Delegacija Krapinsko-zagorske županije na čelu sa županom Željkom Kolarom boravila je u Bruxellesu na Europskom tjednu regija i gradova koji se održao od 09. do 12. listopada, a ove godine održao se po 21. put pod motom „Uspješne regije, snažnija Europa“. Najveće je to događanje posvećeno kohezijskoj politici Europske unije na kojem se okuplja veliki broj stručnjaka i praktičara kohezijske politike, kao i dionika iz gospodarstva, bankarstva, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, institucija EU-a i medija, a na ovogodišnjem susretu okupilo se preko 7 tisuća sudionika i održalo se preko 300 događanja.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar izrazio je zadovoljstvo što je bio na čelu mlade, natprosječno obrazovane delegacije s velikim znanjem vezanim uz EU fondove i EU politiku. Dodao je kako je županijska delegacija bila na preko 50 radionica na kojima su mogli usporediti gdje se Krapinsko-zagorska županija nalazi kao regija u odnosu na druge europske regije.
-Ono što nam je bilo izuzetno bitno je da uspostavimo kontakte kako bi se mogli javljati na što više natječaja koje direktno raspisuje Europska komisija iz nekoliko razloga. Prvo, manja je konkurencija jer nisu svi sposobni da se jave na takve natječaje. Drugo, manja je administracija. Natječaji koje provode naša resorna ministarstva su kompliciraniji sa puno više administracije nego oni projekti koje mi prijavljujemo direktno u Europsku komisiju - rekao je župan.
Župan je još napomenuo kako se ne smije zaboraviti da se Hrvatska nalazi na početku korištenja nove financijske omotnice i da je izuzetno bitno da je Krapinsko-zagorska županija i dalje s projektima konkurentna, jer samo na taj način će moći održati kontinuitet povlačenja EU sredstava.
Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar kazala je kako su na Europskom tjednu regija i gradova imali priliku čuti rezultate provedbe kohezijske politike, ali i čuti o budućnosti kohezijske politike koja će ovisiti o rezultatima koji će biti postignuti u ovom financijskom razdoblju, odnosno do 2027. godine.
Na ovogodišnjem susretu europskih regija i gradova provodile su se brojne rasprave o različitim izazovima, prezentirani su različiti primjeri dobre prakse vezano na načine na koji se mladi ljudi mogu opremiti relevantnim vještinama, kako mlade osnažiti za budućnost i na koji način iz zadržati u svojim sredinama. Iz područja kulture razgovaralo se o važnosti kulturnih i kreativnih sektora u Europi i ulozi financiranja Europske unije, a pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec istaknula je kako su ove godine ilustrirani različiti inovativni regionalni pristupi najbolje prakse različitih udruga i organizacija koje se bave kulturnom baštinom te na koji način europske prijestolnice kulture mogu biti važne platforme za dizajniranje, primjenu i testiranje inovacija u sektoru umjetnosti i kulture i kreativnim industrijama.
Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša sudjelovala je u jednom od panela, na poziv Europskog udruženja razvojnih agencija. Tema panela bila je „Radoznali umovi za jaču Europu putem međunarodne suradnje gradova i regija” koji se osvrće na zadržavanje talenata u regijama u postindustrijskoj tranziciji.
-Ono što su organizatori željeli čuti od Krapinsko-zagorske županije su iskustva koja imamo vezano uz razvoj programa kojima se zadržavaju, ali i razvijaju talenti i na koji način se međusektorski povezujemo te koristimo međunarodna udruženja kako bi se čim bolje pozicionirali – kazala je Matuša.
Dodala je kako je u svom izlaganju istaknula primjere Helath IT akademije i razvoja zdravstvene industrije u KZŽ kroz koji pokušavaju razviti dodatne IT stručnjake potrebne za sve veće procese digitalizacije zdravstvene industrije.
Iz Zagorske razvojne agencije u delegaciji Krapinsko-zagorske županije bila je savjetnica u Odjelu za strateško planiranje i razvojne projekte Zagorske razvojne agencije Andrea Krklec, koja je rekla kako su u četiri dana sudjelovali na 13 radionica, a izdvojila je dvije radionice. Prva je Mala i srednja urbana središta koja potiču rast na kojoj se istaknulo kako su gradovi te veličine privlačni mladim ljudima i kako su ulaganja u obrazovanje, u dostupnost javnih usluga i stvaranje radnih mjesta ključni faktor razvoj tih središta. Druga radionica je Rušenje prepreka za prekograničnu suradnju na kojoj je prikazano kako prekogranična suradnja koju financira Interegg čine život građana na njihovim teritorijima kvalitetnijim i boljim.
msopek/vzaktualno.hr