U Zaboku je danas svečano obilježen završetak radova na magistralnom plinovodu Zabok – Lučko, jednom od najvažnijih energetskih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, vrijednom 80 milijuna eura. Svečanost je prigodnim govorom otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a okupljenima se uvodno obratio predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar. Završetak projekta označava značajan iskorak u daljnjem jačanju sigurnosti i stabilnosti hrvatskog plinskog transportnog sustava.
Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar istaknuo je kako je riječ o jednom od najvažnijih i tehnički najsloženijih projekata hrvatskog plinskog transportnog sustava, vrijednom 80 milijuna eura.
- Ovim plinovodom povećali smo fleksibilnost upravljanja transportnim kapacitetima te omogućili povećanje transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 milijuna kubnih metara plina godišnje. Posebno ističem da se gotovo cijela trasa nalazi unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda, time je utjecaj na okoliš svede na najmanju moguću mjeru. S ponosom mogu reći i zahvaliti se izvođačima radova da je projekt realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira - rekao je Arar.
Dodao je kako su u punoj realizaciji i preostala dva projekta izgradnje magistralnih plinovoda Bosiljevo – Sisak i Sisak – Kozarac.
- Dovršetkom ta dva plinovoda dodatno će se povećati mogućnost korištenja terminala za UPP i hrvatskog transportnog sustava. Kapacitet prema Sloveniji povećat će se na 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj na 3,5 milijarde kubnih metara plina godišnje - rekao je Arar.
Govoreći o razvoju nacionalne plinske infrastrukture, Arar se osvrnuo i na dosadašnje djelovanje Plinacra, naglasivši kako su od osnutka 2001. godine izgrađeni ključni magistralni i regionalni plinovodi, povezane nove regije i ojačane međunarodne veze, čime je stvoren moderan i pouzdan transportni sustav od strateške važnosti za Hrvatsku i širu regiju.
- Posebno važni bili su projekti koji su Hrvatskoj osigurali veću sigurnost opskrbe i diversifikaciju dobavnih pravaca. Interkonekcija s Mađarskom, uvođenje dvosmjernih tokova plina, izgradnja kompresorske stanice i priključenje UPP terminala na Krku važni su koraci u povezivanju hrvatskog sustava s europskim energetskim mrežama - pojasnio je Arar te se osvrnuo i na važnu ulogu Podzemnog skladišta plina Okoli, gdje su nakon stjecanja stopostotnog vlasničkog udjela objedinjeni transport i skladištenje plina, čime je, ističe Arar, dodatno ojačana sigurnost opskrbe i otpornost sustava.

Magistralni plinovod Zabok – Lučko izgrađen je u okviru projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal“, a njegovim puštanjem u rad povećavaju se transportni kapaciteti prema Sloveniji te dodatno osnažuje energetska povezanost i neovisnost Republike Hrvatske. Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je kako je Hrvatska, kao i većina zemalja srednje Europe, godinama bila ovisna o ruskom plinu, a izgradnjom LNG terminala i prateće infrastrukture stvoreni su preduvjeti za veću energetsku sigurnost i neovisnost.
- Mi smo u kontekstu onoga koliko danas koštaju putujući LNG terminali, financijski prošli jako dobro, snašli smo se. Ta investicija bila je 235 milijuna eura, 100 milijuna eura su bila bespovratna europska sredstva, s posebnog fonda koja se bavi takvim projektima, 100 milijuna eura je dala država iz svoga proračuna, a ovaj ostatak je podijeljen je između HEP-a i Plinacra, tih 35 milijuna eura. Tim odlukama Hrvatska je postala relevantna u pogledu europskog plina. Da bismo u punini iskoristili tu novu mogućnosti, novu kvalitetu ono što je bilo nužno i potrebno, bilo je potrebno proširiti naš transportni sustav za plin i postojeće cijevi učiniti većima, i tako izgraditi neke potpuno nove - rekao je premijer.
Osvrnuo se i na kritike dijela političkih aktera vezane uz korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
- Neki dan sam kazao da ne bi bilo loše da vide malo koliko se škola izgradilo, koliko se je izgradilo vrtića, koliko se gradi sportskih dvorana. 3,2 milijarda eura je investicija u hrvatsku obrazovnu infrastrukturu, ali nije loše otići i na energetske projekte pa se onda dobiva slika da je ukupno 530 i nešto milijuna eura alocirano Plinacru iz instrumenta REPowerEU, kako bismo mi proširili naše plinovode i kako bi oni postali prave žile kucavice u smislu naše sigurnosti opskrbe plinom, ali i jačanja hrvatske uloge kao transportnog pravca za Mađarsku i za Sloveniju, nakon potpisivanja sporazuma s Bosnom i Hercegovinom i južnoplinske interkonekcije prema Bosni i Hercegovini - rekao je premijer Plenković.

Govoreći o značaju dovršetka novih plinovoda, premijer je naglasio kako će Hrvatska njihovim završetkom dodatno ojačati svoju ulogu regionalnog energetskog čvorišta.
- Pa samo ovaj projekt koji se treba dovršiti, kad se to riješi, mi ćemo sa postojećih 256 milijuna kubika plina godišnje imati mogućnost transporta prema Sloveniji 1,5 milijarde kubika plina godišnje. Kad se dovrše ovih pravci, a riječ je o pravcima Bosiljevo-Sisak i Sisak-Kozarac prema mađarskoj granici, onda ćemo moći prema Mađarskoj transportirati 3,5 milijarde kubika plina, a južna plinska interkonekcija ima kapacitet dugoročni 1,5 milijarde kubika plina - rekao je Plenković dodavši kako su na taj način zaokružili ono što je i bio smisao ogromne velike investicije koja jača energetsku otpornost i, kako kaže, pridonosi strateškoj autonomiji Europske unije kada je riječ o energetskoj sigurnosti.
Naglasio je i kako će svi realizirani projekti imati dugoročan značaj za sigurnost opskrbe i stabilnost cijena energenata.
- Dugoročno ove aktivnosti su u jamstvu sigurnosti, niti u jednom trenutku u svim ovim krizama nismo došli niti jedan dan u dvojbenu situaciju gdje je opskrba niti plinom, niti naftom, a ono na čemu smo radili svo ovo vrijeme i tu zahvaljujem, i svim kompanijama, da smo uspjeli održati priuštivu cijenu. Priuštivost cijena je ovakvim krizama bila glavna odrednica politike vlade, uz sigurnost opskrbe - poručio je premijer.

n.p.bajz/vzaktualno.hr








