, dodatno pojačana digitalizacijom, urbanizacijom i pritiskom društvenih mreža, sve češće se povezuje s porastom samoozljeđivanja i suicidalnosti.
U Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je problem posebno izražen, dostupne su i psihološke službe u Domu zdravlja (Krapina, Oroslavje, Bedekovčina), koje nude besplatnu pomoć bez uputnice, uz prethodnu narudžbu. U Zagrebu pak djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u, dostupan 24 sata dnevno.
U Hrvatskoj djeluju brojne službe kojima se osobe u krizi mogu obratiti. Klinika za psihijatriju Vrapče ima ključnu ulogu u liječenju i prevenciji suicidalnih kriza putem hitne psihijatrijske ambulante dostupne 24 sata dnevno. Tamo se osobama u hitnim stanjima pruža prva pomoć te prema potrebi, osigurava daljnje liječenje i rehabilitacija.
U Zagrebu djeluje i Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb, kojem se može pristupiti svakodnevno od 8 do 20 sati, dok je telefonska linija dostupna 0–24 sata. Dodatnu podršku pružaju i službe za mentalno zdravlje pri zavodima za javno zdravstvo te brojne organizacije civilnog društva koje se bave psihološkom podrškom.
U hitnim situacijama nužno je odmah kontaktirati žurne službe na brojeve 112 ili 194.
vzaktualno.hr
